KRK – 50. obljetnica zaštite najstarijeg ornitološkog rezervata na svijetu

KRK – 50. obljetnica zaštite najstarijeg ornitološkog rezervata na svijetu

Objavio: Paula Bolfan - 02.09.2019.

Ove, 2019. godine, 50. je obljetnica zaštite dva izuzetno zanimljiva i sasvim različita krajobraza. Prvi se nalazi na otoku Krku, a drugi na otoku Rabu..

Područje na otoku Krku je zaštićeno kao ornitološki rezervat, a nalazi se na području Općine Baška i Općine Vrbnik ( zaštićen pod poslovnim brojem i odlukom br. 02-1637/1-1969., Službene novine Rijeka 01/70 i Rješenje Republičkog zavoda za zaštitu prirode br.: Up/I° 26-1970. a .) – prenosi Panopticum.

Osim bio-zanimljivosti na tim područjima, geološka građa i erozijski procesi najvažniji su faktori formiranja ovog jedinstvenog krajobraza. Naime, na jugoistočnoj obali otoka Krka, na području Općine Baška ornitološki je rezervat Kuntrep, a proteže se uz obalu, od rta Glavine do uvale Mala luka s obalnim pojasom u širini jednog kilometra i dužinom od gotovo 10 kilometara.

.
NAJSTARIJI ORNITOLOŠKI REZERVAT NA SVIJETU

U vrijeme proglašenja rezervata1969. godine, na liticama se moglo prebrojati i do 50 gnijezda bjeloglavog supa (Gyps fulvus). Nažalost, 90-ih godina 20. stoljeća uslijedio je nagli pad brojnosti supova zbog trovanja koja su ljudi provodili u nastojanju da otruju medvjede i podivljale pse koji su napadali ovce. Nakon obrazovne kampanje i prestanka trovanja, populacija se počinje polako oporavljati, te je 2013. godine u rezervatu zabilježeno ukupno 35 gnijezdećih parova. Ornitološki rezervat Kuntrep kao takav predstavlja najstariji ornitološki rezervat na svijetu. Litice koje se pod oštrim kutem urezuju u Jadransko more vjekovima su mjesto na kojem svoja gnijezda svijaju bjeloglavi supovi , a dom su i drugim vrstama ptica kao što su orao zmijar, sivi sokol, vjetruša, morski vranac i druge.

.
MJESEČEV PLATO

Najviši dio rezervata je pak ogoljena zaravan, vegetacijom škrti predio koji presijecaju kilometri i kilometri suhozida, te pastirskih mrgara, malih graditeljskih remek-djela u kojima se obavljaju tradicionalni poslovi prebrojavanja, obilježavanja, strižnje i mužnje ovaca. Na zaravni koja je zbog svog pustog izgleda dobila naziv „mjesečeva površina“ ili „mjesečev plato“, prave male oaze predstavljaju raštrkane lokve koje ovcama pružaju neophodnu okrjepu, a ostalom hidrofilnom biljnom i životinjskom svijetu životni prostor.

.
KANJON JASENOVA

Krajobraz rezervata je doista dojmljiv. Niz slikovitih litica i kamenitih kanjona pruža se na sjeverozapadnoj strani otoka Krka, od rta Glavina do zaštićene uvale Mala luka. Najveće su stijene predjela Butinja i Kuntrepa između kojih je veličanstveni kanjon Jasenova, dužine oko kilometar i širine tek dvadesetak metara. Svuda uokolo u visinu i do 300, pa i 400 metara pružaju se veličanstvene litice, a ispod njih točila (sipari). Iako naizgled pusti i beživotni, litice i točila oživljuje endemska flora i vegetacija stjenjača i točilarki. Posebno je lijepo vidjeti neke endemske biljne vrste u njihovu staništu i u punom cvatu – npr. modre cvatuće busene istarskog zvončića (Campanula fenestrellata ssp. istriaca), ljubičaste cvjetne glavice stijenama priljubljene dalmatinske zečine (Centaurea dalmatica), bodljasto nakostriješene cvatuće jastuke mekinjaka (Drypis spinosa ssp. jacquiniana), bodljama oboružane cvjetne glavice riječkog kravljaka (Carlina fiumensis) i druge vrste, kojima čak niti stada ovaca ne mogu blizu.

.
LOKVA DIVIŠKA

Kao kontrast divljem i strmom terenu litica, pruža se na njegovu gornjem rubu jedan smireniji, zaravnjeni, ali isto tako ogoljeli krajobraz pašnjaka, značajan za čitavu brdsku visoravan južnoga Krka. Neke dijelove te visoravni, zbog ogoljelosti terena, ljudi su čak prozvali „mjesečeva površina”. Najljepša i najupečatljivija među njima je lokva Diviška, prirodni slatkovodni bazen koji je upečatljiv po svom položaju u golom i kamenitom predjelu, kao i po pastirskim zidovima (gromačama) koji Divišku dijele na pet dijelova, usmjeravajući ovce na svoj dio pojila, sprječavajući miješanje stada različitih vlasnika. O kakvom je prirodnom fenomenu riječ, može se vidjeti na priloženom videu…
.

___________
Izvor: Panopticum
Naslovna fotografija: S. Šišić