INTERVJU – Energetska tranzicija u otočkim zajednicama

INTERVJU – Energetska tranzicija u otočkim zajednicama

Objavio: Andrea Beader - 31.12.2021.

Otoci u Hrvatskoj na kojima se provodi energetska tranzicija u suradnji s Pokretom Otoka su Cresko – lošinjski arhipelag, Hvar, Brač i Korčula

Pokret otoka je prepoznat na nacionalnom i međunarodnom nivou kao jedna od vodećih organizacija za razvoj otoka u Hrvatskoj. Slijedom toga, dobila je nedavno 50 tisuća kuna od hrvatskog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU samo za popularizaciju energetske tranzicije – dalmacijadanas.hr

Određene otočke zajednice u suradnji s Tajništvom za otoke i Pokretom otoka već su izradile svoje tranzicijske agende, strategije prelaska na čistu energiju, što znači da je u njihovim zajednicima energetska tranzicija započela. O samom procesu te tranzicije prenosimo intervju s pokretačicom Pokreta otoka“ambasadoricom” Silbe Paulom Bolfan.

 

Za otoke je važno da se uključe u energetsku tranziciju zato što je energetska samodostatnost puno potrebnija otočnim zajednicama nego zajednicama na kopnu. Kako se to manifestira na otoku?

– Potreba energetske samodostatnosti dolazi do izražaja kad se dogode kvarovi. U takvoj situaciji ostaju bez osnovnih životnih uvjeta: električne energije i vode. Ne pitke vode, nego vode općenito. Kad bi otoci stvarali energiju u vlastitom okruženju, na otoku, i mogli sami sebi osigurati vodu i električnu energiju bez obzira na to hoće li im isto doći s kopna ili ne, otoci bi bili naseljeniji i život na otoku ne bi se puno razlikovao od onoga na kopnu. Zbog nedostatka osnovnih životnih uvjeta život na otoku je nesiguran i sve više ljudi odlazi s otoka.

 

Koje aktivnosti provodi Pokret otoka za ostvarenje energetske samodostatnosti?

– Otoci u Hrvatskoj koji su s Pokretom Otoka krenuli u energetsku tranziciju su Cresko – lošinjski arhipelag, Hvar, Brač i Korčula. U suradnji s Tajništvom za otoke izradili su svoje tranzicijske agende i spremni su za iduće korake.

S ciljem nastavka aktivnosti provedbe strategija te daljnje jačanje otočnih zajednica za sudjelovanje u tranziciji za otoke Hvar, Brač, Korčulu i Vis pripremljen, prijavljen i odobren je projekt “Otoci predvodnici čiste energije”’ te se njihov put prema čistoj energiji nastavlja u vidu još snažnijeg umrežavanje, edukacije svih zainteresiranih dionika i mapiranja energetskih potencijala.

 

Zvuči optimistično. Je su li svi naseljeni otoci uključeni?

– Postoje otoci koji još nemaju osnovno znanje o obnovljivim izvorima energije, pojmovima energetske tranzicije, zelene tranzicije i sl. To su, primjerice, otoci zadarskog arhipelaga, Iž i Silba, gdje je na inicijativu udruga Društvo Samotvorac Silba i Udruge mladih Tarabuži Iž prijavljen projekt ‘’Zadarski otoci na putu prema energetskoj tranziciji’’, na kojem je Pokret Otoka partner. Taj projekt ne samo da je odobren u punom traženom iznosu, već je i prvorangiran na ljestvici od 28 prijavljenih projekata otočnih prijavitelja.

 

Sve što se događa sa energijom je obično bilo u rukama “jakih igrača”, državnih tvrtki i agencija.

– Popularizacija energetske tranzicije treba uključivati sve razine društva, što uključuje stanovnike, obrtnike i poduzetnike, organizacije civilnog društva i sve javne uprave i institucije, jer je za energetsku tranziciju važno da svi budu uključeni. Također je važno da se energetska tranzicija provodi ‘”bottom up”’ pristupom, odnosno da predvodnici energetske tranzicije budu oni koji život na otoku žive u punom smislu riječi “živjeti”, koji poznaju svaki njegov kutak, koji znaju kako njegova zajednica diše i na koji način se taj proces može najjednostavnije provesti. Rad sa stanovnicima i kontinuirani kontakt u vidu edukacija i osvještavanja nužan je preduvjet za pokretanje energetske tranzicije.

