INTERVJU – Načelnik Općine Sućuraj o planovima razvoja

Objavio: Maja Jurišić - 21.05.2018.

Prije desetak dana u Splitu je održana sjednica Vlade na kojoj se između ostalog govorilo i o spajanju grada Vrgorca s otokom Hvarom. S Načelnikom Općine Sućuraj g. Ivanom Slavićem pričali smo o ovom projektu, ali i budućim planovima razvoja Općine.

točka

Na sjednici Vlade u Splitu usvojen je Zaključak vezan uz Projekt poboljšanja prometne povezanosti otoka Hvara: Poljice – Sućuraj – Drvenik – čvor Ravča. Spojna cesta čvor Ravča (na A1) – Drvenik (DC8) predstavlja najkraću cestovnu vezu autoceste A1 s putničkom lukom Drvenik, što znači da bi ovaj prometni koridor označavao najkraću cestovnu poveznicu Hrvatske i Europe sa srednjodalmatinskim otocima. Što mislite da će realizacija spomenutog prometnog rješenja donijeti gradu Vrgorcu, a što otoku Hvaru odnosno Općini Sućuraj?

Što se tiče grada Vrgorca, odnosno zagore, radi se o multiplikativnim učincima direktnog izlaza na more, te će jednako kao što je tunel sv. Ilija poboljšao povezanost imotske krajine u smislu turizma i poslova po Rivijeri, te plasman poljoprivrednih proizvoda, jednak učinak imati i povezivanje vrgorske krajine. Ovdje moramo istaknuti da će se time povezati i zapadna Hercegovina, te direktan spoj otoka Hvara na koridor 5c. Ovim putem će se Općini Sućuraj omogućiti da postane ulaz na otok Hvar, te će otok Hvar biti direktno spojen na autocestu. Samim time povećanjem prometa povećat će se potreba za daljnjim sadržajima i tu će multiplikativni efekti utjecati na povećanje gospodarske aktivnosti od privatne inicijative, jer je na Vladi, gradovima i općinama da stvore pretpostavke za daljnji razvoj.

Općina će najviše profitirati od poboljšanja infrastrukture koja je planirana u trupu rekonstruirane ceste Sućuraj-Poljica, tu u prvom redu govorimo o vodoopskrbi hrbata otoka, jer dio Općine Jelsa (Poljica, Zastražišće i Gdinj) te Općine Sućuraj (Bogomolje i Selca kod Bogomolje) nisu spojeni na sustav vodoopskrbe, a daljnji razvoj i povećanje turističkih kapaciteta i turističkih zona se temelji na vodi. Također, pratit će i razvoj električne energije koja nije zadovoljavajuća, te čak južne uvale Općine Sućuraj, uopće nemaju struje. U tijeku je projektiranja trafostanica i trasa, u suradnji s HEP-om, kojima ćemo južne uvale napojiti strujom, što će nam  omogućiti kvalitetnju i stabilniju opskrbu, prstenovanje visokog napona te ćemo imati više alternativnih pravaca napajanja otoka Hvara.

točka

Govori se i o izgradnji nove trajektne luke u Drveniku kao i rekonstrukciji luka u Sućurju i Starom gradu. Veliki su to zahvati i projekti, što mislite koliko će vremena trebati za realizaciju svega obećanog? Da li se u sklopu ovog projekta razmišlja i o poboljšanju uvjeta na ostalom dijelu otočne cestovne infrastrukture?

Ne mogu govoriti o stadiju projekta rekonstrukcije luke Drvenik i Stari Grad, kao i luke Sućuraj, jer projektnu dokumentaciju izrađuje Lučka uprava SDŽ. No mogu govoriti o luci Sućuraj za koje imam podatke da su napravljena geomehanička ispitivanja, a glavni građevinski projekt je pri završetku. Nakon pridobivanja suglasnosti relevantnih institucija će se pristupiti potvrdi Glavnog građevinskog projekta. Slijedi natječaj za izvođenje te očekujemo početak radova na jesen. Vjerujem da su i ostale luke u sličnim stadijima.

Nažalost gospodarska djelatnost i smještaj 90% stanovništva otoka Hvara je od grada Hvara do Jelse, te smo mi stvarno i fizički udaljeni od ostatka otoka. Ne možemo stoga govoriti o lošoj cesti, kao i o lošoj ukupnoj povezanosti. Autobusna linija Hvar-Sućuraj, prometuje samo ponedjeljkom i petkom, tako da je naše stanovništvo više orijentirano ka trajektnoj liniji Sućuraj-Drvenik koja prometuje 6 puta dnevno, pa nam je na kopnu daleko lakše obaviti sve što treba. Na žalost intencija je uprave da se sve službe prebace u veće centre tako je npr. poreznoj sada sjedište u Makarskoj. S obzirom da je nama lakše i brže doći do Makarske (trajektom pola sata i pola sata vožnje, a do Hvara treba 1,5 sat) u Hvar odlazimo samo kad nam nešto treba na policiji, u uredu za gospodarstvo ili kod drugih službi  koje imaju nadležnost na otoku.

 

Općina Sućuraj na otoku je Hvaru djeluje kao otok sam za sebe, izoliran i udaljen od ostalih mjesta. Kakvu suradnju imate na političkoj razini s ostalim načelnicima i gradonačelnicima na otoku?

Suradnja s ostalim JLS, te gradonačelnicima i načelnikom nikad nije bila bolja jer otok Hvar moramo gledati kao cjelinu i zajedno raditi na ukupnom razvoju otoka. To se u prvom redu odnosi na lobiranje za poboljšanje infrastrukture, prometne povezanosti i daljnjem razvoju turizma, tu moram istaknuti da u puno zajedničkih projekata nastupamo kao jedno, imamo zajednički LAG, i FLAG, te projekte koje guramo kroz naše turističke zajednice gdje je TZ Grada Hvara s najvišim proračunom motor daljnjeg razvoja. Također, uvažavajući male financijske kapacitete Općine Sućuraj svi su solidarni kod financiranja zajedničkih projekata s nama.

 

Koji su sljedeći koraci u razvoju Općine Sućuraj?

Oživljavanje ruralnih područja vidim u turizmu i plasmanu poljoprivrednih proizvoda, ali to samo po sebi nije dovoljno. Moramo osigurati pretpostavke za zapošljavanje, jer je situacija takva da se samo od poljoprivrede ne može živjeti. Do kraja mjeseca očekujemo od strane Vlade RH raspisivanje natječaja za koncesiju Luke nautičkog turizma u Sućurju kapaciteta 240 vezova, i imamo otvorene dvije turističke zone Perna i Vinogradine te Mrtinovik i očekujemo da će se obje u skorom vremenu i pokrenuti, što samim time znači daljnji razvoj kompletnog istočnog dijela otoka Hvara.

__________
Autorica: Maja Jurišić
Foto: Sucuraj.com