Nevolje sa strateškim razvojem hrvatskih otoka

Nevolje sa strateškim razvojem hrvatskih otoka

Objavio: Paula Bolfan - 20.04.2019.

U sklopu doktorske disertacije radnog naslova “Primijenjena antropologija u službi održivog razvoja hrvatskih otoka”, naša članica, Dijana Šabić, provodi analizu strateških, odnosno razvojnih dokumenata otočnih općina i gradova.

U nastavku vam donosimo sažetak dosadašnjih rezultata pilot istraživanja, uz napomenu kako se radi o procesu koji je i dalje u tijeku, zbog čega se stavovi i zaključci izneseni u ovom tekstu trebaju ipak uzeti s određenom dozom rezerve.
.

Što je razvojni ili strateški dokument?

Razvojni ili strateški dokument “pisani je materijal koji predstavlja cjelovit i usklađen skup ciljeva, prioriteta, mjera i aktivnosti usmjerenih na postizanje određenih stanja i/ili održavanje određenih procesa” (Mirošević, 2012, 7). Postoji nekoliko vrsta takvih dokumenata, no svi imaju sličnu osnovnu strukturu, koja nije proizvoljna, već propisana različitim zakonima, uredbama, pravilnicima i smjernicama, a u skladu s njihovom namjenom i naručiteljem te se sastoje (ili bi se trebali sastojati) od sljedećih elemenata: vizije, strateških ciljeva, načina ispunjavanja ciljeva, nositelja aktivnosti, mjera procjene rezultata, iznosa i izvora financiranja te rokova za postizanje ciljeva.

Predmet analize u sklopu pilot istraživanja su razvojni dokumenti ukupno 9 općina i 3 grada sa 11 otoka i 1 poluotoka, koji prostorno pokrivaju cijelu hrvatski dio Jadrana, odnosno prostiru se kroz 6 hrvatskih županija koje u svom sastavu imaju otoke sa vlastitim samoupravama. 

S obzirom da će istraživanje u budućnosti pokriti baš sve otočne općine i gradove koji imaju izrađene i usvojene razvojne dokumente, u ovom dijelu donosimo samo pregled rezultata pilot istraživanja, bez potrebe navođenja konkretnih općina i gradova koji su analizom zahvaćeni.

.
Planovi i dokumenti bez definiranog načina implementacije i realizacije?

Imajući na umu prethodno navedene ključne elemente razvojnih dokumenata, razvidno je kako su samo tri od dvanaest analiziranih razvojnih dokumenata u potpunosti provediva, odnosno zadovoljavaju sve nužne tehničke uvjete provedivosti, prema Miroševiću – navedeni su provoditelj, provedbeni plan, troškovnik i izvor financiranja. Jedan od 12 odabranih dokumenata nema niti jedan kriterij zadovoljen. Kriterij koji se najviše zanemaruje jest rok za izvršenje, odnosno implementaciju mjera. Također, većina analiziranih strateških dokumenata nema jasno iskazane mjerljive pokazatelje, odnosno indikatore uspješnosti implementacija mjera strateškog razvoja.

Dakle, nije precizirano što je potrebno postići, niti kako mjeriti uspjeh provedbe strateškog dokumenta, osim dihotomijom izvršeno / neizvršeno. Što se tiče izvora financiranja, on je u većini dokumenata naveden uopćeno, u obliku zasebnog poglavlja, gdje se općenito navode dostupna sredstva iz europskih, nacionalnih i regionalnih fondova i slično, čime se tek površno zadovoljava navedeni kriterij. Naime, u većini dokumenata izvori financiranja nisu direktno povezani s odabranim mjerama i aktivnostima.

Konačno, iz analiziranih dokumenata razvidno je kako se ciljevi često ne povezuju ni s okvirnim, a još manje točno definiranim iznosima potrebnim za provedbu predloženih projekata, kao ni sa specifičnim i jasno definiranim izvorima financiranja.

Sve ovo upućuje na manjkavost u pripremi strateških/razvojnih dokumenata koja onda negativno utječe i na samu provedbu dokumenta – takve strategije ne ispunjavaju svoju svrhu, otočne zajednice se ne razvijaju ili se njihov razvoj odvija na način koji nije u skladu s lokalnim potrebama.
.

Pomanjkanje uključenosti lokalne zajednice u proces

Iznimno problematičan aspekt izrade, a kasnije i provedbe strateških dokumenata, jest dakle pomanjkanje uključenosti lokalne zajednice u sam proces. Kod mnogih dokumenata nije jasno navedeno (ili uopće) koji tip metode i/ili tehnike je korišten da bi se izradile potrebne analize te definirale potrebe i vizija budućeg razvoja, premda svi dokumenti sadržaje SWOT analize što upućuje na to da su na neki način ipak prikupljene informacije koje nisu dostupne iz različitih statističkih izvora.

Zašto je uopće važno da je lokalna zajednica uključena u proces izrade ovih dokumenata? Jer sudjelovanjem u izradi strateških dokumenata, zajednica stječe osjećaj vlasništva nad navedenim dokumentom, osjeća ga kao proizvod vlastitog sudjelovanja i samim time osjeća odgovornost za njegovu provedbu, makar neizrečenu. Osim što kvalitetnije informacije s terena omogućuju kvalitetniju analizu stanja, one istovremeno osiguravaju provedivost tako nastalih razvojnih dokumenata.

Zajednica koja sudjeluje u izradi razvojnih dokumenata u većoj mjeri razumije procese razvoja zajednice, kao i političke procese donošenja odluka i planiranja ulaganja. Razumije koje su obveze i odgovornosti nositelja razvoja (jedinice lokalne samouprave) te razumije koji utjecaj na procese donošenja odluka može imati te kako prakticirati svoja prava utjecanja na razvoj vlastite zajednice, na bilo kojoj razini.

Zašto izrađivači razvojnih dokumenata biraju ne uključiti zajednicu, jer to zaista jest svjesni odabir, ostaje tek za istražiti, premda se odgovori sami nameću.

_________

Mirošević, H. (2012) Analiza razvojnih dokumenata Republike Hrvatske, Ekonomski institut

_________
Autorica: Dijana Šabić
Fotografija: StartupStockPhotos from Pixabay