Uskoro prvi Festival prirodnog vinogradarstva i spontanih vina

Uz nastup tridesetak vinara, jela od lokalnih sezonskih namirnica pripremat će Tvrtko Šakota uz ekipu iz korčulanskog Eko Škoja te Luka Košir i Jakob Pintar iz Slovenije

Idući mjesec, u subotu 27. travnja, u Stonu će se održati prvi GrapeSton, festival koji će okupiti hrvatske prirodne vinare koji su ujedno i organski vinogradari. Oni će ovdje predstaviti svoja vina koja su nastala na principima ekološkog uzgoja (ne nužno certificirana) uz minimalnu intervenciju u vinogradu i podrumu, te spontanu fermentaciju s autohtonim kvascima.

Jedan od organizatora festivala, Matija Powlison Belković (Cogito Coffee/Salo), kaže:

– Osnovna teza festivala je da je vino kao takvo definirano poljoprivrednim praksama te da organski uzgoj i prirodne fermentacije naglašavaju specifičnost određenog terroira, sorti i praksi u vinogradima i podrumima. Posjetitelji će zasigurno prepoznati neke od vinarija koje su već dugo na sceni, poput Vinarije Tomac, Miloš, Piquentum, Križ itd., ali će se, isto tako, upoznati s manjim vinarima za koje smatramo da su jednako važni za razvoj hrvatske scene prirodnih vina.

Suradnja sa slovenskim vinarima

Dobili smo i podršku naših prijatelja iz Slovenije i organizatora festivala “poštenih vina” Vndima 23 u Goriškim Brdima. Oni su pozvali pet reprezentativnih vinara iz Slovenije s idejom da svake godine radimo razmjenu hrvatskih i slovenskih vinara na zajedničkim festivalima. Vjerujemo da će takva suradnja obogatiti našu, ali i regionalnu scenu prirodnih vina. Uz divna vina, gosti festivala moći će uživati i u divnoj hrani.

Tvrtko Šakota (Nav/Salo) već neko vrijeme okuplja lokalne poljoprivrednike, ribare, skupljače hrane i druge kako bi nam omogućio istinsko iskustvo lokalnih i sezonskih namirnica bogatog Pelješca. Tvrtku će se pridružiti ekipa iz izvrsnog korčulanskog OPG-a Eko Škoj, te prijatelji iz Slovenije: Luka Košir (restoran Grič) i Jakob Pintar (restoran TaBar).

Posjetite festival u Stonu

Uz tridesetak vinara iz Hrvatske i Slovenije koji će predstaviti svoja prirodna vina te kuharima čija je hrana ekspresija života s prirodom, ovaj jednodnevni festival koji će se potkraj travnja održati u prekrasnom gradu Stonu na Pelješcu zapravo je prvi takve vrste u nas. Bilo je i vrijeme.

Više o festivalu možete saznati na www.grapeston.com, a možete ih pratiti i na Instagramu @grapeston_festival.

Izvor: jutarnji.hr

Fotografija: Unsplash.com

ITALIJA: Odobrena je prva plutajuća morska vjetroelektrana

Talijansko Ministarstvo zaštite okoliša i energetike odobrilo je prošli tjedan projekt pod nazivom “7SeasMed Floating Offshore Wind”.

Ministarstvo je tako naklon studije utjecaja na okoliš dalo zeleno svjetlo projektu koji se provodi u talijansko-danskom partnerstvu, javlja The Maritime Executive. Plutajuća morska vjetroelektrana nalazit će se svega tridesetak kilometara od zapadne obale Sicilije, generirat će 250 MW energije i njome opskrbljivati oko 70 tisuća kućanstva, tj. nekih 5 % potrošnje električne energije na Siciliji.

Konzorcij koji provodi ovaj projekt želi otvoriti još tri plutajuće vjetroelektrana u Italiji i to u blizini Rima i Sardinije koje bi postale u potpunosti komercijalno operativne između 2028.-2031.

Izvor: Morski.hr

Naslovna fotografija: Unsplash.com

Bartul Huljić iz OŠ Jelsa osvojio Dječji Pričigin 2024: Priča Sveti Luka izi pulentu

U završnom danu splitskog Festivala pričanja priča Pričigin, održanog u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu, svjetla su se uperila prema nadarenim mladim pripovjedačima, a jedan među njima istaknuo se svojom pričom i osvojio prvo mjesto.

