INTERVJU – Marko Gregović, društveni poduzetnik i suorganizator konferencije IMPACT 2018

Objavio: Maja Jurišić - 14.02.2018.

Na raskrižju poslovanja, neprofitnih organizacija, investitora, zaklada i društvenih poduzeća, Impact 2018 dovodi pozitivnu promjenu na sljedeću razinu.  Kako bi pokazali najbolje prakse iz cijelog svijeta organizatori su doveli pionire društvenog utjecaja pod jedan krov.

 

Misija je osnaživanjem, povezivanjem, financiranjem i pružanjem vidljivosti onima koji mijenjaju svijet – ubrzati sveukupnu društvenu promjenu. Ako ste kojim slučajem danas u Zagrebu ne propustite regionalnu konferenciju IMPACT 2018,  koja spaja društvene poduzetnike i investitore po prvi put u Hrvatskoj. Organizatori konferencije su BRODOTO i ACT Grupa – predstavnici društvenog poduzetništva i dugogodišnji zagovaratelji bolje budućnosti kroz održive i odgovorne poslovne modele. Posljednjih se godinu dana čini kao da njihov san polako i sigurno postaje stvarnost – sve je više društveno korisnih projekata, tvrtki sa značajnim društvenim utjecajima i probuđenih pojedinaca željnih promjene. O tome zašto i kako društveno poduzetnišvo u Hrvatskoj kao i što nas očekuje naredna dva dana u Zagrebu reći će nam Marko Gregović, direktor agencije BRODOTO, ujedno i član Pokreta otoka.

 

Sjećamo se kako je sve oko društvenog poduzetništva krenulo prije nekoliko godina te je još 2015. godine donesena strategija razvoja Društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Jesi li zadovoljan njegovim dosadašnjim razvojem? Koliko smo kao društvo spremni razumjeti koncept društvenog poduzetništva, važnosti reinvestiranja novca te razmišljati dugoročno i održivo?

 

Naravno da nisam – društveni poduzetnici koji su održivi i važnije, koji pokazuju rezultate mogu se nabrojati na prste jedne ruke. Ali to možda nije ni važno jer vidimo da i “obične” tvrtke također sve više otkrivaju kako tradicionalno poslovanje više ne funkcionira, kako je potrebno postati održiv i odgovoran, kako prema društvu, tako i prema prirodi. Mislim da više nemamo vremena za edukaciju, širenje svijesti, razumijevanje – mi moramo hitno pokazati da je za naše mentalno zdravlje, a onda i naš opstanak kao vrste važna promjena dosadašnjeg modela u nešto ljepše i održivije.
točka

Za razvoj poduzetništva općenito potrebna je velika količina hrabrosti i volje kod pojedinaca. Misliš li da bi mladima za ostanak i kreiranje vlastitog poduzeća upravo društveno poduzetništvo moglo biti prilika? Zašto?

točka

Mislim da je mladima društveno poduzetništvo puno prirodnije nego “obično” poduzetništvo? Razlog je jednostavan: prije nego nas ubace u mašinu, prožvaču i ispljunu cinične i nesretne, svi smo mi empatični i željni društvenih promjena. Želji za rješavanjem društvenih problema treba dodati samo nešto poduzetnog duha i atmosferu koja potiče ekperimentiranje: i eto nam novih generacija društvenih poduzetnika. A onda nam eto i generacija koje ne bježe nego ostaju i stvaraju.

točka

Što te pokreće u ovom smjeru, kao dobrog duha društvenog poduzetništva u regiji? Koji je tvoj poriv da razvijaš takvo poduzetništvo i ipak ostaneš u Hrvatskoj?

