MRRFEU – Registar otoka i Plan razvoja predstavljeni kvarnerskim otocima

MRRFEU – Registar otoka i Plan razvoja predstavljeni kvarnerskim otocima

Objavio: Andrea Beader - 02.11.2021.

U organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije prošli su mjesec u Dobrinju predstavljeni Registar otoka i Nacionalni plan razvoja otoka za radoblje od 2021. do 2027. godine

Prezentacija kakva je već održana na području svih jadranskih županija koje u svom sastavu imaju otoke, u ovoj je prigodi bila namijenjena predstavnicima Primorsko-goranske županije – otočnim gradovima i općinama, otočanima i svim dionicima otočnog razvoja.

Priliku da iz prve ruke čuju o ovim važnim strateškim dokumentima i razvojnim mogućnostima koje otvaraju, iskoristili su brojni lokalni čelnici, predstavnici otočnih vijeća, komunalnih društava, ustanova i institucija te lokalnih akcijskih grupa, pristigli s cijelog Krka i susjednih otoka – prenosi novilist.hr

 

Nacionalni plan razvoja otoka

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a u postupku je izrade Nacionalnog plana razvoja otoka (NPRO) – srednjoročnog akta strateškog planiranja razvoja otoka od nacionalnog značenja, koji stvara podlogu za sustavan pristup ulaganjima na otočnim područjima, između ostalog i kroz korištenje bespovratnih sredstava Europske unije, rekla je u toj prigodi Tajana Huzak, pomoćnica ministrice Nataše Tramišak, kojoj je bilo povjereno prezentiranje spomenutih dokumenata.

– NPRO definira provedbu ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije RH u području razvoja otoka, a sadrži i posebne ciljeve povezane s državnim proračunom te ujedno predstavlja okvir za oblikovanje budućih programa, projekata, mjera i aktivnosti koje se odnose na otoke, u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.

Po donošenju Nacionalne razvojne strategije, Vlada će donijeti Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027. čija je izrada u tijeku, a radi čega je svojevremeno osnovana i posebna radna skupina koju čine predstavnici više ministarstava i drugih tijela državne, regionalne i lokalne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima te članovi znanstvene zajednice – rekla je Huzak, dodajući da Ministarstvo regionalnog razvoja kontinuirano radi na razvoju i unapređenju uvjeta života na otocima kroz razne programe i mjere te da su i dosad u otoke ulagana značajna sredstva.

.
Bitni razvojni projekti za otočane

– Samo od 2016. godine do danas na područje otoka uloženo je više od 7,5 milijardi kuna iz nacionalnih izvora te dodatnih 7 milijardi kuna EU sredstava, i to u razne otočanima bitne razvojne projekte i programe, naznačila je Huzak, otkrivajući i da se temeljem već prikupljenih otočnih razvojnih projekata i programa »projicira« da će Nacionalni plan razvoja otoka do 2027. otočanima samo iz EU izvora osigurati i usmjeriti potpore u vrijednosti od čak 7,9 milijardi kuna!

– Tome naravno nisam pribrojila dodatna sredstva koja će se međuresorno i nadalje otočanima osiguravati iz nacionalnih financijskih izvora, zaključila je Huzak, naglašavajući da su u ovom trenutku otoci i njhove potrebe, kao i posebnosti, prvi put i formalno prepoznati te eksplicitno navedeni u europskim razvojno-financijskim dokumentima.

.
Određivanje prioriteta

Upravo predstavljeni nacrt Nacionalnog plana razvoja otoka do 2027. slijedi sve nacionalne i europske strateške »regule« i čvrst je temelj još sustavnijeg i svrsishodnijeg organiziranja i provođenja različitih mjera usmjerenih otocima. Taj će dokument ujedno biti osnova osiguravanja europskih sredstava namijenjenih otocima.

Ono što taj Plan definira već je određeno i važećim Zakonom o otocima i definiranjem 17 bitnih područja u koja, kad su otoci u pitanju, treba ulagati, a sve s ciljem popravljanja demografske slike, ali i privlačenja budućih novih stanovnika otočnih zajednica. U to su, primjerice, uvrštena ulaganja u razvoj gospodarstva, zaštite okoliša, socijalnih i zdravstvenih usluga, u projekte i programe prometnog povezivanja, vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom, razvoja civilnog društva i brojna druga područja bez čijeg se razvijanja teško može razmišljati o napretku zajednica koje žive na tim umnogome posebnim, specifičnim, morem okruženim područjima

.
Akcijski plan za razvoj otoka prema NPRO-u

Govoreći o NPRO-u, Huzak dodaje i da je također već napravljen i akcijski plan za trogodišnje razdoblje koji podrazumijeva i financijska sredstva koja se za razvoj otoka planiraju i u državnom proračunu.

