VIS – “Zelenom tranzicijom do održivog razvoja javnog i privatnog sektora otoka Visa – mapiranje interesa i potencijala za financiranje razvoja i unapređenja projekata, proizvoda i usluga“

Splitsko – dalmatinska županija, Upravni odjel za zaštitu okoliša, komunalne poslove i infrastrukturu u suradnji s tvrtkom EUPOLIS GRUPA d.o.o. organizira interaktivnu konferenciju i radionicu „Zelenom tranzicijom do održivog razvoja javnog i privatnog sektora otoka Visa – mapiranje interesa i potencijala za financiranje razvoja i unapređenja projekata, proizvoda i usluga“.

Radionica će se održati u četvrtak 21. ožujka 2024. godine u zgradi Hrvatski dom, Obala Sv. Jurja 25, 21480 Vis, s početkom u 10:00 sati.

Predviđeno trajanje radionice je 3 sata.

Sudjelovanje možete prijaviti putem e maila te u prijavi navedite Vaše podatke (ime i prezime, naziv institucije/organizacije koju predstavljate, funkciju i kontakt telefon i e-mail).: 

ivana.bobanovic@dalmacija.hr i tino.antonini@eupolisgrupa.hr 

Rok za prijavu je srijeda 20. ožujka 2024. godine. do 14:00 sati.

Za sva dodatna pitanja obratite se na kontakt e-mail: 

ivana.bobanovic@dalmacija.hr ili tino.antonini@eupolisgrupa.hr.

Izvor: SDŽ

Fotografija: Photo by Slobodan Špijunović on Unsplash

ŠOLTA: Obitelj iz Kanade sadi 20 hektara vinograda autohtonih sorti

Drink With Clear Glass Cup

Na južnim padinama Šolte niču veliki i zanimljivi vinogradi. Za sada malo manje od 8, a u budućnosti i do 20 hektara površine, pokrit će autohtone sorte. Neke se od njih sade na poseban, nerijetko zaboravljen starohrvatski način.

Ulaganje u vinogradarstvo na Šolti u ovom je trenutku vjerojatno najveće takvo u Hrvatskoj. Priču posebno zanimljivom čine ulagači – riječ je o jednoj kanadskoj obitelji.

U samo nekoliko tjedana, na obroncima otoka posađeno je oko 50 tisuća trsova.

– Sada to sve izgleda jednostavno i iako sve lijepo pripremljeno izgleda kao ova oranica, ali nekad davno je tu bila jedna divljina. Potreban je veliki entuzijazam i strast da mi to sve pronađemo. U početku je bilo dosta teško i neizvjesno, izazovno – rekao je za Regionalni dnevnik enolog Slaven Jelčić.

U dvije godine u vinograde i vinariju u Kaštelima uloženo je oko 15 milijuna eura. Projekt je počeo susretom enologa i bračnog para Young koji je svog sina, nekadašnjeg reprezentativca Kanade u bacanju diska, posjetio na treninzima u Splitu.

– Preko Google Eartha počeli smo pretraživati lokacije sa suhozidima te smo se fokusirali na veće parcele. Zaključili smo – ako je netko nekada raskrčio toliko zemlje, onda je sigurno riječ o kvalitetnom tlu – otkrio je Robert Young, vlasnik vinograda i vinarije.

– Zaljubio sam se u zemlju, a cijeli svoj život htio sam imati farmu. Kada smo otkrili Hrvatsku i njezine ljepote, bilo je jednostavno osmisliti život u njoj, i to smo zaista i učinili – nadovezao se Jordan Young, vlasnik vinograda i vinarije.

Na vinogradima će se, među ostalim, saditi babić, dobričić, grk i pošip. Oko 80 posto za sada posađenih trsova su ‘divljake’, kako se kaže u Dalmaciji, na koje će se kalemiti autohtone sorte.

– Starinski taj uzgoj i to zove se još račvasti uzgoj. Bled neki ga zovu starohrvatski znači to znači da loza raste slobodno. Nije na žici i razmaci su malo drukčiji. Ona se sadi dosta uže znači metar i 40 cm nam je razmak od reda do reda i metar je od veza do loze i ona će slobodno rasti – pojasnio je agronom Ante Zorić.

