Knjiga Alana Žica – Teklina podsjetnik je na izumrli krčki dijalekt

Knjiga Alana Žica – Teklina podsjetnik je na izumrli krčki dijalekt

Objavio: Otok Korcula - 31.07.2017.

Pred publikom koju su u redom činili Krčani, u slikovitom ozračju Scene Zidine predstavljena je dugo iščekivana knjiga »Tako je govorio Burbur«, objavljena u nakladi Centra za kulturu grada Krka. Autor knjige je Alan Žic-Teklin, riječki novinar puntarskih korijena, koji u njoj obrađuje danas već gotovo zaboravljenu priču o veljotskom jeziku – krčkom dijalektu dalmatinskog jezika poteklog iz vulgarnog latinskog, koji se upravo u gradu Krku zadržao najdulje na istočnoj obali Jadranskog mora, sve do konca 19. stoljeća.

– Zanimljivost tog nažalost izgubljenog jezika o kojemu tek malobrojni ponešto znaju, između svega ostalog, jest i ta što je veljotski jedan od rijetkih umrlih jezika za koje se zna točan datum i sat njegova nestanka, a koji se zbio smrću njegova posljednjeg govornika – Krčanina Anotonija Udine Barbura koji je u nesretnom slučaju, prilikom miniranja stijena pri gradnji ceste na predjelu Kimpi, poginuo 10. lipnja 1898. – uvodno je o tom zanimljivom djelu rekla Maja Parentić, ravnateljica Centra za kulturu, u čijoj je nakladi otisnuto tisuću primjeraka knjige »Tako je govorio Burbur«.

Motiv španjolskih umjetnika

I dok je priča o veljotskom jeziku u nas pala u zaborav, priču o životu posljednjeg govornika stoljećima korištenog jezika, kao i njegovu nestanku, pokazalo se, u prošlom je stoljeću aktualiziralo više španjolskih književnika i likovnih umjetnika kojima je priča o Krčanima i njihovom umrlom jeziku bila motiv književnog i likovnog aktualiziranja vlastitih strahovanja od zamiranja i nestanka njihovih »lokalnih jezika« poput galicijskog, katalonskog ili pak baskijskog. Knjiga tako u jednom svom dijelu otkriva svijet buntovnog španjolskog slikara nadrealista čije djelo »Čovjek koji je govorio veljotski« i danas krasi španjolski muzej Kraljice Sofije u Madridu, jednako kao i galicijskog pjesnika Igora Lugrisa koji u uglazbljenoj pjesmi Artefacto Burbur također tematizira nestanak jezika smrću njegova posljednjeg poznavatelja.

Povijesni zapisi

Slično čini i romanopisac Xandru Fernandez koji je lajtmotiv svog nagrađenog romana »Princ Derviš« također našao u Krku, odnosno u Antoniju Udini Burburu.
Uz to, svoju priču o zamrlom jeziku žitelja grada Krka Žic dijelom bazira i na povijesnim zapisima, odnosno djelima dvojice austrougarskih lingvista – Mattea Bertolija te Antonija Ive koji su, samo koju godinu pred Burburovo tragično stradavanje, imali priliku s njim razgovarati te tako i zapisati oko oko 2.800 riječi, ali i priče te događaje iz Udininog života koje, zaključio je autor, otkrivaju niz zanimljivih crtica iz povijesti grada i tadašnjeg načina života njegovih žitelja.

 

Izvor: novilist.hr