U završnom danu splitskog Festivala pričanja priča Pričigin, u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu, održan je 14. Dječji Pričigin.

Dječji program pričanja priča na zavičajnom govoru Splitsko-dalmatinske županije je otvorila izvršna direktorica Festivala Maja Vrančić, pri čemu se zahvalila šoltanskim suradnicima iz OŠ Grohote sa Šolte i Gradske knjižnice Marka Marulića – Knjižnice Grohote koji već četrnaestu godinu za redom organiziraju dječji dio Festivala.

Uhodani četveročlani žiri u sastavu – Dunja Kalilić, Vedran Matošić, Damir Šarac i Marija Rakić Mimica proglasili su ovogodišnje pobjednike.

Prvo mjesto pripalo je Bartulu Huljiću, učeniku 5. razreda i mentorici Ivani Belić Mustapić iz OŠ Jelsa iz Jelse s pričom sveti Luka izi pulentu. Drugo mjesto je osvojila Leona Cigić, učenica 4. razreda i mentorica Nikica Sikirica iz OŠ Lučac iz Splita, s pričom Alisa u Zemlji posteje. Na trećem mjestu završila je Cvita Anandi Ilinčić , učenica 4. razreda OŠ Pujanki iz Splita i mentorica Verica Repajić s pričom Rokove mudante.

Ostali finalisti koji su izborili svoje mjesto na ovogodišnjem Dječjem Pričiginu su redom:

  • Ivna Zoko, učenica 7. razreda OŠ Bol, Split i mentorica Marija Aljinović,
  • Marina Ribičić, učenica 5. razreda OŠ fra Karlo Balić, Šestanovac i mentorica Katija Pribičević,
  • Ella Butenica, učenica 6. razreda OŠ Grohote, Šolta i mentorica Maja Blagaić,
  • Marija Mandušić, učenica 6. razreda OŠ fra Karlo Balić, Šestanovac,
  • Mladen Škrabić, učenik 6. razreda OŠ dr. Franje Tuđmana, Brela i mentorica Gorana Babić,
  • Marcela Mihanović, učenica 6. razreda OŠ Žrnovnica iz Žrnovnice i mentorica Martina Lovrić,
  • Neda Avramović, učenica 8. razreda OŠ Pučišća, Pučišća i mentorica Maja Ćapin. 

Dječak iz Slovačke svojom pričom odao počast Šolti, Splitu i našem moru


Uz deset učenika i mentora finalista program je dodatno začinio gost Dječjeg Pričigina dječak iz Slovačke Andrej Ayko Máriássy, video javljanjem i pričom Život bih dao za more.


Ayko je svoju priču-bajku posvetio otoku Šolti, gradu Splitu i Jadranskom moru, a zahvaljujući ljubavi prema našoj zemlji i moru već četiri godine uči hrvatski jezik na kojem se jako lijepo izražava.


U svijetu kojem glavnu riječ preuzima tehnologija, a tradicionalne vrijednosti i vještine polako padaju u zaborav, važnost Dječjeg Pričigina za poticanje pripovijedanja i njegovanje zavičajnog govora iz godine u godinu raste.

Travanj na Šolti – Pjesnička manifestacija “ČA-MORE-LJUDI”


Svi radovi pristigli na Dječji Pričigin bit će tiskani u zborniku radova Ča-more-judi 2024, a 26. pjesnička manifestacija Ča-more-judi će se održati 26. travnja 2024. u Nečujmu na otoku Šolti.

Dio je to programa 34. Marulićevih dana namijenjen djeci, u organizaciji OŠ Grohote u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Splitu i Gradskom knjižnicom Marka Marulića – Knjižnicom Grohote. Bartul Huljić, sa svojom pobjedničkom pričom bit će počasni gost manifestacije.

Čestitke svim finalistima i nadamo se da će njihove priče nastaviti oduševljavati i nadahnjivati generacije koje dolaze.

Izvor i fotografije: OŠ Grohote

Grčka: Pozitivan primjer energetskih zajednica

Prva demokratska zajednica obnovljive energije Hyperion vodi svojim primjerom. Članovi ove grčke organizacije naglašavaju kako su oni energetska zajednica, a ne poduzetnici koji teže profitu.

