KRK – 12. Energetska konferencija (eko)otoka: ”Novi zakoni su prepreka energetskoj tranziciji”

KRK – 12. Energetska konferencija (eko)otoka: ”Novi zakoni su prepreka energetskoj tranziciji”

Objavio: Andrea Beader - 23.03.2022.

Zakoni koje je krajem 2021. usvojio Sabor otvaraju pitanje uloge građana u energetskoj tranziciji jer im zapravo ograničavaju mogućnosti da sudjeluju, bilo samostalno ili kroz udruživanje

Obnovljivi izvori energije ključni su za postizanje klimatske neutralnosti i energetske neovisnosti. Europski zeleni plan i Program oporavka i otpornosti Europske unije postavljaju okvir politika za sve države članice EU-a – prenosi novilist.hr

.
Provedba energetske tranzicije nije upitna

No pitanje je kako će se odvijati i tko će od nje imati najviše koristi – tko će se i kako koristiti milijunima eura usmjerenim iz Bruxellesa: Vlada, velika poduzeća koja već dominiraju tržištem, mala poduzeća, novi poduzetnici, inovatori ili svi zainteresirani građani?

Zakoni koje je krajem 2021. godine usvojio Hrvatski sabor otvaraju pitanja kvalitete transponiranja direktiva EU-a i uloge građana u energetskoj tranziciji. Sve spomenuto samo su neka od pitanja i polazišnih točaka na koje će odgovore, zajedno sa sugestijama za njihovo rješavanje, tražiti sudionici 12. Energetske konferencije (eko)otoka Krka koju, zajedničkim snagama, ovih dana u malinskarskom hotelu Malin organiziraju predstavnici udruge Eko Kvarner i ugledne njemačke zaklade Friedrich Ebert Stiftung.

 

Mogućnosti za korupciju

Analiza zakona i diskusije s dionicima – nevladinim organizacijama, lokalnim vlastima, predstavnicima ministarstava, akademske zajednice i industrije dovode nas do zaključaka da novi hrvatski energetski zakoni, u obliku u kakvom nam se danas predstavljaju, zapravo ograničavaju mogućnosti građanima da sudjeluju u energetskoj tranziciji, bilo samostalno ili pak kroz njihovo udruživanje u energetske zajednice građana.

Ustvrdili su to na početku višednevnog skupa u kojem sudjeluju brojni stručnjaci iz zemlje i inozemstva, čelnik Eko Kvarnera Vjeran Piršić i direktorica hrvatskog dijela spomenute Zaklade dr. Sonja Schirmbeck, koji su moderirali konferencijskim skupom. Administrativni i pravni propisi stvaraju prepreke djelovanju energetskih zajednica.

Neke odredbe direktiva doslovno su preuzete, bez prilagodbe lokalnim uvjetima i bez uspostave provedbenih mehanizama. Neujednačene definicije i suprotstavljeni zahtjevi različitih propisa mogli bi dovesti do njihova različitog tumačenja, što umanjuje pravnu sigurnost i otvara mogućnosti za pogodovanje i korupciju, nastavio je Piršić, ocjenjujući da su takvi hrvatski energetski zakoni u snažnom »kontrastu« s ciljevima direktiva RED-a II i IEMD-a.

– Glavne manjkavosti današnjeg načina reguliranja energetskih zajednica građana odnose se na njihov pravni oblik, geografska područja na kojima mogu djelovati, ograničenja članstva i kompliciranost i skupoću procedura neprikladnih za male organizacije. Danas se, objašnjavaju Piršić i dr. Ana Maria Boromisa, zaslužna za definiranje polazišnih pozicija 12. krčke Energetske konferencije, u nas tako predviđa da se energetske zajednice građana mogu uspostavljati na području samo jedne jedinice lokalne samouprave, općine ili grada kojih je u Hrvatskoj više od pet stotina.

 

Ograničenja

Malen broj stanovnika u kombinaciji s nedostatkom kapaciteta lokalnih jedinica da provode decentralizirane funkcije, znatno ograničava mogućnost i opravdanost uspostave energetskih zajednica građana. Primjerice, na otoku Krku koji ima ambiciozne ciljeve vezane uz klimatsku neutralnost, sedam je jedinica lokalne samouprave čiji građani, ispada, ne mogu biti povezani i udruženi u istu »energetsku zajednicu«. Dijeljenje energije u nas se sad dopušta samo među članovima energetske zajednice građana povezanih na istu niskonaponsku trafostanicu.

U Hrvatskoj je 26.293 takvih transformatorskih stanica pa je mogućnost »razmjene energije« jako ograničena. Sve to, uz još niz sličnih nedorečenosti i nelogičnosti, u konačnici ograničava, pa čak i onemogućava dijeljenje energije u ruralnim područjima, čulo se na netom započetom krčkom okupljanju stručnjaka raznih specijalnosti na kojem se, kao neke od ondje iznjedrenih (pre)poruka, donositelje zakona poziva na revidiranje važećeg Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.

Ciljeve i smisao takvih zakonskih izmjena i dorada, istaknuto je, valjalo bi okrenuti postizanju povećanja geografskih područja na kojima energetske i zajednice obnovljivih izvora energije smiju djelovati, poboljšanju kriterija sudjelovanja građana, ali i malih i srednjih poduzeća u takvim energetskim zajednicama te pojednostavljivanju pravnih i administrativnih postupaka vezanih uz problematiku vođenja njihovih knjiga, upisivanja u registre i ishođenja dozvola za djelovanje.

 

»Podvala« interesnih lobija

Prema novim odredbama, dijeljenje električne energije moguće je samo na području iste niskonaponske trafostanice kojih je u Hrvatskoj više od 26 tisuća. Također, određeno je i da mogućnost dijeljenja energije iz obnovljivih izvora imaju samo aktivni kupci iz iste zgrade ili stambenog kompleksa, što radikalno smanjuje potencijal dijeljenja, čak i na području malih naselja, konstatira Piršić, objašnjavajući razloge zbog kojih on u hrvatskim zakonima, istim onima kojima bi se trebala poticati uporaba obnovljvih izvora energije, zapravo prepoznaje »podvalu« lobija povezanih s trgovanjem fosilnim gorivima, kao i onih koji djeluju na uvozu preskupe električne energije iz susjednih zemalja ovog dijela Europe.

 

Fred Matić o utjecaju rata na europske politike

U uvodnom dijelu Konferencije hrvatski eurozastupnik Predrag Fred Matić je okupljene izvijestio o europarlamentarnim aktualnostima i promišljanjima povezanim s utjecajem rata u Ukrajini na europske energetske politike. Nakon Matića, u nastavku programa izlagali su i panel raspravama »upravljali« još i Ana Maria Boromisa, Goran Krajačić, Sonja Risteska i Reghina Dimitrisina te Klaus Mindrup, energetski ekspert i bivši njemački parlamentarac.

__________
Izvor: novilist.hr
Naslovna fotografija: Pixabay.