MASLINARSTVO – Kako su se masline štitile u 19. st

MASLINARSTVO – Kako su se masline štitile u 19. st

Objavio: Andrea Beader - 15.11.2020.

Povjesničar Maslinara Željko Krnčević je iz arhive iz devetnaestog stoljeća otkrio kako su se masline tada štitile.

“Po suvom vrimenu

Valja odrizati sve grančice bolesne, ali se ova radnja s velikom pomljom i paxnjom uraditi ima na suvom samo vrimenu

S jednog masliništa na drugo

Cervich ovaj kad se u jednom masliništu ugnjizdi ridko ga ostavlja, vech s’ jednog masliništa na drugo prilazi

Ne trpi kiše

Mokrotu nemoxe da terpi, i kad navale kiše, navlastito polavi, onda pobigne i sakrije se u pukotinam stabla”

 

Dragi maslinari, masline spremno čekaju berbu, negdje je bolje, negdje lošije, kao i uvijek. Borimo se s koronom, pa sad znamo kako je našim maslinama koje se tisućljećima nose s raznim napastima. Baš kao i mi. Uz našu pomoć i pomoć struke ipak se iz godine u godinu polako stvari poboljšavaju. No, borba traje odavna. Usmenom predajom se zasigurno prenosilo niz savjeta o svemu pa tako i o uzgoju maslina. I pisalo se, naravno. Gdjekoji nam je zapis i ostao.

 

Brojni savjeti

Ovaj put tamo neke daleke, godine 1840. Upravo zbog svega navedenog, dozvolite mi da vam ovaj put donesem cijeli dokument prepisan izvornim todobnim jezikom. Mislim da vam neće biti žao izgubiti nekoliko minuta i pročitati. Pisane početke edukacije našeg stanovništva u borbi protiv maslininih nametnika. Sad se lijepo opustite, slobodno se prebacite u ono doba i poslušajte savjete od nadležnih službi.

 

O cervicxxu koji grize masline i njihova lišcha i o načinu tamanjena njegova

Cervicha ovoga u Dalmacii ove prošaste godine na našu žalost svi su poznali, jer nam stabla maslina s grizkanjem lišća upropasi, i masline sve izgrize, te ove pervo vrimena padoše i usahnše. Isti se cervich jiš s početkom ovog stolicha pojavio u Lukeškoj zemlji u Talii, gdi su masline, zbog umitnosti s’ kojom se oko njih postupa, u puno boljem stanju ; a ulje na puno boljoj cini nego li je kod nas. I buduchi je isti cervich štetu veliku tamošnjim pribivaocima pričinio, tako umni Taljani stanu misliti na način kako bi štetnu xivotinju ovu utamanili, i masine svoje od nje oprostili. Stazu što su oni znašli da je najpristupnia za utamanjenje tih cervichah, kazati chu ovdi kad pervo opišem rod i plpdjenje njihovo.

Cervichi su ovi dvogubog roda; jedni su bili, drugi cerni. Ovi se cervichi vruchinom plode, i kad je najvecha vruchina, onda najvišu štetu masličnim stablima pričinjavaju, jer zelene listiche i mlade masline grizu i upropaschuju. Kako zaladice nastanu prestanu grizkati i jajca svoja u pukotinam stablla i u travi i izrašchenju okolo stabalah sakriju, pa cerknu (pokrepaju). Ovim jajcima najvecha naša studen ništa nauditi nemoxe, i svaki se onaj vara koi misli, da che zima, snig i led cerviche ove utamaniti – ; za ovo se hoche sama ruka covičanska.

 

Škodljiva vlaga

Cervich ovaj kad se u jednom masliništu ugnjizdi ridko ga ostavlja, vech s’ jednog masliništa na drugo prilazi; tako se jako plodi, da za malo vrimena obuzme čitavo stablo, lischa njegova izgrize, i do propasti i osušenja dovede. Manje napada na divlju maslinu, a najviše na pitomu domachu, i to zbog sladkog njezinog ploda. Mokrotu nemoxe da terpi, i kad navale kiše, navlastito polavi, onda pobigne i sakrije se u pukotinam stabla, i izagje tek onda kad se stablo osuši. Opazilo se i to, da pobigne kako se nebo naoblači, i prilika se od kiše ukaxe. Iz ovoga se vidi da mu je vruchina i suša probitačna i potribita, a ladnocha i vlaga škodljiva.