– Za razvoj otoka to sigurno znači puno, ponajprije kada se radi o investiciji. Otvorit će se neka nova radna mjesta i dobit ćemo još jedan brend – ustvrdio je načelnik Šolte Nikola Cecić-Karuzić.

Obnavljaju se stari i grade novi suhozidi. Cilj je posaditi 120 tisuća trsova. Za nekoliko godina po urodu se planira proizvesti najviše 200 tisuća boca vina.

Izvor: Morski.hr

Hrvatska i Italija službeno potvrdile granicu svojih isključivih gospodarskih pojaseva

Landscape Photograph of Body of Water

Na 21. sjednici Hrvatskog sabora predstavljen je konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Talijanske Republike o razgraničenju isključivih gospodarskih pojaseva.

Tim je Ugovorom utvrđena jedinstvena crta razgraničenja na Jadranu koja razdvaja epikontinentalne pojaseve (morsko dno i podzemlje) i isključive gospodarske pojaseve (morsko dno i podzemlje te stup vode iznad njih).

Ugovorom je uspostavljen međunarodnopravni okvir kojim se utvrđuje konačna crta razgraničenja isključivih gospodarskih pojaseva između Hrvatske i Italije, odnosno između morskih prostora nad kojima Hrvatska i Italija imaju pravo ostvarivati svoja suverena prava i jurisdikciju, u skladu s međunarodnim pravom.

Obje države potvrdile su da Ugovor ne dovodi u pitanje ribolovne aktivnosti koje se provode u skladu s pravilima Europske unije.

Benefiti koje će Hrvatska dobiti potvrđivanjem ugovora, osim zaštite interesa domaćih ribara, su ekološka zaštita Jadrana, kontrola nad brodovima unutar isključivog gospodarskog pojasa i sankcioniranje ako krše međunarodne standarde.

Nakon Ugovora iz Osima iz 1975., kojim je utvrđena crta razgraničenja teritorijalnih mora između Republike Hrvatske i Talijanske Republike, kao i Sporazuma iz 1968., te njegova preciznog utvrđivanja Sporazumom iz 2005. kojim je utvrđena crta razgraničenja epikontinentalnog pojasa, Ugovorom o razgraničenju isključivih gospodarskih pojaseva na trajni se način uređuje i zaokružuje pitanje razgraničenja između Republike Hrvatske i Talijanske Republike.

Kao vizualni prikaz usvojenog razgraničenja koristi se karta Hrvatskog hidrografskog instituta „101 G Jadransko more – granice Republike Hrvatske na Jadranskom moru”.

Izvor: Morski.hr

DUBROVNIK: 422.000 eura za lakšu provedbu projekata integriranih teritorijalnih ulaganja

Rooftops of Old Town in Dubrovnik and Lokrum Island

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić uručio je u petak dubrovačkom gradonačelniku Mati Frankoviću sporazum od 400 tisuća eura o mehanizmu integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) i ugovor od 22.478 eura o strategiji razvoja Urbanog područja Dubrovnik.

Erlić je u Dubrovniku, uoči konferencije EU fondovi nove prilike 2021.-2027., istaknuo kako je riječ o bespovratnim sredstvima kojima se osigurava podrška gradskoj upravi za ostvarenje 22 milijuna eura vrijednih projekata iz ITU mehanizma.

– Grad Dubrovnik je s općinama iz svog urbanog područja kroz ITU mehanizam dobio 22 milijuna eura, što je značajan doprinos Vlade i ministarstva urbanoj politici, sa ciljem rasta kvalitete života građana, bolje dostupnosti javnih sadržaja i rasta standarda javne infrastrukture – rekao je Erlić.

Franković je najavio da će kroz ITU program realizirati “Park ‘n’ Ride” sustav na Pobrežju, što će prometno rasteretiti uže gradsko područje, prenosi HRT.

– Obnovit ćemo parkove Pile i Gradac te prostor oko platane na Brsaljama, čime će se krajobrazno preurediti područje od Pila do Boninova. Program uključuje i nabavu električnih vozila za javni autobusni prijevoz – kaže Franković.