 

Kakav efekat su imali dosadašnji Zakoni o otocima i kakve su prepreke za njihovom revitalizacijom?

– Pokret Otoka savjetovao je i sudjelovao u izradi Zakona o otocima te nastavio na taj način djelovati i pri izradi njegovih podzakonskih akata. Iako je novi Zakon o otocima stupio na snagu 01. siječnja 2019. godine, podzakonski akti se još uvijek izrađuju, a neke odrednice zakona još uvijek se ne provode onako kako su zamišljene. Sve su to višegodišnji procesi i procedure za koje treba imati puno strpljenja i biti u pripravnom položaju za reakciju u trenucima kad loša provedba izravno utječe na život stanovnika.

 

Zakoni koji ostaju spisak želja i neobavezna politička deklaracija i nisu neko poželjno okruženje za civilno društvo. Kako se vi snalazite u svemu tome?

– Od početnog aktivizma Pokret je prešao dug put, shvatili smo da u odnosu s državnim i lokalnim institucijama treba birati bitke, odnosno fokusirati se na one aktivnosti na koje možemo utjecati, no i da je najvažnije kontinuirano raditi sa zajednicom, osluškivati njihove potrebe i davati im potporu, jer jedino oni mogu djelovati na donositelje odluka u svojoj sredini i učiniti promjenu.

U posljednje smo vrijeme većinski fokusirani na energetsku tranziciju pa samim time pratimo izradu i provedbu nedavno donesenog Zakona o tržištu električne energije, u kojem kao jednu od najvažnijih stavki za provedbu energetske tranzicije vidimo uvođenje pojma energetske zajednice. Ono što će donijeti energetsku samoodrživost otočnih zajednica je udruživanje stanovništva u energetske zajednice putem kojih će utjecati na lokalne i nacionalne politike o obnovljivim izvorima energije, energetskoj opskrbi i svim ostalim pojmovima koji su im važni za razvoj.

A sve je započelo zaštitom pomorskog dobra. Ni tu ne cvate cvijeće.

– Što se tiče zaštite pomorskog dobra, s kojim smo započeli put zaštite hrvatskih otoka, trenutno smo članovi Stručnog vijeća za dodjelu koncesija na području Splitsko dalmatinske županije, koje je na našu inicijativu među stalne članove uvrstio i predstavnike organizacija civilnog društva. Aktivno pratimo način upravljanja pomorskim dobrom te educiramo pojedince koji nam se obrate s konkretnim pitanjima i problemima kako bi mogli djelovati u svojoj lokalnoj zajednici. Mišljenja smo da je u narednom periodu neophodno inzistirati od nadležnih institucija osobito od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture da se izmijeni Zakon o pomorskom dobru te da se osigura kvalitetnije i održivije upravljanje cijelom obalom.

 

Od aktivizma do institucionalnih partnera?

– Iako nismo ‘’glasni’’ kao što smo nekada bili, shvatili smo da se naš glas snažnije čuje kad ga koristimo na način da istražujemo, razgovaramo, pišemo, radimo i gradimo odnose u konstruktivnom okruženju. Važno je dobiti povjerenje čitave zajednice i pokazati im da nam mogu vjerovati, ali i dobiveno povjerenje kontinuirano opravdavati rezultatima koje postižemo.

S obzirom da smo izgradili snažnu zajednicu stručnjaka, partnerskih organizacija i otočnih zajednica koje s nama surađuju na različitim projektima i inicijativama, smatramo da radimo dobar posao i da tako trebamo i nastaviti, uz kontinuiranu nadogradnju znanja i kompetencija kako bismo bili na raspolaganju što većem broju otočana.

 

__________
Izvor: dalmacijadanas.hr
Naslovna fotografija: Unsplash.