Grčka energetska zajednica Hyperion ističe se svojim učinkovitim djelovanjem i radom. Glavna ideja i motiv začetka ove organizacije leži u stvaranju demokratskog kolektiva koji proizvodi obnovljivu energiju za članove zadruge i za cijelu zajednicu.

Potencijal Grčke

U širem kontekstu, zbog velikog broja sunčanih sati, Grčka posjeduje ogroman potencijal za proizvodnju obnovljive energije u Europi. Shodno tome, izuzetno je atraktivna za mogućnost ulaganja u tom području.

Istovremeno, ova europska zemlja se postupno odriče oslanjanja na fosilna goriva, te je na taj način od 2005. do danas smanjila emisiju stakleničkih plinova za 43%.

U skladu s EU propisima, Grčka je još 2018. donijela zakonske direktive o energetskim zajednicama koji su dopunjeni prošle godine. Zadrugama se na ovaj način omogućila lakša proizvodnja obnovljive energije i ubiranje njezinih prednosti, a građanima postavljanje pogona za stvaranje čiste energije.

Hyperion – više od čiste energije

Osnivači prve demokratske zajednice obnovljive energije u Grčkoj smatraju kako je ona odgovor na klimatsku krizu. Članstvo ističe kako uzimaju stvari u svoje ruke, demokratiziraju energetski sektor i ubrzavaju tranziciju na društveno pravedan i participativan način. Isto tako, naglašavaju da su energetske zajednice odgovor na ekološko uništenje i demokratsko nazadovanje, dvije relevantne svjetske krize.

Hyperion djeluje i na području društveno korisnog rada. Tako je dio njihovog profita doniran atenskim kućanstvima s niskim prihodima, kulturnom centru koji promiče afričku kulturu i pučkoj kuhinji koja hrani siromašne u blizini glavnog grada.

Solarna farma kao “srce” zajednice

Središnja solarna farma projekta smještena je blizu Stymfalije, 80 km jugozapadno od Atene, na zemljištu koje je iznajmljeno od lokalnog poljoprivrednika. Za postavljanje 925 solarnih panela kineske proizvodnje, trebalo je uložiti 330.000 eura. Grčka ima visoke cijene energije, a članovi Hyperiona očekuju povrat ulaganja u roku od tri do četiri godine.

Proizvedena električna energija točno se mjeri i šalje u elektroopskrbnu mrežu. Tada se članovima kolektiva količina električne energije odbija na računima za struju proporcionalno njihovom udjelu u investiciji. Ovaj aranžman bi trebao potrajati sljedećih 25 godina, koliko se solarni paneli planiraju koristiti.

Potencijalne prepreke i nedostaci

Unatoč iznimnom potencijalu, Grčka ima visoku stopu energetskog siromaštva. Čak svako peto kućanstvo ne može zagrijati vlastiti dom. Nadalje, jedan od glavnih problema ove zemlje je ograničenost elektroenergetske mreže te se većina podnositelja zahtjeva ne može spojiti na istu.

Usprkos optimizmu Hyperiona, neki od članova ipak ne vjeruju u pozitivnu bilancu cijelog projekta. Na to se naslanja i činjenica da nijedna energetska zajednica u Grčkoj nije doživjela isplatu svojih ulaganja.

Hyperion će tako morati uspješno nadvladati ovaj procesni problem ako će htjeti postati konkretan pozitivan primjer za energetske zajednice.

_____________________

Izvor: Seebiz.eu

Naslovna fotografija: Image by Michael Pointner from Pixabay

JAVNI POZIV: Dodjela potpora male vrijednosti u poljoprivredi Dubrovačko – neretvanske županije

Dubrovačko-neretvanska županija objavila Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi u 2024. godini.

 PREDMET JAVNOG POZIVA:

        ▪️ MJERA 1. Okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda.

        ▪️ MJERA 2. Ulaganje u podizanje trajnih nasada.

        ▪️ MJERA 3. Ekološka proizvodnja. 

        ▪️ MJERA 4. Potpora za kontrolu plodnosti tla na poljoprivrednim gospodarstvima. 

        ▪️ MERA 5.  Posebne mjere pomoći za sektor stočarstva.

        ▪️ MJERA 6. Potpora poljoprivrednicima u preradi poljoprivrednih proizvoda.

