Promocija „Rječnik starih blatskih riči” – Tomislav Gavranić 17.04.’18.
Poznato je da je hrvatski jezik jako raščlanjen. Dijelimo ga običajno na tri velika narječja – štokavsko, kajkavsko i čakavsko te na puno više dijalekata i na bezbrojne govore. Unatoč velikoj dijalektalnoj raznolikosti, standardni je jezik zasnovan samo na štokavskom narječju uz više-manje neznatan utjecaj kajkavskoga i čakavskoga. To nas pak dovodi u situaciju da se standardni jezik često poprilično razlikuje od organskih idioma.
.
Karakteristike blatskog idioma
Govor Blato na Korčuli po svojim osobinama pripada čakavskom narječju, njegovu južnočakavskom dijalektu u kojem nalazimo elemente neslavenskih jezičnih utjecaja, ponajviše romanskih.
Od osam bitnih karakteristika po kojima se određeni lokalni govori tretiraju kao čakavski, u blatskom govoru ih nalazimo sedam, a nedostaje mu jedino upitno – odnosna zamjenica ČA, jer Blaćani uvijek upotrebljavaju ŠTO.
Leksik, frazemi, metafore … itd. čine blatski govor jedinstvenim među hrvatskim lokalnim govorima. Fond lokalnih blatskih riječi koji je u upotrebi je sve manji, stoga već danas nije moguće ili je jako teško odrediti kako su se izgovarale pojedine riječi, a sa sigurnošću znamo da su iz svakodnevnog govora mnoge riječi i nestale.
Lokalni govori nisu normirani kao standardni jezik, pa su tako podložni raznim utjecajima.
Proteklih stoljeća na našem otoku događale su se razne promjene: od Ilira, Grka i Rimljana, preko Mlećana, Francuza, Austrijanaca, Engleza, Talijana … neupitno je da su svi oni ostavili trag na blatskom govoru.
U današnjem govoru Blata još uvijek se mogu čuti fraze koje se s vremenom pomalo gube iz upotrebe neke od njih zabilježio je i autor u svom Rječniku.
-Bit u jeseru (biti odmoran, svjež, zdrav i sl.), Držat za brzoleticu (držati nekoga za budalu), Forca lavatinih (uz veliki napor), Kako da je ispa pasu iz pare (loš izgled, loše napravljeno, loše stanje), Kita na lazu (zapriječiti put na posjed), Kolap fulminatni (Momentalni smrtni srčani ili moždani udar) …itd
.
Što možemo očekivati u budućnosti?
U Blatu, kao i u većini mjesta na hrvatskim otocima, dolazi do depopulacije koja je rezultat negativnog prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva.
Porastom globalizacije smo zaboravili na znak lokalnog identiteta koji se koristi u komunikaciji.
Općenito, lokalni govori se sve više marginaliziraju, skoro pa postaju sredstvo komunikacije isključivo starije populacije, a utjecajem medija i škole stare blatske riči pomalo padaju u zaborav.
S obzirom na manjak aktivnih govornika polako odumire i blatski govor. Naravno, nezaobilazan je i snažan utjecaj standardnog hrvatskog jezika, ali i anglizama, koji se infiltriraju u hrvatski jezik, te polako istiskuju pojedine riječ (kako iz standardnog jezika tako i iz dijalekta). Na nestajanje pojedinih riječi svakako utječe i stav da je standardni jezik vredniji od dijalekta, mada razvojem sociolingvistike polako dopire do govornika da dijalekti čine bogatstvo ljudske baštine i da njihovo nestajanje znači osiromašivanje našeg ukupnog kulturnog bogatstva.
Propadanje lokalnih idioma očito je uvjetovano objektivnim čimbenicima društvenog razvitka. Isticanje vrijednosti mjesnog govora ni u kojem slučaju ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge nama zajedničkog standarda. Standardni jezik neophodan je svakoj kulturnoj naciji i svi bi njezini pripadnici trebali što bolje vladati standardnim jezikom. Dakle nema dileme standardni ili mjesni jezik, nego afirmacija jednog i drugog jer se radi o istom hrvatskom jeziku na različitim razinama korištenja
Ipak, svaka lokalna riječ treba se smatrati spomenikom kulture, jer su one najautentičniji dokaz pripadnosti jednoj naciji.
Riječi-Jezik je taj u kojem se ogleda prošlost, potvrđuje sadašnjost i usmjerava budućnost svakog mjesta i naroda.
Svako izumiranje mjesnog govora ili nestanak koje riječi znači siromašenje naše baštine i svojevrstan je gubitak identiteta.
( N. Maleš)
__________
Izvor: Blatski fižuli ustanova u kulturi
Fotografija: Dinko Oreb Blato.hr