Način, s’ koim se cervich ovaj iztribiti i utamaniti moxe, stoi u našoj ruci, i sastoi se u čišchenju. Ali čischenje ovo triba da bude razumno priduzeto, i nastavljeno s postojanstvom, bez straha da se s tim stablu nauditi moxe. Triba dakle odizati grane i grančice sve kojih su lišća od cervicha izgrizena ; odrizati velju s’ alatom, ne keršiti rukama, jer je keršenje za stablo odvech štetno. Riz ovaj valja nastaviti za više godinah, i tek onda pristati kad se stablo od cervicha oslobodi, a to je onda, kad lišcha njegova nebudu više izgrizena. Iskustvom se pokazalo, da se korist ovog postupanja odmah perve godine opazi, a oslobodjenje čitavog masliništa slidi posli tri, ili četiri godine pomnjivog čišchenja. Vrime za to zgodno jeste s koncem zime, pervo negoli perve toplote zrake razviju čauricu cervicha ovoga, dakle s početkom miseca oxujka (marča). Perve godine netriba štediti grane, vech ih sichi dobro osobito ako su puno ištechene. I buduchi je bolest ova najvecha po verhovima stabla, jer su lischa po verhu mladja i mekša, zato valja s’ verha započeti i stablo kao okruniti i znatno ga poniziti.

 

Odrizati grančice

Posli toga valja odrizati sve grančice bolesne, ali se ova radnja s velikom pomljom i paxnjom uraditi ima na suvom samo vrimenu. S rizom ujedno mora se očistiti stablo i grane sve od suvadi i svakog prirascha, jer pod ovim priraschem cervich jaja svoja krije. Potribito je namah odsičene grančice sa drugim sitnexom izpod stabla udaljiti, i iz masliništa i vinograda izniti, jer se opazilo, da je iz tih isičenih i bolesnih grančicah mloštvo cervichah izlazilo i opet traxilo maslično dervo, kako bi se u istome ugnjizdilo na novo. Posli ovoga moramo se starati, da s pristojnom radnjom i njegom podpomognemo stabla oslabljena, da ih t. j. zagjubrimo (zagnojimo); i u vrime pristojno kopamo i obkopavamo: samo triba motriti (…) radnja ova nigda u lito s vruchinom nečini.

Evo dakle Dalmatinska bracho prosta staza i način za izbaviti se o muklog ovog neprijatelja, koi nas je ove godine gotovo u cerno zavio. Sloxno dakle prionimo sa svim našim silama osloboditi se ove nesriche, koja bi nas s’ vrimenom do štapa dovela; jer dokazivanja su izlišna da ufanje naše najviše u blagoslovljenoj maslini počiva, u maslini, koja je praoce i oce naše u imuchstvu izderxala, i sve zgrade, cerkve, i kuche naše plodom svoim sagradila. Sloxno dakle bracho svi s’ početkom iducheg prolicha na posao. Gospoda posidovatelji zemaljah neka prisnjače, a dobri poslušni naši texaci neka primeru njihovome slide. Najpačeneka gospoda redovnici naši, i popi, i fratri, i kalugjeri, nastavljaju puk naš u korisnom ovom poslovanju, i neka mu pripovidaju i tumače prosti ovi način, i s’ oltara boxjeg, i na svakom mistu i sastanku. Jer ako se samo svi sloxno budemo načina ovog priderxati, ufano se nadati moxemo, da che nam namira za rukom pochi, i da chemo se od xalosne potribe osloboditi; a drugčije zaludu chemo pomoch od drugih izgledati, jer sam GOSPODIN BOG veli, pomozi sam sebe, pak chu ti i ja pomochi.

Eto dragi čitaoče, nadam se da si se uživio u ovaj tekst, vremeplovom maslinarskim se teleportirao u ono doba. Osjetio duh vremena i poziv na zajedništvo u uklanjanju pošasti. Tako nam je i danas. Uživajte u svojim maslinama koje nam upravo ovih dana vraćaju za naše slatke trude koje uložismo. Uživajte i čuvajte se.

 

 

__________

Izvor: morski.hr

Naslovna fotografija: pixabay.com