Na konferenciji o EU fondovima predstavnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave, razvojnih agencija, korisnicima i potencijalnim korisnicima europskih sredstava te dionicima regionalnog i lokalnog razvoja predstavljene su mogućnosti financiranja razvojnih projekata u okviru Kohezijske politike u financijskom razdoblju 2021.-2027.

Izvor: Morski.hr

JAVNI POZIV: Dodjela bespovratnih sredstava za razvoj javne turističke infrastrukture u 2024. godini

Long Wooden Bridge Over Blue Water of Plitvice Lakes in a National Park in Croatia 

Ministarstvo turizma i sporta objavilo je Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj javne turističke infrastrukture u 2024. godini u ukupnom iznosu od 1.450.000,00 eura.

Ministarstvo turizma i sporta objavilo je Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj javne turističke infrastrukture u 2024. godini u ukupnom iznosu od 1.450.000,00 eura. Predmet Poziva je građenje i opremanje javne turističke infrastrukture te podizanje kvalitete postojeće javne turističke infrastrukture po načelima održivog razvoja. Sredstva su namijenjena jedinicama područne (regionalne) samouprave koje projekt mogu provoditi samostalno ili u partnerstvu.

“Razvoj javne turističke infrastrukture važan je za ostvarenje naših strateških ciljeva. U predstojećem razdoblju planiramo nastaviti i povećati ulaganja u svim dijelovima Hrvatske. Vjerujem kako će ovi pozivi rezultirati nizom projekata, koji će unaprijediti kvalitetu turističke ponude kako u obalnom, tako i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Za financiranje su prihvatljivi projekti javne turističke infrastrukture obnove plaža, centara za posjetitelje, kamp odmorišta, pješačkih i biciklističkih staza i penjačke infrastrukture te druga slična ulaganja koja doprinose održivom i cjelogodišnjem turizmu”, rekla je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

U sklopu ovog Poziva najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinom projektu iznosi 69.000,00 eura. Ministarstvo sufinancira 100% prihvatljivih troškova provedbe pojedinačnog projekta.

Ministarstvo turizma i sporta objavilo je i Javni natječaj za sufinanciranje projekata uređenja penjačke infrastrukture u 2024. godini u ukupnom iznosu od 40.000,00 eura. U sklopu ovog Poziva najmanji iznos sufinanciranja po projektu koji Prijavitelj može zatražiti je 1.500,00 eura, a najveći 5.300,00 eura. Ministarstvo turizma i sporta financira 100% prihvatljivih troškova projekta do maksimalno 5.300,00 eura.

Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj javne turističke infrastrukture u 2024. godini otvoren do 15. travnja 2024. Prijave su moguće isključivo putem portala eTurizam: https://eturizam.gov.hr/ – usluga TuRiznica od 18. ožujka 2024. godine u 12.00 sati.

Javni natječaj za sufinanciranje projekata uređenja penjačke infrastrukture u 2024. godini otvoren je do 15. svibnja 2024. Prijave su moguće isključivo putem Nacionalnog informacijskog sustava u sportu https://issobrasci.gov.hr/.

Više informacija o uvjetima oba poziva, uključujući i potrebne obrasce, objavljeno je na sljedećoj POVEZNICI.

Izvor: hrturizam.hr

Investitori žele financirati isključivo održivo poslovanje

Crop businessman giving contract to woman to sign

Čak 73 % investitora smatra da trud koje kompanije ulažu u brigu o okolišu i društvu utječu na njihove odluke o ulaganjima.

Nakon što je 2023. godine Europska komisija donijela Direktivu o korporativnom izvješćivanju o održivosti, kreiranje godišnjih izvješća o održivosti postala je zakonska obveza tvrtki diljem EU-a. Održive poslovne prakse (ESG), a samim time i izvještavanje o održivosti, postaju sve važniji aspekt u poslovanju. Čak 73 % investitora smatra da trud koje kompanije ulažu u brigu o okolišu i društvu utječu na njihove odluke o ulaganjima, a sličan zaključak može se izvesti iz činjenice da EU fondovi za razvoj takvih praksi nude sve više sredstava, pa je u periodu od 2021. do 2027. godine poduzetnicima u Hrvatskoj dostupno čak 23,4 milijarde eura iz različitih financijskih okvira i fondova za razvoj i optimizaciju održivih praksi. 