        ▪️ MJERA 7. Potpora za stvaranje, promidžbu i prodaju Županijskih proizvoda te organizaciju                                           stručnih i znanstvenih događanja.

             –  7.1 – Stvaranje prepoznatljivih županijskih proizvoda.

             –  7.2. Promidžba i sudjelovanje na sajmovima, izložbama i manifestacijama.

             –  7.3. Potpora za organizaciju sajmova, izložba, manifestacija i stručnih i znanstvrnih skupova. 

          ▪️ MJERA 8. Potpora za uvođenje sustava navodnjavanja na poljoprivrednim površinama.

          ▪️ MJERA 9. Potora za istraživačke projekte u poljoprivredi.

          ▪️ MJERA 10. Potpora za nabavu presadnica i sjemenskog sadnog materijala.

          ▪️ MJERA 11, Potora za kupnju jednokratne prodajne ambalaže za voće i povrće.

          ▪️ MJERA 12. Nabava poljoprivredne mehanizacije i opreme.

          ▪️ MJERA 13. Potpora za kupnju, građenje i opremanje staklenika i plastenika.

◾️ Korisnih potpore godišnje može po ovom Programu ostvariti potporu u maksimalnom iznosu od 2.654,46 eura.

◾️ Prijava za potporu se može podnijeti na najviše dvije mjere godišnje (samo jednom godišnje za istu mjeru).

◾️ Javni poziv je otvoren od dana objave do 30.06.2024. godine ili do iskorištenja sredstava planiranih u Proračunu Dubrovačko – neretvanske županije. 

Sve informacije o Javnom pozivu možete pronaći ovdje

Informacije možete dobiti i na kontakt broj Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj: 020/351-403 ili na e-mail adresu Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj: tanja.perovic@dnz.hr

Izvor: velaluka.hr

Fotografija: Pexels.com

Mogu li se energetski obnoviti građevine pod zaštitom?

Nepokretna kulturna baština s utvrđenim svojstvom kulturnog dobra čine pojedinačne građevine koje imaju izrazit povijesni, umjetnički, znanstveni, društveni ili tehnički značaj. Zašto su neke građevine pod konzervatorskom zaštitom i može li se provoditi energetska obnova, zna arhitekt Dražen Arbutina.

U očuvanju kulturnog i povijesnog naslijeđa jedan od ključnih elemenata je konzervacija građevina, a odluka o formalnoj zaštiti građevine donosi se na temelju parametara koje definira zajednica.  

Subjektivna kategorija

“Vrijednosti određenog primjera koji, recimo arhitekture koji uvrstimo u baštinu, ili u nešto što će biti formalno u zakonu tretirano kao državno dobro je zapravo kategorija koja na prvi pogled je subjektivna. Subjektivna je zbog toga što ne možete donijeti numeričke parametre kojima bi odredili da li nešto pripada toj skupini ili ne, ali se taj subjektivitet pokušava riješiti na način da veliki broj ljudi koji poznaju određenu materiju, sudjeluju u procjeni. Ako se slože oko određenoga suda, uvrštavaju to na određeni popis.”, za Dom na kvadrat rekao je dr. sc. Dražen Arbutina dipl. ing. arh.

Formalna zaštita

Formalna zaštita dijeli se u dvije kategorije – zaštićeno kulturno dobro i preventivno zaštićeno kulturno dobro.

“Kad pojednostavnimo tu kategoriju preventivno zaštićena kulturna dobra, prepoznata je njihova vrijednost, donesen je akt o njihovoj određenoj zaštiti. Ali nisu stvoreni apsolutno svi preduvjeti prije svega ovi stručni da se provede kompletna valorizacija kako bi se zapravo utvrdila prava vrijednost i onda oni i zaštitili. S druge strane imamo zaštićena kulturna dobra, koja se nalazi i na posebnoj listi koju dakle vodi Ministarstvo kulture i medija. Onda imate zapravo ta kulturna dobra na listi kulturnih dobara, koja onda imaju i specijalan status. Taj status uključuje obazriv odnos prema baštini. Kad to govorimo, dakle, ta zaštita zapravo uključuje vrlo pažljiv i specifičan odnos svih u tom procesu i to znači od onih koji su takav akt donijeli, pa do onih koji možda nisu vlasnici, ali samo takav prostor koriste.” kaže Arbutina.