Nakon skorašnjeg donošenja Nacionalnog strateškog plana, kad on napokon i stupi na snagu, očekuju se konkretni projekti i planovi lokalnih i regionalnih samouprava kojima će se, od samih otočana, na području otoka odrediti prioriteti i krenuti izrađivati konkretni projekti koji će se odmah moći i financirati.

Bitno je da lokalne i regionalne instance pravovremeno učine sve što je u njihovoj moći da se projektna dokumentacija za sve takve otočne razvojne projekte čim prije pripremi i zgotovi, da se pribave nužne dozvole, a sve kako bi u najkraćem mogućem roku ti projekti mogli biti u poziciji da ih se može aplicirati na javne pozive koji će uskoro biti raspisivani.

Ono što je najbitnije, jest osiguravanje pretpostavki da se kandidirani i podržani projekti naposljetku i dovrše te da svojim učincima uistinu doprinesu razvoju i boljitku lokalnih otočnih zajednica, zaključila je Huzak, primijetivši da su otočani i dosad u tom smislu bili iznimno agilni te iznad svega uspješni, i to kako u definiranju svojih razvojnih potreba i ciljeva, tako i u namicanju vanjskih potpora nužnih za njihovo ostvarenje.

.
Snalažljivi otočani

– Uistinu veliki dijapazon takvih projekata i programa našem je Ministarstvu dostavljen već i u ovoj inicijalnoj fazi izrade tog Nacionalnog plana, čija vrijednost zapravo i čini prethodno navedenih 7,9 milijardi kuna iz europskih izvora. Optimizam po pitanju budućih otočnih inicijativa i kandidatura stoga crpimo iz dosadašnjih iskustava koja nam pokazuju da su se otočani i u prethodnim godinama čak bez postojanja ovakvog dokumenta, znali snaći i »okrenuti oko sebe«.

Što dokazuje već ranijih godina ugovorenih i na otocima realiziranih 7 milijardi europskih kuna – kaže nam Tajana Huzak u razgovoru koji smo s njom poveli netom pred prezentaciju održanu u Dobrinju. Dodala je da će korištenje europskih potpora namijenjenih razvoju otoka uvelike rasteretiti za te iste nakane dosad korištene dijelove državnog proračuna. To ipak ne znači da se i iz tog izvora neće pratiti i financirati otočni projekti i programi koji i dalje ostaju u fokusu nacionalne razvojne politike, rekla je Huzak.

.
Registar otoka

Govoreći pak o Registru otoka, napomenula je da se stvorena i javnosti već ponuđena baza podataka gradila s ciljem evidentiranja i informacijsko-informatičkog katalogiziranja svake od 1.244 »geografske tvorbe« na hrvatskom Jadranu. Sve s ciljem izgradnje podatkovne baze koja će, objedinjavanjem svih otočnih podataka i parametara na jednome mjestu, biti od pomoći svim državnim i lokalnim tijelima u izradi razvojnih planova.

Registar bi od pomoći trebao biti i svima koji na bilo koji način budu promišljali i pripremali razvojne ili kakve druge planove i projekte povezane s otocima. Registar otoka namijenjen je i najširoj javnosti, svima kojima je zbog bilo kojeg razloga potrebna neka točna i službena informacija o bilo kojem od naših 1.244 otoka, otočića i hridi.

U njemu su obuhvaćeni svi geografski, demografski, gospodarski i ostali podaci koji su u ovom trenutku mogli biti prikupljeni u bazama podataka raznih tijela te će se na temelju njih moći raditi i različite analize slijedom čijih će se pokazatelja potom moći doći do »pametnijih« prijedloga vođenja daljnje otočne razvojne politike, završila je naša sugovornica.

.
Dragocjenost registra

Cilj Registra otoka je podatkovno i kartografsko evidentiranje svih 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi koji su sastavni dio teritorija RH, stvarajući baze podataka za područje otoka koje će služiti kao podloge za izradu analitičkih izvještaja neophodnih za daljnja usmjerenja i vođenje učinkovite politike razvoja otoka.

Registar otoka postavljen je na adresi Centra dijeljenih usluga te je dugoročno osmišljen kao integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja uz povezivanje s web servisima više od 30 javnopravnih tijela koja posjeduju podatke o otocima iz svoje nadležnosti, stvarajući tako zajedničku državnu informatičku infrastrukturu.

__________
Izvor: novilist.hr
Naslovna fotografija: Kasabubu on Pixabay