Prema Deloitteovom istraživanju iz 2022. godine, 60 % kompanija smatra kako dostupnost i kvaliteta podataka ostaju najveći izazovi vezani za objavu podataka o održivosti. Također 96 % kompanija namjerava tražiti vanjsku pomoć pri implementaciji ESG izvještavanja, pri čemu je tek 37 % provelo korake kako bi se pripremilo za najavljenu obveznu reviziju.

Slabije informirani hrvatski poduzetnici

Strateški pristup izvještavanju o održivosti ključan je ne samo kako bi se mjerio učinak poslovnih aktivnosti na okoliš, već pomaže u pozitivnoj percepciji kompanija među investitorima i u široj javnosti. Upravo na ovu temu u Hotelu Esplanade u Zagrebu okupio se niz stručnjaka i predstavnika poslovne zajednice kako bi svoja iskustva razmijenili u sklopu konferencije „Nove strategije i alati za održivo poslovanje“ u organizaciji BE-terne, jedne od vodećih domaćih IT kompanija, kada je riječ o digitalizaciji i automatizaciji poslovnih procesa.

Percepcija o realiziranim financiranjima iz EU fondova u javnosti slabija je od stvarne, tako dvije trećine ispitanika u istraživanju koje je proveo PJR o Kohezijskim politikama EU-a vjeruje da je iz europskih fondova realizirano manje od 55 % dostupnih sredstava, dok je u stvarnosti ta brojka za Hrvatsku primjerice 20 % veća.

U periodu od 2014. do 2020. u Hrvatskoj se iz dostupnih i alociranih sredstava u strukturnim i razvojnim fondovima iskoristilo tek 77 % financiranja, dok je taj prosjek u EU-u iznosio 84 %. Znak je to da su domaći poduzetnici slabije informirani o mogućnostima financiranja,“ izjavila je Ana Fresl, dopredsjednica HUP EU PRO-a i predsjednica uprave PJR Consultinga s kojim je uspješno provela preko 900 EU projekata za više od 1900 klijenata. Činjenica da je svijest o realiziranim sredstvima tako slaba ukazuje na važnost transparentnog korporativnog izvještavanja, u kojemu suvremeni alati i strategije igraju ključnu ulogu.

Izvor: energetika-net.com

HRVATSKA: Elektrificirano 38 posto željezničkih linija

Shallow Focus Photo of Train Rail

Željeznička mreža EU-a duga je 202 tisuće km, s udjelom elektrificiranih pruga od gotovo 57 posto

Duljina elektrificiranih željezničkih pruga u zemljama Europske unije u 2022. dosegnula je gotovo 115 tisuća kilometara (km), što je povećanje za 31 posto u usporedbi s 1990. godinom, kada je iznosila ukupno 88 tisuća km. Cjelokupna željeznička mreža EU-a bila je duga 202 tisuće km, s udjelom elektrificiranih pruga od gotovo 57 posto. 

Elektrifikacija je ključan element modernizacije željezničkih mreža, čime se smanjuje negativan utjecaj željezničkog prometa na okoliš i čini ga povoljnijim načinom prijevoza u usporedbi s cestovnim i drugim načinima prijevoza koji uvelike ovise o fosilnim gorivima“, izvijestio je statistički ured EU-a Eurostat.

Unatoč tomu što je udjel elektrificiranih željezničkih pruga na razini EU-a uvećan, ukupna duljina željezničkih pruga smanjena je za 7,5 posto od 1990. godine, kada je iznosila 219 tisuća km.

Irska i baltičke države

Znatno manje željezničkih linija u uporabi prijavile su Poljska, Latvija, Francuska i Njemačka. S druge strane, željeznička mreža se znatno povećala u Španjolskoj, Estoniji i Nizozemskoj, dijelom zbog izgradnje namjenskih brzih linija, javlja Eurostat.

Ako se pak promatra udjel elektrificiranih željezničkih pruga u 2022., slika je šarolika diljem zemalja EU-a, s iznimno visokim udjelom u Luksemburgu, gdje su gotovo sve željezničke pruge elektrificirane (97 posto). Visoki udjeli također su zabilježeni u Belgiji (88 posto), Bugarskoj i Švedskoj (obje po 75 posto) te u Nizozemskoj (74 posto).

