KORČULA – Eko škoj u srcu Korčule

KORČULA – Eko škoj u srcu Korčule

Objavio: Andrea Beader - 14.10.2021.

U Žrnovu se smjestilo seosko domaćinstvo Eko Škoj

već samo ime domaćinstva sugerira da se radi o posebnom mjestu, i doista je tako: uz nekadašnji glavni trg nalazi se starinska kamena kuća, oko koje se nalaze mali vrtovi prepuni raznog povrća, začinskog bilja i drugih delicija iz prirode – prenosi dubrovacki.slobodnadalmacija.hr.

 

Mali škoj s blagom

Domaćini Diana i Jelena Marović, majka i kći, započinju priču o tome kako je Eko škoj nastao prije trinaest godina. Iako je Diana podrijetlom iz Vele Luke, većinu je života provela u Zagrebu vodeći sa suprugom privatnu liječničku ordinaciju. No, svakodnevni problemi i stres, a – priznat će – i razni nalazi pacijenata činili su joj život sve nepodnošljivijim. Sretna je bila jedino kada bi došla otok, nerijetko pomažući u berbi maslina koje su u obitelji generacijama.

-I onda smo jednog dana prelomili, preselili se i započeli novi život – onaj drugačiji, otočni. Kako smo imali podosta maslina (danas oko 650), krenuli smo s proizvodnjom maslinova ulja. Iskreno, nismo ništa znali o uzgoju i preradi, ali smo bili uporni i promijenili dotadašnji način uzgoja u isključivo ekološki, počeli smo brati masline ranije, pazili kako ih meljemo i nakon nekoliko godina došle su i prve potvrde uspjeha – medalje za kvalitetu, a potom su stigli ekološki certifikati i tako je sve krenulo putem kojim, osjećali smo to, ne možemo i ne želimo natrag u stari način života.”

Napravili su kušaonicu i polako su počeli dolaziti turisti, i tu je došlo do još jednog preokreta. Svi su, naime, počeli tražiti još nešto dok kušaju ulja – malo inćuna, pa možda malo sira, i tako su nastale njihove prve plate. Kći Jelena pridružila se mami i počela se aktivno brinuti o maslinama i baviti se maslinarstvom. Mama Diana dala se u hortikulturu i uzgoj povrća, počela raditi razne marmelade, konzervirati masline i, što je najvažnije, odlučila u svojoj kuhinji spremati starinska siromaška jela po tradicionalnim receptima koje je skupila od nona iz okolice. I tako se prvotna ideja o maslinarstvu razvila u neočekivanom smjeru: ponudu autohtone hrane od ekoloških proizvoda.

 

Novi život

Danas uzgajaju oko 40 vrsta povrća i voća, a što nemaju dobavljaju iz okolice. Susjeda drži koze i radi odličan sir i mlijeko bez onog teškog mirisa, to im je dodatno i izvor kozletine i škopčevine (koja je posebno popularna na otoku), nekolicina lokalnih ribara dobavlja im ribu, pa što ulove, a ostalo rade sami. Filozofija je da se sve mora iskoristiti u potpunosti, pa ako neka tikvica nije lijepog izgleda, neće završiti u otpadu nego će se ubaciti za temeljac.

-Stabljike raštike su pretvrde i pregorke za jelo, ali njih dajemo drugoj susjedi za kokoši, od koje onda uzimamo jaja”, objašnjava Diana taj organski perpetuum mobile. I tu, naravno, priči nije kraj, ne koriste vodu iz vodovoda nego isključivo kišnicu koja se skuplja u velikoj starinskoj gustirni ispod dijela trga i kuće.

Gustirnu su davno sagradili Žrnovci između stijena koje održavaju konstantnu temperaturu vode i ljeti i zimi te se filtrira kroz prirodne filtere – tako da je kišnica podatna i za konzumaciju i kuhanje, što također pridonosi okusu hrane. Posebni po svemu, i kruh peku drugačije – u tavici na plinskom štednjaku, što je tehnika poznata iskusnijim pomorcima i jedriličarima, opet od biološkog brašna i sjemenki.

U poplavi klasičnih “ljetnih restoranskih jela”, raznih kvazi eko proizvoda ili onih iz uvoza, namirnice i način kako ih kuhaju Diana i Jelena zasigurno su jedinstveno otkriće miljama uokolo Žrnova jer su mirisi i okusi unutar njihova ekološkog otoka doista posebni.

__________
Izvor: dubrovacki.slobodnadalmacija.hr
Naslovna fotografija: Saša Burić – Cropix