KORČULA/CRES/LOŠINJ – Ulaganje u komunalne solarne elektrane

KORČULA/CRES/LOŠINJ – Ulaganje u komunalne solarne elektrane

Objavio: Andrea Beader - 07.01.2022.

Ulaganjem u komunalne solarne elektrane svaki će otočanin, bez obzira na to koliki je iznos spreman uložiti u zajednički projekt, dati obol razvoju svoje sredine i podizanju životnog standarda

Dvije otočne agencije, Novi otok na Korčuli i razvojna agencija OTRA na Cresu i Lošinju, pokreću pionirski projekt izgradnje komunalnih fotonaponskih elektrana koje će biti financirane novcem građana i otočnih tvrtki.

Zainteresiranih ne manjka, brojni upiti otočana koji su prepoznali mogućnost ulaganja vlastitih sredstava po već okušanom svjetskom modelu „crowdinvestinga“, odnosno grupnog financiranja u projekte koji će omogućiti razvoj otočnih zajednica, stižu na adrese obiju agencija – prenosi nacional.hr

.
Energetska samodostatnost hrvatskih otoka

Pokažu li se projekti u dobrom svjetlu i ostvare li svoju namjenu, bit će nesumnjivo poticaj i ostalim otocima da istim putem nastoje ostvariti zajednički cilj – energetsku samodostatnost i oslanjanje na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Uz to, pokazat će i da ulaganje u projekte proizvodnje energije ne mora nužno i isključivo biti interes velikih developera i često inozemnih konzorcija koji u Hrvatsku donose, ali iz nje jednako tako i odnose goleme količine novca te da ovakvi projekti ne služe samo kako bi zadovoljili financijski interes ulagača.

Ulaganjem u komunalne solarne elektrane svaki će otočanin, bez obzira na to koliki je iznos spreman uložiti u zajednički projekt, dati svoj obol razvoju vlastite životne sredine u budućnosti, a time posredno i pridonijeti ne samo zadržavanju stanovništva na otocima već i rastu otočnog standarda i pretvaranju otoka u mjesta poželjna za život svim generacijama. Upravo to su benefiti koji su otočanima dugoročno daleko vrjedniji od zarade.

 

Otočna razvojna agencija OTRA

Jedan od dvaju pionira razvoja komunalnih solarnih elektrana u Hrvatskoj jest otočna razvojna agencija OTRA, tvrtka u suvlasništvu Grada Cresa i Grada Malog Lošinja, koja za oba grada izrađuje brojne razvojne projekte. OTRA je, prema riječima svog direktora Uga Toića, iskoristila mogućnost povlačenja sredstava koje odobrava Tajništvo čiste energije za otoke EU-a.

Tajništvo je 2018. godine osnovala Europska komisija kako bi olakšala i ubrzala proces tranzicije na čistu energiju na europskim otocima i pružila im konkretnu podršku i pomoć pri pripremi projekata koji će realizirati taj cilj. Toić je za Megawatt objasnio da su Cres i Lošinj, koji zbog činjenice da su spojeni mostom djeluju kao jedinstvena geografska cjelina, odmah prepoznali tu mogućnost i prijavili se kao zainteresirana lokalna samouprava. Nakon čega ih je Tajništvo čiste energije odabralo kao jedan od 26 pilot-projekata na europskim otocima koji će dobiti i tehničku pomoć u realizaciji procesa prelaska na čiste izvore energije.

„Načinjen je okvirni program kako bi taj proces trebao izgledati i mi smo se odmah bacili na posao. Napravili smo analizu postojećeg stanja, odnosno, izmjerili smo razinu potrošnje električne energije na dvama otocima i razine emisije ugljičnog dioksida.

.
Pet stupova tranzicije

Definirali smo pet stupova tranzicije, među kojima su proizvodnja električne energije, energetska učinkovitost objekata i kao poseban zadatak – povećanje ‘energetske pismenosti’ otočana, odnosno, informiranje otočana o potrebi ulaganja u čiste oblike energije i koristima koje donosi povećanje energetske učinkovitosti objekata, ali i osvještavanje stanovnika otoka o temama vezanima uz proizvodnju i potrošnju energije“, objasnio je Toić. Cilj je OTRA-e, kaže Toić, postići potpunu dekarbonizaciju otoka Cresa i Lošinja do 2040. godine.