Udjel elektrificiranih linija ostao je vrlo nizak u Irskoj (tri posto) i baltičkim državama Litvi (osam posto), Estoniji (12 posto) i Latviji (13 posto).

Hrvatskoj, koja je duljinu elektrificiranih željezničkih pruga od 1990. do 2022. godine uvećala za 995 km, udjel elektrificiranih linija dosegnuo je 38 posto.

Izvor: energetika-net.com

JAVNI NATJEČAJ: Financiranje programa i projekata udruga koje promiču poljoprivredu, održivi razvoj i vrijednost ruralnog prostora

Close-Up Photo of Grass Field

Ministarstvo poljoprivrede poziva udruge da se prijave za financiranje programa i projekata udruga koje promiču poljoprivredu, održivi razvoj i vrijednost ruralnog prostora Republike Hrvatske za 2024. godinu. Rok za prijavu: 6. travnja 2024. do 16 sati. 

Udrugom koja promiče poljoprivredu, održivi razvoj i vrijednost ruralnog prostora smatra se
dobrovoljno i registrirano udruženje osnovano radi djelovanja, promidžbe, unaprjeđenja i razvoja
poljoprivrede, pružanja stručne pomoći, informiranja javnosti o događajima s područja poljoprivrede,
održivog razvoja i prehrane, kao i života na selu, te radi sudjelovanja u radu javnih institucija kojima
je cilj dobrobit života na selu.

Financijska sredstva koja se dodjeljuju putem ovog Natječaja odnose se na financiranje
jednogodišnjih programa i projekata.

Jednogodišnje aktivnosti odnose se na aktivnosti čija provedba započinje danom objave ovog
Natječaja, a provode se u razdoblju od najdulje 12 mjeseci od dana početka provedbe.

Ukupno planirana vrijednost Natečaja za 2024. godinu je 132.723,00 eura.

Financijska potpora dodjeljuje se u najmanjem iznosu od 5.000,00 EUR i najvećem iznosu od
15.000,00 EUR za pokriće troškova provedbe programa.

Cjelokupna natječajna dokumentacija dostupna je OVDJE.

Izvor: poljoprivreda.gov.hr

Paklenjaci korak bliže SMILO certifikatu održivog arhipelaga

Glavni fokus drugog sastanka Otočnog odbora Paklenih otoka bio je na razradi Strateškog plana s ciljem osiguravanja vodoopskrbe bez devastacije krajobraza i očuvanja kulturne i prirodne baštine, uz nadu za dobivanje SMILO oznake održivih otoka.

Dopuna SWOT analize po grupama za sektor vode, energetike, otpada, prirode, krajobraza i kulturne baštine te početna razrada aktivnosti Strateškog plana Paklenih otoka bile su teme drugog sastanka Otočnog odbora Paklenih otoka.

Najviše rasprave vodilo se na temu vodoopskrbe Paklenjaka. Opći zaključak je da žiteljima treba osigurati vodu, ali bez devastacije krajobraza i generiranja dodatne količine otpadnih voda koje su već sada veliki problem. Svakako treba uzeti u obzir da je samo 18 stanovnika registrirano na Škojima koji u sezoni imaju i do pola milijuna posjetitelja te da najveću potrebu za vodom imaju gospodarstvenici s ciljem pružanja adekvatne usluge posjetiteljima. Predloženo je nekoliko rješenja koje će uvažiti Strateški plan. Plan će svakako predložiti separatore ulja i pročišćivače vode za sve objekte koji su gospodarstvenici ionako dužni sukladno zakonu imati. Iako su korisnici generalno zadovoljni gospodarenjem otpadom, prostora za napredak ima po pitanju sanacije i odvojenog prikupljanja biootpada.

Strateški plan trebao bi biti dovršen do kraja proljeća i predstavljen javnosti te se nadamo dobivanju SMILO oznake održivih otoka. Proces certificiranja Paklenih otoka oznakom SMILO financira se iz projekta SMILO MED sredstvima Fundacije princ Albert od Monaka kojeg provodi Javna ustanova More i krš.