Lista zaštićenih ili preventivno zaštićenih kulturnih dobara predstavlja popis svih onih građevina i lokaliteta koji posjeduju iznimne vrijednosti.

Obaveze konzervatora

Smjernice o postupanju s građevinom pod zaštitom donose konzervatori.

“Obveza konzervatora koji djeluju unutar Ministarstva kulture, unutar konzervatorskih odjela, to jest unutar Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u gradu Zagrebu, je obveza zapravo da osiguraju da će se obazrivo pristupiti svim zahvatima na bilo kojoj od  građevina koja je pod zaštitom. Kad govorim o tome da osiguraju da se obazrivo pristupi, onda to znači da se neće kompromitirati i na drastičan i dramatičan način narušiti one vrijednosti koje su prepoznate zapravo prilikom stavljanja na listu takve građevine.”

Obaveze inžinjera

A problematikom obnove ili bilo kakvog zahvata na zaštićenoj građevini, bave se inženjeri.

“Među njima recimo arhitekti su zapravo ti koji provode i određena istraživanja ili bolje rečeno sintetiziraju istraživanja nekih drugih struka kao što su recimo konzervatori, restauratori. Oni pokušavaju zapravo stvoriti sliku i to cjelovitu sliku o građevini preko konzervatorskih elaborata koji se izrađuju i definirati šta su to najvrjedniji elementi građevine koji se ni na koji način ne smiju kompromitirati, do koje mjere se može i na koji način se može ići u određene intervencije na toj građevini i takvom konzervatorskom elaboratu. Oni te mjere prilažu na provjeru upravo kolegicama i kolegama upravo koji rade u konzervatorskim odjelima.”, objasnio je Dražen.

Dijalog između dvije struke

Upravo između te dvije struke često dolazi do prijepora i nerazumijevanja.

“Kad govorimo o postojećem stanju, onda vrlo često moji kolegice i kolege, pa i građevinski inženjeri posebice ne percipiraju građevni materijal kao jedan od iznimno važnih elemenata u percepciji. Znači tu moramo razdvojiti percepciju od suštine građevine koja je zapravo vrijedna. Dakle, od suštine građevine koja je vrijedna. Materijal je u suštini građevina i zamjena materijala je automatski i zamjena građevine i onda više nemate original.”

Energetska obnova takvih građevina je teška zato što svaki zahvat na njima puno skuplji nego na konvencionalnim građevinama, ali moguća.

“Pitanje energetske obnove i kvantifikacije kvalitete izvršene energetske obnove, nažalost nije kako bih rekao, apsolutno objektivno. Tu su zapravo određeni formalni parametri koji dominiraju svime time. Dakle, vi ste energetski obnovili građevinu ako ste ugradili određeni toplinski sustav, koji je više-manje konvencionalan, jer promatra se ili se u manjoj mjeri promatra na specifičan način ako uključite određene sustave koji onda rješavaju neke druge probleme. S druge strane, u povijesnim građevinama, aplikacija, konvencionalnih sustava ne znači da je apsolutno primjerena.” , zaključio je Dražen Arbutina.

Izvor: dom2.hr

Fotografija: Pexels.com

EU nam do 2026. daje 10 milijardi eura za zelenu energiju

Sa proračunom od 10 milijardi eura do 2026. EU omogućava značajan poticaj građanima i tvrtkama za ulaganje u održive energetske projekte.

Prijelaz na održivu energetiku postaje sve važniji cilj kako za Europsku uniju tako i za njezine članice. S obzirom na ambicije vezane uz smanjenje emisija stakleničkih plinova i osiguranje energetske sigurnosti, EU je odlučila obilato financirati projekte koji potiču korištenje obnovljivih izvora energije (OIE).

Andrea Čović Vidović, vršiteljica dužnosti voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, istaknula je važnost europskog financiranja na nedavnoj konferenciji Poslovnog dnevnik Energetski put o održivoj budućnosti. Ona je naglasila da će samo Hrvatska imati na raspolaganju 10 milijardi eura do kraja 2026. godine, što čini impresivnih 15 posto BDP-a zemlje.