„Nadam se da ćemo u tome i uspjeti. Važno je znati da nećemo postići taj cilj sve dok i posljednje kućanstvo na otoku ne dovrši vlastitu energetsku tranziciju, jer svatko od nas vlastitim udjelom mora pridonijeti ostvarenju zajedničkog cilja“, podsjetio je Toić.

 

Energetska zadruga ‘Apsyrtides’

Komunalne fotonaponske elektrane jedan su od načina da se taj cilj postigne. Toić je ovako objasnio ciljeve projekta: „Nedavno je HEP krenuo u projekt izgradnje velike fotonaponske elektrane na Cresu. Raspitali smo se možemo li se i mi kao lokalna zajednica uključiti u taj projekt, no od HEP-a smo dobili odbijenicu pa smo shvatili da moramo nešto pokrenuti sami.

Kako je prostornim planovima na Cresu i Lošinju predviđena gradnja obnovljivih izvora energije na ukupno pet lokacija, našli smo jednu od tih lokacija u blizini mjesta Porozine na Cresu, koja će poslužiti kao lokacija za našu buduću fotonaponsku elektranu. Osnovali smo energetsku zadrugu ‘Apsyrtides’, u koju je ušlo 29 zadrugara, kao oblik participacije građana u projektu.

.
Uključivanje lokalne zajednice u proces

Među njima je osam pravnih osoba, dvije jedinice lokalne samouprave – Grad Mali Lošinj i Grad Cres, te 19 građana pojedinaca. Potrebna financijska sredstva namaknut ćemo grupnim financiranjem.

‘Željeli smo se kao lokalna zajednica uključiti u projekt elektrane na Cresu, no od HEP-a smo dobili odbijenicu pa smo shvatili da moramo nešto pokrenuti sami’

Svaki će zainteresirani član zadruge vlastitim novcem sudjelovati u projektu ovisno o željama i financijskim sposobnostima, a sukladno udjelu sudjelovat će i u podjeli dobiti. Osim stalnih stanovnika otoka pozvali smo i vikendaše, odnosno vlasnike kuća za odmor, da nam se također pridruže pa se nadamo da će i oni naći svoj interes da sudjeluju u projektu.“

 

Solar Islands NESOI

U ovom trenutku je cresko-lošinjska elektrana planirane snage 500 kilovata (odnosno 0,5 megavata) još u pripremnoj fazi u kojoj se prikuplja potrebna dokumentacija i izrađuju provedbene studije. Taj pripremni dio projekta financira se dijelom iz sredstava zadrugara, a dijelom i putem projekta Solar Island NESOI, čiji je nositelj za Hrvatsku agencija Novi otok s Korčule. Financira ga konzorcij NESOI iz europskog programa Obzor 2020.

Paralelno se razvijaju i projekti gradnje sličnih elektrana na krovovima nekoliko javnih objekata na otoku (škola, vrtić, gospodarski objekti… ) koji će biti financirani na isti način.

„Vlasnici, odnosno korisnici objekata na kojima će takve elektrane biti postavljene, također će ostvariti određenu dobit, što će dodatno proširiti ‘bazen’ iz kojega će se regrutirati potencijalni investitori“, objasnio je Toić.

.
Građani su pokazali veliki interes za uključivanjem u osnivanje energetske zadruge

Upitan kakav je interes građana i jesu li otočani prepoznali projekt kao mogućnost razvojnog iskoraka svojeg otoka, Toić kaže: „Interes je toliki da smo u startu, prilikom osnivanja energetske zadruge, morali jedan broj osoba odbiti jer je značajno premašio očekivani broj članova. I sada na listi čekanja imamo preko 40 zainteresiranih otočana i predstavnika nekoliko lokalnih tvrtki koje se žele uključiti.

