Smatra se da je područje današnje Primorsko-goranske županije bilo važno pribježište (refugij) tijekom ledenog doba gdje se živi svijet mogao skloniti i preživjeti klimatska pogoršanja što mu daje značajnu važnost u zaštiti prirodnih vrijednosti.
U svakodnevnom govoru, ledena doba podrazumijevaju razdoblja iz Zemljine davne geološke prošlosti, prije više stotina milijuna godina, na koja laike povremeno podsjete filmski hitovi ili popularni crtići iz istoimenog serijala. Često smetnemo s uma da je posljednje ledeno doba završilo prije »svega« desetak tisuća godina, prouzrokovalo velike promjene na Zemlji i stvorilo okruženje u kojem i danas živimo.
Živi svijet u ledeno doba bio je pod utjecajem brzih klimatskih promjena. Životinje su često mijenjale stanište, tražeći bolje životne uvjete, a te su velike seobe bile moguće jer se značajno spuštala razina mora te je bio otvoren put do otoka ili čak drugih kontinenata. Zajednice živog svijeta u tim su razdobljima prolazile kroz mnoge evolucijske promjene prilagođavajući se na taj način životnim uvjetima. Konačno, u vrijeme posljednjeg ledenog doba na Zemlji se pojavio i čovjek koji je također morao migrirati slijedeći svoj plijen.
Nažalost, tragovi ledenih doba, a ima ih, malo su poznati i njima se najčešće bave znanstvenici. U našim krajevima ima mnogo primjera ostataka ledenih doba, poznatih po raznim stručnim nazivima kao što su eratički blokovi (stijene koje su na današnje mjesto donijeli ledenjaci tijekom ledenog doba), morene (naslage stijena koje su nanijeli ledenjaci), ledenjačke doline, lesni otoci (poznati primjer otoka Suska), a ima i ostataka ledenodobne faune. Smatra se da je područje današnje Primorsko-goranske županije bilo važno pribježište (refugij) tijekom ledenog doba gdje se živi svijet mogao skloniti i preživjeti klimatska pogoršanja što mu daje značajnu važnost u zaštiti prirodnih vrijednosti.
Les otoka Suska jedan je od tragova ledenih doba / Foto: JU “Priroda”
Snaga prirode
Kako bi se te zanimljive i za znanost značajne pojave približile javnosti, kao središnji događaj obilježavanja Međunarodnog dana planina u Primorsko-goranskoj županiji, sredinom prosinca prošle godine u Centru za posjetitelje u Belom postavljena je izložba fotografija »Tragovi ledenih doba«. Svečano otvorenje izložbe bilo je najavljeno za 15. prosinca, no priroda je i ovog put bila jača od čovjeka. Zbog najavljenih izrazito nepovoljnih meteoroloških uvjeta, olujnog juga, jake kiše i očekivanih ograničenja u prometu otvorenje nije održano, no izložbu je i dalje moguće pogledati u Belom.
U obnovljenom Centru postavljeno je 18 fotografija velikog formata čiji su autori Tomislav Bandera Anić, Dinko Dorčić, Dino Grozić, Želimir Gržančić, Petra Kovač Konrad, Lovel Kukuljan, Marko Matešić, Ozren Milaković, Marko Randić, Sonja Šišić, Darko Tibljaš i Nina Trinajstić.
Na njima su prikazani reljefi preoblikovani djelovanjem nekadašnjih ledenjaka, biljni i životinjski endemi i relikti, primjerice kukcojetka alpska tustica ili podvrste leptira crnaca, te specifične speleološke pojave kao što su ledene jame i spilje.
Ledena jama / Foto: JU ”Priroda”
Zimske visibabe
Posebno je atraktivna jama Vrtare male koja se nalazi se u blizini Dramlja nedaleko Crikvenice. Duboka je četrdesetak metara i jedno je od najvažnijih nalazišta ostataka izumrlih vrsta ledenodobne faune. Pretpostavlja se da je jama djelovala poput klopke za životinje koje su u nju upadale i nisu mogle van. Pronađene su kosti velikog slona, šumskog nosoroga, medvjeda, goveda, konja te brojnih vrsta ptica i sitnih sisavaca, a najvažniji je nalaz špiljskog lava koji je nastanjivao Europu od 500.000 do 10.000 godina prije sadašnjosti.
Cresanima je pak posebno zanimljiva Merška jama, jedinstveni geomorfološki fenomen otoka Cresa. Velika urušena ponikva strmih padina vjerojatno je nastala urušavanjem stropa oveće podzemne krške šupljine pa se na njezinim liticama danas gnijezde rijetke vrste ptica. Na dvostrukom dnu urušene ponikve uspijeva vlažniji tip listopadne šume s razasutim urušenim kamenim blokovima koji su prekriveni neobično bujnim sastojinama mahovina i paprati. Uz nekolicinu ostalih relikata, tu je i jedinstveno cresko stanište visibaba koje procvatu već tijekom zime.
Kukcojetka alpska tustica/Foto: JU ”Priroda”
Budući da je izložba postavljena u bejskom Centru koji je i oporavilište za bjeloglave supove, postavlja se pitanje kakve veze imaju supovi s ostavštinom ledenih doba? Ornitolozi obično ne propuštaju istaknuti činjenicu da su kvarnerski supovi jedinstveni u svijetu po gniježđenju na liticama nadnesenim neposredno iznad mora. No ono što je danas iznad mora, u ledeno doba, kad je morska razina bila za oko 120 metara niža od današnje, bile su litice koje su se uzdizale iznad ravnica udolina među današnjim kvarnerskim otocima.
__________
Izvor: novilist.hr
Naslovna fotografija: Beli Visitor Centre