Očuvanje kulturne i prirodne baštine

Tema očuvanja kulturne i prirodne baštine suprotstavlja se nekontroliranom razvoju i zapravo daje dimenziju održivosti Paklenih otoka nužnoj u certifikaciji arhipelaga oznakom SMILO, ali važnoj i za proširenje zaštite u kategoriji značajnog krajobraza. Uz poznata kulturna dobra poput rimske vile i crkve sv. Klementa, nadasve je bitno sačuvati stara naselja (Palmižana, Vlaka, Momića polje i Ždrilca) i s njima povezana polja i puteve koji doprinose krajobraznoj vrijednosti Paklenjaka. Na sastanku je istaknuta i potreba za boljom zaštitom podvodne arheologije od devastacije.

Očuvanje kulturne i prirodne baštine sagledat će Stručna podloga Paklenih otoka koja je u izradi. Njezina je svrha proširenje zaštite u kategoriji značajnog krajobraza s kopna na more s mogućnošću kreiranja zone stroge zaštite na zapadnom dijelu arhipelaga. Njome će se spriječiti daljnje uništavanje posidonije i općenito morskog ekosustava koji je preopterećen masovnim turizmom, sve s ciljem očuvanja i održivog razvoja Paklenih otoka.

Izvor: hvar.hr

Prednosti i mane baterija za skladištenje energije

Problemi s povremenom nestabilnošću obnovljivih izvora rješavaju se skladištenjem viška energije za kasniju upotrebu, pri čemu ističu litij-ionske baterije kao dominantno rješenje.

Pred nama je vrijeme brzog rasta industrijskog skladištenja energije, jer se zemlje širom svijeta prebacuju na obnovljive izvore energije koji postepeno zamjenjuju fosilna goriva. Jedna od opcija za skladištenje su baterije odnosno akumulatori.

Jedan od aktualnih problema s obnovljivim izvorima energije poput vjetroenergetskih sustava ili solarnih fotonaponskih sustava (PV) je taj da imaju višak opskrbe kada sunce sija ili puše vjetar, ali da kada sunce zađe ili vjetar utihne dolazi do nestašice električne energije. Način da se premosti ono što stručnjaci nazivaju “intermitentnost” vjetra i sunčeve energije je da se višak energije skladišti za kasniju upotrebu, kada imamo manjak energije.

Reverzibilne hidroelektrane

Za skladištenje obnovljive energije koriste se različite tehnologije, a jedna od njih su tzv. reverzibilne hidroelektrane. Na ovaj oblik skladištenja energije trenutno otpada više od 90% globalnog visokokapacitetnog skladištenja energije u svijetu. Električna energija se koristi za pumpanje vode u rezervoare na većoj nadmorskoj visini u periodu dok je potražnja za energijom niska. Kada je potražnja najveća, voda se preusmjerava kroz turbine postavljene na nižim nadmorskim visinama i ponovo pretvara u električnu energiju. Pumpanje vode je također korisno za kontrolu nivoa napona i održavanje kvalitete električne energije u mreži. To je isproban i testiran sustav, ali ima i nedostataka.

Hidroenergetski projekti su veliki i skupi s izuzetno visokim kapitalnim troškovima, a i geografski uvjeti su vrlo zahtjevni. Potrebno ih je smjestiti u planinska područja s obiljem vode. Ako je globalni cilj postizanje nulte razine emisije u svijetu, nužno je uspostaviti sustave skladištenja energije koji se mogu implementirati gotovo bilo gdje u velikom broju.


IEC standardi osiguravaju sigurnost i učinkovitost hidroenergetskih projekata. Tehnički odbor IEC TC 4 objavljuje niz standarda koji preciziraju zahtjeve za hidraulične turbine i pripadajuću opremu. IEC-ov TC 57 objavljuje osnovne standarde za pametnu mrežu. Jedan od ključnih standarda u tom kontekstu, IEC 61850, precizira ulogu hidroenergije i pomaže joj da interoperabilno djeluje s digitaliziranom i automatiziranom električnom mrežom.