Financijske institucije poput banaka igraju ključnu ulogu u ostvarenju ovih ciljeva

Banke već duže vrijeme podržavaju zelene projekte, a sada su fokusirane na područja poput vjetroelektrana, geotermalne energije, skladištenja energije te proizvodnje zelenog vodika. Andrija Hren iz PBZ-a naglasio je važnost analize projekata i uloge sponzora tehnoloških inovacija u energetici.

E.ON, vodeća europska energetska tvrtka, također je istaknula svoj angažman u zelenom financiranju. Božidar Đurković, direktor financija u tvrtki E.ON Hrvatska, objasnio je kako se osiguravaju investicije kroz izdavanje obveznica i sklapanje ugovora s bankama za zelene kredite. Njihova planirana ulaganja od 150 milijuna eura u sljedećih nekoliko godina pokazuju ozbiljan pristup tranziciji prema zelenoj energetici.

Važna je i regulacija tržišta

Ivan Pržulj, savjetnik ravnatelja REGEA-e, istaknuo je važnost sufinanciranja u poticanju građana na ulaganje u OIE projekte. Iako su postignuti značajni rezultati u integraciji sunčanih elektrana, još uvijek postoji potreba za regulacijom cijena kako bi se potaknulo daljnje investicije. Pržulj upozorava da je potrebno posebno subvencionirati određene segmente ulaganja poput baterijske pohrane i pametnog upravljanja.

Dok se EU obvezuje na značajna financijska sredstva za potporu održivoj energetici, ključno je da i druge strane, uključujući građane, tvrtke i financijske institucije, prepoznaju važnost tranzicije prema zelenoj energetici. Samo uz zajednički napor i podršku možemo ostvariti ciljeve održivog razvoja i smanjenja utjecaja na okoliš.

Izvor: Poslovni.hr

Naslovna fotografija: Photo by Mathieu Stern on Unsplash

PAG: Otvorena najveća otočna vodosprema u Hrvatskoj

Osigurati će dovoljno kapaciteta vode za područje Novalje te ostalih mjesta na otoku Pagu tijekom cijele godine.

Novalji je otvorena najveća otočna vodosprema u Hrvatskoj – Komorovac II. u sklopu projekta ‘Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracije Novalja’. Riječ je o ulaganju u vrijednosti većoj od četiri milijuna eura. K tomu, uloženo je dodatnih tri milijuna eura u vodoopskrbni sustav Novalje i okolnih naselja. Sredstva su osigurale Hrvatske vode iz sredstava Europske unije, uz sufinanciranje Vlade i jedinice lokalne samouprave. 

Tako će tijekom cijele godine biti osiguran dovoljan kapacitet vode za područje grada Novalje te ostalih mjesta na otoku Pagu.

Izgradnjom novog vodospremnika ‘VS Komorovac II’ volumena pet tisuća prostornih metara, omogućila bi se vodoopskrba otoka Paga unatoč prekidu dobave iz tvrtke Vodovod hrvatsko primorje – južni ogranak, kod obavljanja redovitog remonta na sustavu Hidroelektrane (HE) Senj i u danima s najvećom potrošnjom tijekom vrhunca turističke sezone.

Javni projekt

U postojećem stanju, u danima s maksimalnom potrošnjom pitke vode dolazi do gotovo potpunog pražnjenja vodospreme ‘Komorovac’, tako da se dovodi u pitanje vodoopskrba stanovništva i turista na predmetnom području tijekom ljetnih mjeseci. Osim navedenih investicijskih mjera u sustavu vodoopskrbe, u projektu su uključene i investicijske mjere u sustavu javne odvodnje i pročišćavanju“, objavljeno je na stranicama Hrvatskih voda

‘Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Novalja’ javni je investicijski projekt koji će doprinijeti očuvanju i zaštiti okoliša i ljudskog zdravlja te unaprjeđenju javnog vodoopskrbnog sustava sa svrhom osiguranja kvalitete i sigurnosti usluga opskrbe pitkom vodom

Ukupna vrijednost projekta je 41,2 milijuna eura, od čega bespovratna sredstva EU-a iznose gotovo 22,9 milijuna eura. 

Izvor: energetika-net.com

Fotografija: Unsplash.com

Zašto Hrvatska nema niti jednu energetsku zajednicu?

U Hrvatskoj još uvijek nema niti jedne energetske zajednice koje bi građanima omogućile zajedničku proizvodnju obnovljive energije kao što ih imaju druge zemlje EU-a, primjerice u Španjolskoj ih ima 300.

