INTERVJU – MYD Global i Maja Jurišić

INTERVJU – MYD Global i Maja Jurišić

Objavio: Pokret otoka 2020 - 17.08.2020.

Predsjednica Pokreta otoka i voditeljica projekata, Maja Jurišić, u srpnju 2020. je sudjelovala u emisiji Leann Hackman-Carty na YouTube kanalu MYD Global. Predstavila je široj javnosti i pratiteljima emisije/kanala ideju koji provodi kroz Pokret, svoju perspektivu o hrvatskim otocima, njihovom razvoju i dosadašnjim iskustvima.

U tekstu možete pročitati prijevod intervjua koji se održao putem video poziva. Sami video intervju pogledajte na poveznici.

Leann: Bez obzira na činjenicu da je predivan, život na otoku sigurno ima mnogo prepreka i izazova. S Majom ću razgovarati o izazovima i prilikama s kojim se trenutno susreće na otocima. Prije nego što počnemo, možeš li reći gledateljima malo više o sebi?

Maja: Trenutno živim na otoku Šolti u Hrvatskoj, doselila sam se ovdje prije nekih 5 godina nakon što sam zaključila da mi je dosta grada, gužve i buke. Stalno sam slušala istu rečenicu “Jedva čekam mirovinu da mogu otići živjeti na nekom otoku.”, zbog čega sam zapitala – zašto čekati mirovinu, ako je to tako dobro, zašto ne učiniti to odmah?
Selidbom na otok u tridesetima sam se odrekla benefita gradskog života, a odlučila sam se baš za otok Šoltu jer me sa Šoltom veže obiteljska povijest.

Vodeći se željom da živim u sretnoj zajednici, odlučila sam početi educirati mlade ljude kako ostati na otoku i kreirati vlastita radna mjesta. U to doba sam sanjarila o tome kako postati digitalni nomad. Bilo je jako zanimljivo i zahtjevno prilagoditi se tom načinu rada s obzirom na to da moj posao nije baš bio predviđen za obavljanje digitalnim putem. Prije dolaska na otok sam radila za velike kompanije u području nekretnina i u Agenciji za investicije i konkurentnost u Zagrebu pri Ministarstvu gospodarstva. Međutim, to nije bilo za mene, htjela sam promjenu, htjela sam dati nešto svijetu, a na tim pozicijama se nisam osjećala kao da mogu pridonijeti dovoljno.

.

Leann: Reci mi nešto o Pokretu Otoka, čija si predsjednica. Koja mu je misija, koji su mu ciljevi?

Maja: Priča započinje u trenutku kad sam se doselila na Šoltu i kad sam shvatila da ljudskih resursa, kapitala na otoku nema. Otočani žive u posebnoj vrsti zajednice, žive manje stresan život zbog fizičke odvojenosti od kopna gdje se sve događa – ali ipak imaju i nedostatak informacija. Bez obzira na lagodniji i mirniji životni ritam, ta razina neuključenosti i neinformiranosti ima svojih mana. Iz tog smo razloga prije sedam godina osnovali udrugu Buđenje kojom smo htjeli probuditi ljude i osvijestiti ih o događanjima i prilikama van otoka i potencijalima daljnjeg razvoja. U samim počecima rada udruge smo provodili EU projekt s ciljem razvoja različitih projektnih ideja na otocima i njihove pripreme za financiranje.

U potrazi za znanjem, ljudi s drugih otoka su dolazili upravo na Šoltu. Jedna od prvotnih ideja je bila stvoriti mrežu ljudi koja želi napraviti promjenu u vlastitoj lokalnoj zajednici. S tom idejom smo bili na neki način usamljeni jer kad pokušavate napraviti promjenu u manjoj zajednici, to često nailazi na prepreke i neodobravanje. Nadalje, Hrvatska je zemlja s jako razvedenom obalom, no od tisuću je naseljeno svega pedesetak. U udruzi Buđenje smo shvatili da ćemo imati kvalitetnu mrežu i grupu ljudi željni promjena ako na svakom otoku imamo po dvoje ljudi koji su voljni raditi s nama.

.

Maja Jurišić

.

Srećom, s novom tehnologijom i digitalizacijom smo dobili priliku “izbrisati” geografske prepreke. Iz ideje s kojom je rasla udruga Buđenje je nastao Pokret Otoka. Godine 2015. smo okupili ključne lokalne dionike s desetak otoka i na otoku Hvaru radili na strategiji mreže otočana. Ideja strategije je, prvenstveno, bila naučiti mlade otočane kako stvarati svoja radna mjesta i kako ostati na otoku. Približiti otok ostalim zainteresiranim i na taj način potaknuti na selidbu na otok – to je bila jako entuzijastična ideja.