Njih ćemo uključiti u trenutku kada dokumentacija bude dovršena i kada krenemo s radovima na izgradnji same elektrane.“ Jednom riječju, kaže Toić, i u lokalnoj i regionalnoj samoupravi i među otočnim stanovništvom vlada vrlo pozitivna i motivirajuća atmosfera vezana uz projekte komunalnih elektrana, a podrška stiže i od ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića. Dodaje i kako je jedan od važnih ciljeva projekta motivirati otočane da odluče proizvoditi energiju za svoje potrebe i u vlastitim objektima, odnosno da u većoj mjeri krenu u instaliranje solarnih panela na krovovima svojih obiteljskih kuća.

 

Voditelj projekta Ivan Zoković Cola

Voditelj NESOI projekta “Solar Islands” u udruzi Pokret Otoka Ivan Zoković Cola, i sam porijeklom otočanin s Korčule. Aktivan je na području razvoja zajednice, osobito energetskih zadruga i projekata obnovljivih izvora energije u koje su uključeni građani, pa je uključen i u rad udruge Novi otok na Korčuli koja također planira gradnju fotonaponske elektrane snage 10 megavata (MW).

Zoković je član čak triju energetskih zadruga: Zelene energetske zadruge koja je aktivna u Zagrebu od 2013. godine, Novi otok na Korčuli koja djeluje od 2014. godine, a jedan je od osnivača i spomenute cresko-lošinjske energetske zadruge Apsyrtidies. “Kada je 2019. godine Europska komisija osnovala Tajništvo za čistu energiju za otoke EU-a ja sam se kroz udrugu Pokret otoka aktivirao i s tom udrugom odlučili smo uključiti i nekoliko hrvatskih otoka u proces energetske tranzicije, pa su tako osim Korčule, Cresa i Lošinja u projekt ušli i otoci Hvar i Brač. Ja sam na Korčuli bio koordinator izrade projekta energetske tranzicije, a potom sam se uključio i u rad zadruge na Cresu”, objasnio je Zoković Cola.

Energetska zadruga Novi otok prijavila je projekt na poziv Solar Island NESOI u okviru programa Horizont 2020 (Obzor 2020), a u komunikaciji sa svim ostalim jedinicama lokalne samouprave na otoku, odnosno, svim ostalim općinama, zajednički se krenulo u razradu projekta energetske tranzicije.

.
Projekt izgradnje komunalne solarne elektrane na prostoru Općine Vela Luka

Projekt izgradnje komunalne solarne elektrane, koja će se graditi na prostoru Općine Vela Luka na zapadnom dijelu Korčule, upravo je u fazi izrade projektne dokumentacije koja se financira privatnim donacijama i sredstvima projekta Solar Island NESOI, objasnio je Zoković Cola. Nakon dovršetka pripremne dokumentacije i nakon što projekt bude spreman za financiranje, kaže Zoković Cola, energetska zadruga uputit će poziv svim zainteresiranim građanima i lokalnim tvrtkama da se pridruže i svojim sredstvima sufinanciraju izgradnju.

“Do sada smo na Korčuli održali više prezentacija na temu projekta u kojima smo promovirali mogućnost da građani kao aktivni dionici u procesu energetske tranzicije sudjeluju u projektima izgradnje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Naša je ideja da kroz ovaj projekt, kao i onaj na Cresu i Lošinju, omogućimo zajedničko nastupanje na tržištu i da svim zainteresiranim građanima omogućimo ulaganje u obnovljive izvore energije. Ne moraju to biti veliki investitori, ovakvi projekti omogućavaju i ljudima koji nemaju veliki investicijski potencijal da ipak uđu u projekte s iznosima koji su na razini njihovih financijskih mogućnosti”, objasnio je Zoković Cola.

.
Otočne tvrtke voljne su uložiti veće novčane iznose, a projekt su podržale sve jedinice lokalne samouprave na otoku Korčuli

Odaziv je, kaže, više nego dobar i do sada su dobili brojne upite predstavnika otočnih tvrtki koje su voljne uložiti i veće novčane iznose, pa do običnih građana koji bi svojim skromnim sredstvima makar i simbolično htjeli podržati tu priču.