U resornom ministarstvu kažu da su u potpunosti ispunili svoju zadaću i osigurali zakonodavni okvir. Uključene i druge institucije pa zbog toga nemaju potpuni uvid u razloge zbog kojih se energetske zajednice nisu uspostavile.

Energetske zajednice su pravni entiteti koji omogućavaju građanima, malim tvrtkama i lokalnim vlastima da proizvode, upravljaju i troše vlastitu obnovljivu energiju. Time imaju manje račune, pomažu ranjivim potrošačima te doprinose čuvanju okoliša i klime.

Investiciju mogu financirati privatna sredstva ili financijske sheme na razini EU-a, nacionalnoj i lokalnoj.

Zajednica odlučuje kako će se podijeliti proizvedena energija među članovima i/ili prodati. U većini slučajeva članovi dobivaju besplatnu obnovljivu energiju i/ili udio u dobiti od prodaje viška energije.

Diljem Europe osnovane su različite vrste energetskih zajednica. Ponekad općine, kao u Barceloni, pokreću energetsku zajednicu sa svojim građanima kako bi im osigurali jeftinije račune.

U nekim slučajevima, kao u Belgiji zajednice su narasle do te mjere da postaju pružatelji obnovljive energije za tisuće ljudi.

Greenpeace: Nema političke volje

Greenpeace je krajem veljače organizirao studijsko putovanje za medije jugoistočne Europe u Španjolsku kako bi ih upoznao s najboljim praksama energetskih zajednica. Posjetili su ruralne zajednice u blizini Barcelone.

Cijela regija Osona, sa središtem Vicom, podržava projekte energetske tranzicije svojih građana. Regija se sastoji od 50 općina te ima pet energetskih zajednica, a u 19 općina formiraju se projekti energetskih zajednica.

Zadruga Osona Energy osnovana je kako bi pomagala građanima koji žele pokrenuti energetsku zajednicu, što se pokazalo ključnim za uspjeh u regiji.

Energetska zajednica Balenya Sostenible ima pet krovova s fotonaponskim sustavima na javnim i privatnim zgradama financiranim od općine koji podržavaju 191 obitelj. Instalirali su pet stanica za punjenje električnih vozila i imaju flotu električnih vozila koju iznajmljuju članovi zajednice. Kroz dva projekta financirana od EU, besplatno daju dio energije ranjivim obiteljima. Rade na instalaciji geotermalnog grijanja s ciljem postizanja potpune energetske samodostatnosti.

Projekt “Viure de l‘aire” je instalacija vjetroturbine u vlasništvu energetske zajednice, izgrađena uz doprinose obitelji i tvrtki koja strujom opskrbljuje 2000 obitelji.

Pionirski projekt energetske tranzicije je i “Vilawatt”, partnerstvo između javnog i privatnog sektora te građana, potaknut od Gradskog vijeća Viladecansa u cilju opskrbe obnovljivom energijom i energetskom obnovom domova.

“Za razliku od Španjolske koja ima više od 300 energetskih zajednica, u Hrvatskoj još nema niti jedne. Interes građana postoji, ali nedostaje političke volje da se uklone administrativne i tehničke prepreke za osnivanjem energetskih zajednica”, ocijenila je programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj Petra Andrić.

Potrebno je osigurati financijske potpore i informirati građane o prednostima energetskih zajednica – od mogućih ušteda energije i manjih računa do čuvanja okoliša i klime.

“Stvarna energetska neovisnost ne postiže se ulaganjima u daljnje proširenje plinske infrastrukture. Sva nova ulaganja treba usmjeriti u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. U tom procesu treba građanima omogućiti da sudjeluju”, poručila je Andrić.

Ministarstvo: U potpunosti smo ispunili svoju zadaću

“U Hrvatskoj trenutno nema registriranih energetskih zajednica, ali nekoliko je projekata energetskih zajednica koji su u fazi registriranja i uspostavljanja”, rekli su Hini u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Ističu kako je zakonodavni okvir za uspostavu i funkcioniranje energetskih zajednica već uspostavljen i usklađen s EU regulativom. Zadnjim izmjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije dodatno su se poboljšali uvjeti za djelovanje energetskih zajednica.

