PRVIĆ – Podržite inicijativu za očuvanje otoka i alternativan razvoj – Recite NE izgradnji megalomanske marine

PRVIĆ – Podržite inicijativu za očuvanje otoka i alternativan razvoj – Recite NE izgradnji megalomanske marine

Objavio: Otok Brac - 14.11.2017.

Klub Šibenčana u Zagrebu je ugostio prošlu subotu, 11. studenog, petnaestak uglavnom mladih ljudi, studenata i entuzijasta, koji vuku porijeklo s otoka Prvića. Povod sastanku je bilo nedavno izglasavanje prostornog plana Grada Vodica za područje “Perolin gat” u Šepurinama i ucrtavanje marine s komercijalnim vezovima površine 3 hektara u novi plan.

Za one koji si to ne mogu predočiti, 3 hektara je otprilike površina 4 nogometna igrališta što bi na otoku od samo 4,2 kilometra kvadratna značilo potpunu preobrazbu autohtonog krajobraza. Svi koji poznaju i vole otok ne žele niti pomisliti na razmjere takve devastacije niti vide svrhu u uništavanju izvornog ambijenta s prepoznatljivom mediteranskim kulturom u korist megalomanskog projekta kojim bi se otočka turistička ponuda izjednačila onoj susjednoga Grada Vodica.

Iako je na sastanku bilo najviše otočana porijeklom upravo iz Prvić Šepurina, pridružili su im se i oni porijeklom iz susjednog mjesta na otoku, Prvić Luke, u zajedničkoj ogorčenosti spram politike betonizacije obala i uništavanja kulturne i prirodne baštine u korist jednoličnoj i masovnoj turističkoj ponudi.

Upravo sinergija dvaju mjesta na otoku, Šepurina i Luke, prepoznata je na ovom sastanku kao veliki izazov i imperativ za sustavan i smislen razvoj otoka Prvića na temeljima kulturnog i znanstvenog nasljeđa Fausta Vrančića.

Na neformalnom druženju su podijeljena mišljenja uglednih hrvatskih stručnjaka iz područja nautičkog turizma, održivog turizma i oceanografije, koja se tiču mogućnosti izgradnje marine sa 190 vezova na području Perolinog gata. Analizirani su dokumenti povezani s problematikom (županijski plan, prostorni plan Grada Vodica, izvješća s rasprava, prostorni plan Prvića gdje su ucrtane promjene namjena zemljišta). Upoznavali su se otočani, s posebnim naglaskom na svoju struku i afinitete, kako bi posložili tim ovisno o načinu na koji svatko od njih može pridonijeti boljitku otoka Prvića.

I stručnjaci i otočani se slažu kako izgradnja marine u ovolikom obujmu i suprotno stavovima mještana, nema smisla te da bi UPU trebalo “prekrojiti” i na mjestu marine predvidjeti sportsku lučicu do 80 vezova. Marina, kakva je ucrtana u UPU, bi ozbiljno ugrozila prirodni sklad i identitet čitavog otoka, ističu otočani, uz zaključak kako se protiv izgradnje marine treba boriti svim sredstvima, ali prvenstveno izgradnjom kvalitetne strategije održivog razvoja i pronalaženjem alternativnog pravca gospodarskog razvoja otoka.

Iako se nameće misao kako očuvanje i razvoj otoka mora promišljati lokalna zajednica, odnosno ljudi koji su stalno naseljeni na otoku, činjenica je kako je otok Prvić sa svojih 403 stalna stanovnika, prema popisu iz 2011., poprilično opustošen te je većina visokoobrazovanih i kvalificiranih ljudi napustila otok u potrazi za ekonomskom stabilnosti.

Dakle, ta brojka od 403 stalna žitelja je u stvarnosti značajno manja, a samo u ovoj godini je čak osmero djece napustilo otok sa svojim obiteljima. “Kada bi doli živile barem još četiri, pet obitelji s dicom, i ja bi sa svojima preselija na otok”, kaže jedan od prisutnih u Klubu Šibenčana, a i ostali se slažu da je krajnji cilj vraćanje obitelji na otok, ne samo u sezoni.

Jedna marina s par stalnih i nekoliko dodatnih sezonskih radnika neće generirati gospodarski razvoj, a otok će i dalje veći dio godine zjapiti prazan. I zato je dugoročni cilj i svrha ovog sastajanja ovih ljudi, koji trenutno ne žive na otoku, oformiti radnu skupinu koja će svojim stručnostima doprinijeti izradi strateškog plana ukupnog razvoja otoka Prvića. Susret u zagrebačkom Klubu Šibenčana tek je prvi u nizu u potrazi za alternativom koja će također rezultirati zapošljavanjem i revitalizacijom otoka, a da ga pritom neće nepovratno uništiti.

Svi koji dijele mišljenje da je ovakva marina na otoku Prviću prijetnja očuvanju identiteta otoka i uništavanje prilike za održivi razvoj te su protiv nasipanja mora i sustavne betonizacije hrvatske obale, podržite inicijativu za očuvanje otoka i alternativan razvoj potpisivanjem peticije na sljedećem linku: http://burni-prvic.org/peticija/

Autorica: Antonia Dobrota

Foto: Andro Nigoević