“Projekt su podržale i sve jedinice lokalne samouprave na otoku jer su prepoznale priliku da sudjeluju u razvoju jednog pilot-projekta poput ovoga. Nama kao zadruzi nije toliko važno da od jedinica lokalne samouprave dobijemo konkretnu financijsku pomoć. Puno nam je važnije da uz njihovu pomoć izbjegnemo najveći problem koji se često javlja kada su u pitanju energetski projekti, a to je otpor lokalne zajednice gradnji energetskih objekata na njihovom prostoru, a koji se obično događa kad lokalna zajednica procijeni da joj se nameću već gotovi projekti na koje ona nema utjecaja”, objasnio je.

‘Važno je da se lokalna zajednica aktivno uključi u projekte bilo kao investitor ili u ulozi korisnika električne energije’, smatra Maja Jurišić, predsjednica Pokreta otoka

Projekt u kojem će se oni pojaviti kao suinvestitori, u koji će biti uključeni od samog početka, odnosno od faze planiranja i pripreme, i u kojem će imati priliku procijeniti sve benefite koje će nova elektrana donijeti lokalnoj zajednici izbjeći će probleme takve vrste, vjeruje Zoković Cola. Dodao je i da Europska komisija kroz razne projekte, programe i direktive podržava aktiviranje privatnog kapitala i njegovo uključivanje u proces energetske tranzicije.

.
Pokret Otoka u NESOI projektu

Prema riječima Uga Toića i Ivana Zokovića Cole, udruga Pokret otoka bila je svojevrsna poveznica aktivista s Korčule, Cresa i Lošinja koji su krenuli u ovaj ambiciozni projekt. Predsjednica Pokreta otoka Maja Jurišić za Megawatt je rekla da je udruga još 2017. godine organizirala prve sastanke s jedinicama lokalne samouprave na Korčuli i dogovorila izradu strategije za prelazak na izvore čiste energije za otoke Korčulu, Brač i Hvar, a Cresko-lošinjski arhipelag je tu strategiju razvio nešto kasnije, također uz pomoć i podršku udruge.

“Pružili smo i stručno-tehničku pomoć jedinicama lokalne samouprave za osmišljavanje i planiranje projekata koji trebaju pomoći u provedbi te strategije, educirali smo građane i organizirali razne panele i okrugle stolove kako bismo podigli svijest svih otočana o važnosti zelene tranzicije.

Naime, pojam zelene tranzicije podrazumijeva uključivanje svih razina društva, odnosno jedinica lokalne samouprave, ali i građana, poduzetnika, državnih institucija i organizacija civilnog društva, jer smatramo da bez uključivanja svih dionika tranziciju ne možemo provesti”, objasnila je Maja Jurišić i dodala kako je integracija energetike u sva područja otočnog razvoja vrlo važna, jednako kao i razmjena znanja i iskustva i sklapanje partnerstva između različitih dionika kako bi se sam proces tranzicije dodatno ubrzao.

.
Važno je da korist od investiranja u obnovljive izvore energije ima cijela lokalna zajednica

Maja Jurišić naglašava kako dosadašnji model investiranja u obnovljive izvore energije, u koji su bili uključeni pretežno veliki investitori i developeri sa svojim financijskim interesima, nije donosio dovoljno benefita lokalnoj zajednici.

“Važno je da se lokalna zajednica aktivno uključi u te projekte bilo kao investitor ili u ulozi korisnika električne energije”, kazala je i dodala da lokalna samouprava postaje sve svjesnija važnosti uključivanja u projekte energetske tranzicije, no javlja se problem stručne potkapacitiranosti dijela tih jedinica lokalne samouprave, odnosno problem nedovoljnog broja stručnjaka koji bi mogli pratiti ovakve projekte.

“Upravo je u takvim situacijama uloga udruge Pokret otoka važna, jer nastojimo uključiti što je više moguće stručni kadar u projekte zelene tranzicije te se educirati i informirati kako bismo mogli pripremiti i sebe, ali i lokalnu zajednicu za daljnju provedbu procesa tranzicije”, objasnila je i dodala kako očekuje jačanje podrške ne samo jedinica lokalne samouprave, već i otočana, sličnim projektima, jer oni donose konkretnu dobrobit svima.

 

__________
Izvor: nacional.hr
Naslovna fotografija: Unsplash.