“U aktivnosti nužne za uspostavu energetskih zajednica uključene su i druge institucije koje samostalno određuju opseg i stupanj svog djelovanja, posebice kada je riječ o regulatoru ili sudstvu. Zbog toga nemamo potpuni uvid u potencijalne razloge zbog kojih se energetske zajednice nisu u većoj mjeri uspostavile”, kažu u Ministarstvu.

Ističu kako se radi o novom obliku udruživanja te je za bržu i snažniju uspostavu energetskih zajednica važno i informiranje javnosti te njihova dodatna edukacija.

“Uspostavljanje zajednica ubrzat će se kako informacije budu više i brže kolale, široke se mogućnosti unutar zakonodavstva, pa građani žele biti u potpunosti informirani”, kažu.

“Vlada intenzivno radi na olakšavanju svih koraka u uspostavi energetskih zajednica”. Pomoć će biti vezana uz educiranje, kao i mogućnosti financiranja, poručuje Ministarstvo i dodaje kako je već sada dosta sredstava osigurano za samoopskrbu što će svakako olakšati i veći interes za ulazak u energetske zajednice.

Prepreke za osnivanje energetskih zajednica

Iz ZEZ-a, voditelj projekata, Goran Čačić kaže da su usvajanjem Zakona o tržištu električne energije u zakonodavni okvir uvedene energetske zajednice građana. Definirane su kao pravne osobe čiji su članovi fizičke ili pravne osobe, uključujući jedinice lokalne samouprave, mikropoduzeća ili mala poduzeća a koje mogu sudjelovati i u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije, opskrbi ili dijeljenju energije i na tržištu električne energije.

Međutim, upozorava kako su im zakonom uvedena i ograničenja, poput toga da djeluju na temelju zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija i da djelatnost obavljaju na temelju izdane dozvole za energetsku djelatnost što je u nadležnosti Hrvatske energetske regulatorne agencije i propisuje 18 dokumenata te zapošljavanja na puno radno vrijeme stručnog radnika.

Problem je što postupak dijeljenja energije sa članovima energetske zajednice i s njim povezani procesi i troškovi još nisu jasno definirani. U praksi dijeljenje energije još uvijek nije moguće, niti se zna koliko će koštati.

“U mnogim zemljama EU, energetske zajednice se potiču. Oslobođene su plaćanja dijela mrežarine, primjerice u Austriji imaju popust od 40 do 70 posto na naknadu za mrežarinu. Slično je potrebno osigurati i u Hrvatskoj jer će inače energetske zajednice ostati kao dosad, ‘mrtvo slovo na papiru‘”, poručuje Goran Čačić.

Izvor: Jutarnji.hr

Fotografija: Pexels.com

Tradicionalna Uskršnja biciklijada od Zadra do Vira – Otvorene prijave!

Tradicionalna Uskršnja biciklijada od Zadra do Vira održat će se u ponedjeljak 1. travnja s početkom u 10:00 sati.


35. izdanje tradicionalne biciklističke manifestacije namijenjeno je rekreativcima, profesionalcima i svim ljubiteljima biciklizma.

Start je predviđen u 10 sati na Branimirovoj obali u Zadru.

Po dolasku na otok Vir i virsku rivu sve sudionike zadarsko-virske biciklijade dočekat će osvježenje, okrjepa i zabava uz grupu Zaratino.

Tradicionalno će se na tomboli dijeliti nagrade, a najsretnijima će pripasti jedan Mountain Bike i više kompleta biciklističke opreme.

Nakon događaja osiguran je prijevoz i povratak iz Vira u Zadar.


Uskršnja biciklijada počinje okupljanjem kod Branimira u Zadru s mogućnošću prijave od 9 sati, a prijave su moguće i na Trgu svetog Jure u Viru od 8 do 9 sati, nakon čega se organizirano ide u Zadar.

Organizatori ovog biciklističkog eventa su destinacijska menadžment kompanija Vir turizam i virska Turistička zajednica u suradnji s Biciklističkim klubom Zadar, zadarskom Prometnom policijom i Službom hitne medicinske pomoći, kompanijom Taxi Vir te virskim komunalnim poduzećima Vir održavanje, Čisti otok i Vir zaštita.

Link za online prijavu:

https://www.virturizam.hr/hr/novosti/objave/153-biciklijada-zadar-vir-online-prijave-uskrs

Izvor i foto: Press Virski list