Predstavljamo Nezavisne otočne liste – Ostanak, Rab

Predstavljamo Nezavisne otočne liste – Ostanak, Rab

Objavio: Otok Solta - 19.05.2017.

Iako do Raba još nismo stigli i nismo se osobno upoznali s ovim divnim ljudima, nije nam mogla promaknuti Nezavisna lista Ostanak s Raba čiji su nositelji i članovi sa svim svojim objavama i rečenicama govorili našim jezikom. Tema oko koje su se otočani jednoglasno ujedinili i o kojoj ćemo još dugo razgovarati je svakako pitanje pomorskog dobra i koncesija nad našim plažama i lukama. Što o tome misli nositelj liste Ostanak, Luka Grgurić i kakve točno prijedloge nudi pročitajte u nastavku:

Upravljenje pomorskim pojasom jako je kompleksna problematika i jedno od važnijih pitanja našega života, otoka i čitave zemlje. Aktualna politika upravljanja tim dijelovima otoka silom zakona prepuštena je Županijama (luke, lučice, uređene plaže…).

Kako smo vidjeli iz problema koji se već događaju po Dalmaciji (Bol, Pučišća, Novalja…), domicilno stanovništvo potpuno je isključeno iz odlučivanja o prostoru od koga je živjelo i na kojem temeljimo razvoj i život. Dakle, takva politika potpuno je promašena. Umjesto da lokalno planiramo i odlučujemo o prostoru na kojemu i od kojega živimo, za nas to rade Županije uz planove iz kojih su isključeni lokalni stanovnici (provedene javne rasprave iza kojih su nakon priloženih prigovora izišli odobreni planovi koji nemaju veze s prvotno provedenim i prihvaćenim prostornim planom). Stoga s pravom tražimo ponovnu izradu PP-a i UPU-a.

Luke, lučice, marine

Generalno govoreći, prostor uz more u svim našim mjestima (Barbat, Banjol, Sup.Draga, Kampor, Palit) je prepterećen i prenapadnut u smislu “divljih” (bespravno) izgrađenih riva, vezova i privezišta te manje-više isto tako izvedenih istezališta. Pojavile su se uz legalno izvedene marine (Sup.Draga i ACY Rab) nekoliko, u početku nelegalno izvedenih marina koje se u daljnjem procesu izmjena PP pokušavaju legalizirati, a na našu nesreću i širiti, iako nisu bile planirane postojećim prostornim planom. Struka je već onodobno, pri izradi PP-a prepoznala da su kapaciteti vezova i privezišta još početkom 2000-tih preopterećeni na prostoru na kojem se nalaze.

Prijedlog naše liste ide u smjeru zaustavljanja svih projekata koji još više opterećuju prostor uz more, zaustaviti izgradnju i širenje luka, lučica i komercijalnih marina. Urediti postojeće vezove i privezišta u smislu komunalnog priveza za domicilno stanovništvo, dio luka isplanirati kao izdvojeni ekonomski dio planiranih luka (privezišta za iznajmljivanje, istezališta i kranove te servisna područja, u naseljenim mjestima manjeg kapaciteta, radi zaštite podmorja te kopnenog dijela pomorskog dobra. Kako većina stanovništva posjeduje stanove za iznajmljivanje ne može se na istom prostoru planirati i vezati te dvije djelatnosti.

Naglasak stavljamo na izdvajanje komunalnih od ekonomskih vezova i dijelova luka i lučica iz razloga što aktualna politika lučke uprave na istim prostorima (luka i lučica) naplaćuje različite vrste naknada za privez (značajna sredstva koja se s Raba slijevaju u Županiju i nad kojima nemamo kontrolu ni mogućnost planiranja/trošenja sredstava. Tijekom 2016. godine Lučka uprava Rab ostvarila je ukupne prihode u iznosu od 12 574 000,00 kn, od čega samo na lučke pristojbe i naknade 4 025 000,00 kuna. Postavljamo s pravom pitanje – gdje su investicije u lučka područja na otoku Rabu?!

Pomiješana privezišta idealan su prostor za razno razne nepravilnosti i mogućnosti koruptivnih aktivnosti. Veliki naglasak stavljamo na obavezno i što hitnije uvjetovanje postavljanje pročistača na sva istezališta i kranove (legalne i nelegalne), koji već godinama ispuštaju sve odpadne vode izravno u more.

Plaže

Ne treba naglašavati da od plaža živimo. Od 27 plaža s našega područja, 18 ih je kroz najnovije ciljane izmjene i dopune prostornog plana predviđeno za davanje u koncesiju, daleko više od 20%, kolika je bila preporuka.

Nismo protiv uređenja plaža, ali smo protiv koncesioniranja plaža. Naš koncept upravljanja plaža polazi u uređenja plaža u svakome mjestu, gdje je to moguće i svrsishodno, na kojima je moguće organizirati (isplanirati) prostor uz more na kome će biti prateći sadržaji (sportska igrališta, dječja igrališta, zelene površine i sve ostalo potrebno za zadovoljenje potreba domicilnog stanovništva. Takvi prostori ne bi smjeli biti predmet koncesija već eventualno koncesionirati objekte u sklopu tih prostora (ugostiteljsko, trgovačke, servisne).Takve prostore bi se održavalo iz prihoda tih kocesija, dijela turističke takse, najma sadržaja na plaži – ali nikako cjelokupne plaže.

Kada, primjerice, lučka područja ne bi spadali pod ingerenciju Županije, već lokalne samouprave, iz njenih bi se prihoda vrlo lako moglo ulagati u lučku infrastrukturu, omogućiti cjelogodišnje i sezonsko zapošljavanje kvalitetnog kadra. Ako tome dodamo još bolju organizaciju i kontrolu naplate vezova i privezišta dolazimo do novih perspektivno samoodrživih cjelogodišnjih radnih mjesta uz istovremeno bolju organizaciju i uređenje prostora tijekom cijele godine, a ne samo u ljetnom razdoblju. Zimi nam plaže i prostor uz more izgleda katastrofalno!

Što se tiče plaža koje idu u koncesije, ukoliko ne bude bilo moguće zaustaviti započete procese, u planiranje takvih zahvata obavezno uključiti struku, ali osim stručnjaka građevinske struke uključit i biologe, ekologe i stručnjake za pomorsko dobro kako bi se spriječilo moguće devastacije i uzurpacije tih prostora.

Ukratko
  • Zaustaviti širenje luka, lučica, marina i suhih marina
  • Uvesti red u luke, lučice, privezišta (organizirati i urediti komunalne i izdvojiti ekonomske vezove u sklopu luka i lučica
  • Generalno promicati politiku zaštite obalnog područja (pomorsko dobro) od posezanja privatnih interesa, a na štetu općeg interesa zajednice.

Izvor: Nezavisna lista Ostanak