“Naši otoci na Jadranu” geografa Ive Rubića

Objavio: Iva Žanetić - 16.02.2018.

U nakladi Ogranka Matice hrvatske u Zadru koncem rujna 2017. iz tiska je izišao pretisak knjige „Naši otoci na Jadranu“ (1952.) našega velikog geografa Ive Rubića, a predstavljanje knjige je organizirano u sklopu proslave blagdana sv. Krševana i Dana grada Zadra.

Prema uvodnim riječima predsjednika zadarskog ogranka Matice hrvatske, prof. Božidara Šimunića, ovo je djelo nacionalno značajno te će ponovno objavljivanje umnogome poslužiti mladim znanstvenicima, pa i široj javnosti. Pravnica mr. sc. Majda Rubić je inicijatorica, dok je geograf i prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić osobito zaslužan što danas imamo pretisak o kojemu je riječ.

Autor knjige Ivo Rubić je građu sistematizirao u 24 poglavlja.  Prikazao  je prirodno-geografske značajke hrvatskih otoka, dao pregled reljefa, klime, površinskih voda, pripadajućeg akvatorija i živog svijeta te sve dopunio tekstom o broju i razdiobi hrvatskih otoka. Rubić je, inače, izuzetna osoba u hrvatskoj geografiji. Bio je svećenik, pa stoga tijekom komunističke Jugoslavije zanemarivan u znanosti. Budući da se otocima intenzivnije bavio od kraja 30-ih do 40-ih godina prošlog stoljeća, knjigu je objavio u vrijeme prije nego su depopulacijski procesi zahvatili Hrvatsku. Njegova sinteza o otocima korisna je, znalački priređena i mnogima razumljiva. Ne samo da objašnjava postanak otoka, već prikazuje i njihov oblik, stijene i tlo, klimu i vode.

 

 

Višeaspektni pregled hrvatskih otoka

Upoznaje nas s morem i podmorjem, ukazuje na čovjeka u prostoru i daje regionalni prikaz otočja i pojedinih otoka.
U pretisku je ostao izvoran rukopis i originalne korice knjige. Proslov je napisao Josip Faričić, a Majda Rubić završnu riječ, s dodatkom – osvrtom na pravna pitanja. S obzirom na vremenski odmak i nove okolnosti kojima se naši otoci u posve izmijenjenom kontekstu, bilo je potrebno iza originalnog teksta dodati napomene o iseljavanju otočana, sukladno istraživanju Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu iz razdoblja 60-ih i 70-ih prošlog stoljeća, kao i najnužnije podatke o Domovinskom ratu, te napomenuti punopravno članstvo u Europskoj uniji od 2013. godine. Za pojašnjenje današnjih zbivanja, citiran je akademik Reiner: „U današnjem globaliziranom svijetu vodi se borba za prevlast između nacionalnih država i multinacionalnih korporacija te procesa globalizacije. U toj borbi pobjeđuje onaj tko je ustrajniji, samosvjesniji i tko se bori za pravedne ciljeve, vodeći se pri tom prvenstveno interesima i dobrobiti vlastitog naroda.“
.

Dodatak novom izdanju

Knjiga je zamišljena kao poticaj za razmišljanje o budućnosti i zaslužuje posebnu pažnju jer izlazi u vrijeme kad se mijenja zakonodavni okvir kojim se uređuje politika otočnog razvoja. Dodatak na kraju knjige pravna je informacija u kojoj se obrazlaže Rezolucija Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka, iz veljače 2016. godine. Iako u pravilu nema obvezujuću snagu, Rezolucija o posebnoj situaciji otoka kao instrument soft law-a ima određeni utjecaj na otočne članice EU-a te naglašava važnost svih mogućih sinergija između europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih instrumenata Europske unije usmjerenih tako da bi se nadoknadili nedostaci europskih otoka i ojačao njihov gospodarski rast, uz zaključak da se posebna pažnja neće poklanjati jednako svim europskim otocima, već samo onima jasno drukčijim od kopnenih regija te izloženim trajnim poteškoćama. Pitanje je, također, spadaju li i hrvatski otoci, i koji bi to mogli biti, među one kojima će se dodjeljivati EU sredstva.
.

Povezivanje s kopnom

Prisutni na promociji postavljali su pitanja o tome mogu li se fizički povezati otoci s kopnom i što otok dobiva ili gubi povezivanjem. Na to je odgovorio prof. Faričić, potkrepljujući primjerima povezivanje nasipom – Primošten i otok Nin, povezivanje mostom – Trogir, Čiovo, Murter, Krk, Pag, Vir, s tim da se Pag i Krk doživljavaju kao otoci i nakon povezivanja s kopnom. Zanimljivo je bilo svjedočenje dr. sc. Vesne Jakić Cestarić (93), kojoj je Ivo Rubić bio gimnazijski profesor, s pitanjima i komentarima o kontroli i pridržavanju zakonskih propisa u ribarstvu. Prof. Faričić ukazao je i na činjenicu da otočani strepe, jer se nove dozvole za mali obalni ribolov ne izdaju, a sadašnje se ne mogu nasljeđivati, što bi moglo značiti da ubuduće neće biti kategorije malog obalnog ribolova te da će mlađi stanovnici otoka ostati bez prava na korištenje mreža stajaćica, a što je tisućljetni način života otočana.

_________
Izvor: slobodnadalmacija.hr
Fotografija: Andro Nigoević/Pokret Otoka