Litij-ionske baterije napreduju

Jedno od očiglednih rješenja za pohranu energije su baterije. Trenutno, najbolja opcija su litij-ionske (Li-ion) baterije. Komunalna poduzeća diljem svijeta povećala su svoje kapacitete za pohranu koristeći litij-ionske baterije velike snage koje mogu pohraniti između 100 – 800 MW.. Postrojenje za pohranu energije u Kaliforniji navodno je najveće takvo postrojenje na svijetu, s ukupnim kapacitetom od 750 MW/3 000 MWh.

U posljednjih nekoliko godina cijena litij-ionskih baterija je značajno opala, a sada postoji mogućnost da skladište još veće količine energije. Do napretka u proizvodnji ovih baterija došlo je i zahvaljujući nastojanjima automobilske industrije da napravi manje, jeftinije i snažnije litij-ionske baterije za električne automobile. Napon proizveden u svakoj litij-ionskoj ćeliji iznosi oko 3,6 volti (V). Veći je od napona dobijenog iz standardnih nikl-kadmijskih, nikl-metal hidridnih i čak standardnih alkalnih ćelija koje iznose oko 1,5 V i olovnih akumulatora koji iznose oko 2 V po ćeliji, što će zahtijevati manje ćelija za mnoge namjene.

Primjeri nedostataka korištenja litij-ionskih baterija za pohranu energije su brojni i prilično dobro dokumentirani. Performanse litij-ionskih ćelija se tijekom vremena smanjuju, što ograničava njihovu sposobnost pohrane. Također, pojavili su se problemi oko recikliranja baterija, kada one više ne mogu ispuniti svoju sposobnost pohrane, kao i oko potrebnih izvora litija i kobalta. Jedan od najvažnijih proizvođača kobalta je Demokratska Republika Kongo. Kroz svoje projekte, IEC-ov Global Impact Fund prihvatio je ovaj izazovni zadatak vezan za pohranu energije. Reciklaža litij-ionskih baterija je jedan od aspekata koji trenutno razmatraju.

Na kraju treba napomenuti da su litij-ionske baterije zapaljive i da je od 2017. do 2019. godine značajan broj postrojenja za pohranu energije s ovom vrstom baterija izgorio u Južnoj Koreji. Iako su uzroci utvrđeni, točnije u pitanju su bile loše prakse u radu tih postrojenja, postojao je i nedostatak svijesti o rizicima povezanim s litij-ionskim baterijama, uključujući i termalni bijeg.

Nova tehnologija za izradu baterija

Također se pojavljuju i druge tehnologije za izradu baterija, uključujući čvrste baterije ili SSB (Solid State Batteries). Prema konzultantskoj firmi IDTechEx, ove tehnologije postaju predvodnici u trci za revolucionarnim baterijskim tehnologijama sljedeće generacije. U čvrstim baterijama zapaljivi tekući elektrolit zamjenjuje se čvrstim elektrolitom (Solid State Electrolyte ‒ SSE), što samo po sebi nudi određene prednosti u pogledu sigurnosti. SSE također otvara vrata za korištenje različitih katodnih i anodnih materijala, čime se proširuju mogućnosti za izradu baterija. Iako se neki SSB-ovi zasnivaju na litij-ionskim kemijskim procesima, to naravno nije slučaj sa svima. Problem je što su pravi SSB-ovi, bez ikakve tekućine, još uvijek veoma daleko od plasiranja na tržište, iako izgledaju kao alternativa koja dosta obećava.

Prema IDTechEx-u, “usvajanje SSB tehnologije suočava se s izazovima kao što su visoki kapitalni i operativni troškovi, te visoka cijena. Da bi došlo do javnog prihvaćanja ove tehnologije moraju se prezentirati jasne vrijednosti. Tržište može prihvatiti čvrste baterije, čak i ako sadrže male količine tekućine ili polimernog gela, sve dok one obavljaju željene funkcije. Hibridne polučvrste baterije mogu biti prijelazno rješenje koje nudi poboljšane performanse. U kratkom roku bi upotreba hibridnih SSB-ova, koji sadrže malu količinu gela ili tekućine, mogla postati uobičajna praksa”.

U toku je utrka za sljedeću generaciju baterija. Iako još uvijek ne postoje standardi za ovu novu vrstu baterija, očekuje se da će se oni pojaviti kada to tržište bude zahtijevalo.

Izvor: ekapija.com