 

Vau, ovo su malo prejake riječi. Ja sam zaista u društvenom poduzetništvu klinac – tek sam prije tri godine ušao u svijet biznisa i još mi do kraja nisu jasne sve cake. Ugledam se na cimere s kojima dijelimo ured – ACT Grupu – i njihovu borbu koja traje već petnaest godina.
Mislim da mi malo previše njurgamo o Hrvatskoj. Imao sam priliku živjeti u mnogim zemljama – od SAD-a, preko Južnoafričke republike, do Norveške i moram reći da je ovdje sjajno. Ono što nas sve ubija je taj duboki konzervativizam koji ne prihvaća nikakve promjene i koji, čak u liberalnim krugovima, zna ubiti u pojam inicijativu.
Sjajna stvar u Hrvatskoj je da je zbog istog tog konzervativizma vrlo lako biti prvi. Pucam napamet: sutra možeš otvoriti prvi restoran koji nudi etiopsku hranu. Sutra možeš otvoriti prvu privatnu školu za vrhunske kuhare. Sutra možeš organizirati udrugu za prava pješaka. I bit ćeš prvi i imat ćeš luksuz koji imaju oni prvi: dobrim dijelom će o tebi zavisiti kako će se društvo odnositi prema onima koji slijede nakon tebe.

točka

Što mladi startupovi mogu saznati, čuti naučiti na konferenciji? Koga mogu susresti? Koji je cilj konferencije?

 

Primarni cilj je da se različiti ljudi koji imaju za cilj društvenu promjenu upoznaju i da zajedno započnu nove projekte. Tragedija je da kompanije rade divne stvari, nevladine organizacije rade divne stvari, društveni poduzetnici rade divne stvari: ali ne komuniciraju između sebe kako te divne stvari podići na drugu razinu. A svi trebaju jedni druge i znanja i sposobnosti koje ovi drugi nemaju.

Naravno, s obzirom da smo doveli preko 40 govornika, cilj je da se nešto nauči i da se čuju posljednji trendovi u društvenom poduzetništvu, investicijama u društvene projekte, načinima na koji se neprofitne organizacije i fondacije nose s problemima itd.

točka

Nedavno je tijekom glasanja javnost odabrala 7 finalista Najdobre kampanje koji će se na konferenciji natjecati za vrijedne nagrade. Sve su kampanje i inicijative bile izuzetno važne i poučne te ukazivale na neki od društvenih problema na koje je trebalo reagirati. Na koji način ćete nastaviti podržavati takve organizacije i kampanje?

 

Naša misija je “making good visible” dakle davati vidljivost onima koji ju zaslužuju, a nemaju. Uz to pokušavamo takve organizacije učiniti što održivijima i povezati ih s drugima s kojima mogu unaprijediti svoje projekte. Organizacije natjecanja za najdobre kampanje, tj. za najbolje društveno korisne kampanje je najmanje što možemo učiniti za one koji se trude čitave godine unaprijediti društvo.

 

Imate li u planu nešto slično uskoro organizirati južnije – u nekom od glavnih gradova Dalmacije ili čak na otoku?

 

Naravno. Otočani ističu da trebaš preživjeti zimu na otoku da bi shvatio što je otok. Ja kažem da trebaš preživjeti zimu u Zagrebu da shvatiš koliko ti nedostaje jug. Mislim da trenutno 50% projekata razvijamo u smjeru da iz privatne želje dulje boravimo na otocima – i toplo se nadam da će barem neki od njih upaliti. Ali tako je to u poduzetničkom svijetu: taman misliš da sve ide po loju, kad te udari realnost i vrati na početak.

 

Dok mi na jugu pomalo ispraćamo zimu i pripremamo se za ljetnu rabotu, u Zagrebu kuhaju nešto lijepo za sve društvene poduzetnike i one željne konkretne promjene. I naša je kampanja “Čujete li svoje otoka, svoju obalu” ušla u finale “Najdobrih kampanja” pa će u četvrtak u sklopu konferencije boje Pokreta braniti Paula Bolfan sa Silbe i Antonia Dobrota s Prvića. Sretno nam!

Iako još uvijek nedovoljno razvijeno, društveno poduzetništvo je definitivno budućnost ekonomije kakvu ćemo svi željeti razvijati, poslova koje ćemo voljeti i ljudi s kojima ćemo graditi. Pokret otoka od svog početka planira otvaranje niza društvenih projekata i poduzeća kako bi osigurao radna mjesta na otocima i bio primjer promjene koju zastupa. Stoga smo zahvalni Marku, Teu, Igoru i ekipi koja nam kontinuirano pruža podršku i olakšava put ka stabilnom razvoju poslovanja. Jedva čekamo da se poslože kockice i da sljedeće projekte i konferencije razvijemo na otocima 🙂 .

 

Autorica: Maja Jurišić

Fotografija: Brodoto