Uvidom u problematiku katastarskog i zemljoknjižnog stanja odabrana je ovogodišnja tema pete radionice i pripadajućeg simpozija na otoku Lastovu ”LA. Agriculture 2019.”
Zemlja na Lastovu je u katastarskom i zemljišnoknjižnom smislu podijeljena na male komade, vrlo često u vlasništvu davno preminulih ljudi. Sveopća neimaština ne dopušta stanovnicima, naročito potencijalnim poljoprivrednicima da ulože u svoja stvarna prava, a stvarno pravo, tj. stvarno imanje jest glavni preduvjet za (popularne) poticaje u poljoprivredi. S navedenim polazištima odabrana je ovogodišnja tema pete radionice i pripadajućeg simpozija na otoku Lastovu – prenosi Morski.hr
Iz članka Lastovskog statuta vidljivo je koliki je stupanj organiziranosti u poljoprivredi postojao na Lastovu…
“Određujemo i naređujemo: kada se budu imenovali pudari za vinograde na poljima čitavog otoka da su oni dužni biti na spomenutim vinogradima dok god svi vinogradi ne budu obrani. A ako pudar ode prije nego vinogradi budu obrani, onu štetu koju pod prisegom izjavi vlasnik tog vinograda glede toga vinograda, taj je pudar dužan isplatiti svome vlasniku. A ako pudar pokaže osobu koja je počinila štetu, neka ta osoba plati spomenutu štetu, a pudar neka bude oslobođen.”*
Pudari, svojevrsna poljoprivredna policija, štitili su, ne samo vinograde već i voćnjake, maslinike i ostale (raznovrsne) nasade. Samoodrživost ovog udaljenog škoja uvelike je ovisila o efikasnoj organizaciji otočne zajednice unutar sebe, a bila je utemeljena na prirodnim mogućnostima: ugodnoj klimi i visokoj kvaliteti tla. Iz takve kombinacije proizašlo je dugovječno optimalno gospodarenje zemljom. Učinkovita proizvodnja hrane u takvom je ambijentu i povijesno dokazana što predstavlja nit vodilju u razumijevanju lastovske sadašnjosti. Iz arheoloških izvora poznato je kako se na Lastovu stanovništvo bavilo poljoprivredom već od mlađeg kamenog doba. O njenom značaju svjedoči i spomenuti Statut kojim se pučanstvo rukovodilo od davne 1310. godine sve do pada Dubrovačke Republike.
.
Danas je Lastovo pod posebnom zaštitom budući da je u cijelosti, skupa s akvatorijem, park prirode. Stanovništvo, iako malobrojno, i dalje odolijeva svakodnevnim izazovima života na otoku…
Zemlja je u katastarskom i zemljišnoknjižnom smislu podijeljena na male komade, vrlo često u vlasništvu davno preminulih ljudi. Sveopća neimaština ne dopušta stanovnicima, naročito potencijalnim poljoprivrednicima da ulože u svoja stvarna prava, a stvarno pravo, tj. stvarno imanje jest glavni preduvjet za (popularne) poticaje u poljoprivredi. Bez poticaja koji proizvode s Lastova mogu učiniti konkurentnima, teško je započeti djelatnost čiji se plodovi ubiru nakon više godina mukotrpnog rada. Dodatno, kada sve učestalije ekonomske krize donose svakojake nedaće, ova agrikultura (i stočarstvo) možda neće donijeti veliku financijsku dobit, ali mogu osigurati socijalnu stabilnost.
Globalizirani svijet obilježava sve prisutnija opasnost od zagađenja, naročito preizgrađenosti koja sa sobom donosi cijeli niz problema donedavno nepoznatih otoku (nemarno zbrinjavanje otpada, nedostatak kanalizacije, turizam i slično). Unatoč svemu, lastovski arhipelag ipak se može smatrati ekološki očuvanim u usporedbi s ostatkom Jadrana, čemu je svakako pridonijela prostorna izoliranost, povijesne specifičnosti lastovske autonomnosti u sklopu Dubrovačke Republike, život u skladu s prirodnim osobitostima i, ironično, politička izolacija. U današnjem svijetu, mogućnost kvalitetnijeg i zdravijeg života u ovom slučaju nije samo idealizirana inspiracija već je stoljećima dokazana praksa koja je i danas evidentna.
.
S navedenim polazištima odabrana je ovogodišnja tema pete radionice i pripadajućeg simpozija na otoku Lastovu. Ovaj put s najviše partnera do sada!
Udruga Dobre Dobričević, osim Anatomije otoka, od ove godine surađuje s Odjelom za antropologiju i etnologiju Sveučilišta u Zadru i s Pravnom klinikom iz Splita. U goste dolaze Hrvoje Cokarić iz ZOOa Split, grupa STEALTH.Unlimited iz Beograda/Rotterdama koja se bavi istraživanjem urbanih fenomena, Andrew Cartwright, profesor javnih politika na CEUu, Piet Vollaard, koautor knjige Making Urban Nature; Marko Rukavina, urbanist s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i Marijana Mastilović – pravnica s višegodišnjim iskustvom koja će pružiti profesionalnu podršku studentima iz Pravne klinike. Zadatak posljednjih, ali najvažnijih, jest davati besplatnu pravnu pomoć svim zainteresiranim Lastovcima u LA. zemljišnoknjižnoj ambulanti.
Ovogodišnju radionicu ponovno su podržali Ministarstvo Kulture, Turistička zajednica Lastovo, Park prirode Lastovsko otočje, Dubrovačko – neretvanska županija i tvrtka za genijalna rješenja u zgradarstvu Izoforma Paneli.
.
Naročito je važno sudjelovanje domaćina!
OPG Trojković koji brine za najveći i najozbiljniji maslinik na Lastovu, stari nasad autohtone sorte piculje oplemenjen i proširen ostalim autohtonim sortama, upoznat će sudionike sa svim poteškoćama i uspjesima u maslinarstvu. Nadalje, Lovačko društvo Jastreb Lastovo koje planira rekonstrukciju nekadašnje poljske zgrade za ispumpavanje vode, izgrađene 30tih godina prošlog stoljeća, u lovački dom, donirat će LA. agrikulturi gala – večeru. Na projektiranju doma trebali bi raditi gostujući arhitekti.
S takvom postavom, ove jeseni će se 35 mladih profesionalaca i studenata antropologije, prava, arhitekture i arheologije uz mentore i domaćine, baviti istraživanjem fenomena vezanih za poljoprivredu na Lastovu i ponuditi rješenja za pojedine probleme.
* Lastovski statut, Književni krug Split 1994., glava XLIV.
__________
Autori: Mariana Bucat, Tomislav Oroz
Izvor: Morski.hr
Naslovna fotografija: Vizkultura