Kad kažem kako želimo djelovati i raditi na otoku, ne mislim na jedan ili neke konkretne otoke, svi otoci čine jedinstven, specifičan sustav. S tim u vezi, bilo je izazovno pronaći područje na kojem bi trebalo djelovati i fokusirati se na njega jer svako područje nosi neke svoje probleme i izazove, a svi su međusobno isprepleteni.

U jednom smo trenutku zaključili da je najveći problem otoka upravo korupcija koja je bila samo refleksija onoga što se događalo na kopnu i u centralnoj vlasti. Tako da smo, laički rečeno, “uboli prstom” u zaista kompleksnu i mučnu priču. S vremenom smo, zbog odluke da se usmjerimo ka rješavanju otočne korupcije, postali politički aktivisti. Prihvatili smo tu etiketu koju nam je dodijelilo društvo i borili se s tada dosta aktualnom problematikom – nekontroliranom devastacijom pomorskog dobra koja se događala usporedno s politikom masovnog turizma. Prije dolaska turizma, održivi život i zajednica su bili dio točnog života, sad se i u najmanjim zajednicama reflektiraju negativne posljedice masovnosti i kapitalizma.
Osjećala sam da gubimo otoke jer zbog masovne izgradnje kuća i vikendica, ljudi narušavaju okoliš i prisvajaju prirodne ljepote – obalu. Sve navedeno je bio povod za pokretanje javne rasprave u obliku javnih prosvjeda protiv negativnih trendova. Prva kampanja koju smo odradili se zvala “Čujete li naše otoke?” – skupili smo brojne otočane s kojima smo ploveći obišli desetak hrvatskih otoka u svrhu podizanja svijesti o životu otočana i činjenici da se otoci zimi zaboravljaju i “gase” kad turistička sezona završi.

.

Leann: Očito je kako u vašoj zajednici ima puno izazova u kontekstu održivog razvoja. Što bi navela kao najveće prilike u budućnosti za regiju u kojoj živiš?

Maja: Moram prvo naglasiti da se naša priča, priča Pokreta otoka, kompletno promijenila prije dvije godine jer smo zajednički zaključili kako se revolucionarnim duhom i energijom izgubilo previše energije, a za male i nikakve pomake i za kratkoročna rješenja. Shvatili smo da ne može srušiti sustav, nego polako mijenjati ovaj koji postoji i kakav jest. To je pravi put za dugoročna rješenja Dugoročno rješenje je ponuditi primjere dobre prakse, a ne naglašavati i koncentrirati se na prepreke i nemogućnosti kojih smo svi svjesni.

Nakon dotadašnjeg iskustva, svoj fokus Pokret otoka stavlja na područja održivosti i građenja virtualne zajednice, na podizanje svijesti o mogućnostima, prilikama na području energetske tranzicije i održivom upravljanju otočnim resursima. Naravno, i dalje smo tu kako bi širili pozitivnu svijest o mogućnostima i prilikama na otoku. Prije dvije godine smo se počeli profesionalizirati, zaposlili smo ljude koji rade na daljinu, imamo mrežu volontera kao i suradnika stručnjaka iz raznih područja kao što su ruralni razvoj, energetska tranzicija, nacionalni i europski strateški razvoj otoka i sl. U međuvremenu, prepoznati smo kao najveća i najvažnija mreža otoka i otočana, djelujemo kao “most” između šire javnosti i donositelja odluka u čijem odnosu prepoznajemo veliku prazninu i kao priliku za djelovanjem, što smatramo svojim najvećim izazovom.

Također, fokusiramo se i na izradu strateških dokumenata u području energetske tranzicije. Taj smjer je odredio i moj osobni profesionalni put – radila sam u Brusselu u Tajništvu za čistu energiju EU otoka što mi je dalo potpuno novu perspektivu i svijest o drugim otocima u Europi te znanje o tome na koji način trebamo zajedno graditi održivu budućnost.

.

Maja Jurišić, Pokret Otoka

.

Leann: Želiš li još nešto dodati za kraj kao recimo nešto na čemu radiš ili neku poruku za kraj?

Maja: Htjela bih poručiti da se sva rješenja nalaze u zajednici i suradnji. Trebamo graditi život iz zajednice, “od dolje”, ali ne zaboraviti na odluke “od gore” koje treba pratiti i u koje bi trebali biti uključeni otočani. Trebamo pronaći način kako spojiti dvije strane i prebroditi sve nesuglasice s kojima se susrećemo. Očekuje nas kriza uzrokovana pandemijom koja će intenzivno utjecati na sve, ali naročito na otoke i otočane čija ekonomija počiva na turizmu. Smatram da se trebamo držati zajedno u pravom smislu te riječi, a igranjem igrica moći i natjecanjem jedni s drugima nećemo postići ništa. Trebamo napraviti korak unazad i ponovno djelovati kao zajednica.

 

__________

Prijevod: Pokret Otoka