HVAR – Budućnost sektora solarne energije je kreiranje radnih mjesta

HVAR – Budućnost sektora solarne energije je kreiranje radnih mjesta

Objavio: Andrea Beader - 01.10.2021.

Osim smanjenih troškova, solarna energija je i najbrži kreator novih radnih mjesta. Očekuje se više od pola milijuna direktnih i indirektnih poslova do 2024. u EU

U četvrtak navečer u hvarskom Arsenalu otvorena je konferencija ‘Dani Sunca‘, prva konferencija posvećena korištenju Sunčeve energije koju organiziraju udruženje “Obnovljivi izvori energije Hrvatske” i Pokret otoka – prenosi jutarnji.hr.

Za vrijeme dvodnevnog programa predstavnici ministarstava, institucija, akademske zajednice, proizvođača opreme, bankarskog sektora, investitora, županija i lokalnih zajednica govorit će o projektima korištenja solarne energije prepoznate kao ključne za snažnije korištenje bogatog prirodnog potencijala.

.
UVOD

Uvodno su okupljene sudionike pozdravili Stipe Čogelja, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, Rikardo Novak, gradonačelnik Grada Hvara, Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske i Maja Jurišić, predsjednica Pokreta otoka.

“Sukladno Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu te prijašnjim aktivnostima na području energetike Splitsko-dalmatinske županije smatramo da je energetska tranzicija i racionalno korištenje energije naša budućnost”, kazao je Stipe Čogelja.

Zamjenik splitsko-dalmatinskog župana naglasio je i kako nam energetska tranzicija daje jedinstvenu priliku za primjenu novih zelenih tehnologija i inovacija, a što znatno ubrzava modernizaciju, omogućava otvaranje novih radnih mjesta te osigurava razvoj niskougljičnog, održivog društva.

“Bez obzira na činjenicu da je Splitsko dalmatinska županija bogata resursima i potencijalima za razvoj obnovljivih izvora energije te je samim time olakšana njezina buduća energetska tranzicija i dalje smo u obvezi aktivno raditi i planirati u tom sektoru. Moram napomenuti kako se intenzivirala realizacija RHE Blace te se nakon revizije projekta trenutno provodi izrada studije utjecaja na okoliš i sva potrebna istraživanja”, kazao je Čogelja.

Dodao je i kako se uskoro očekuje usvajanje županijskog prostornog plana u kojem se nalazi 31 lokacija za foto napon, a neke od lokacija su već realizirane, poput Visa i Vrlike, dok će, uvjeren je Čogelja, realizacijom projekata koji su u tijeku vrlo brzo postati najjača Županija po iskorištenoj sunčevoj energiji”.

 

Akcijski energetski plan SDŽ

“Uskoro ćemo javno predstaviti Akcijski energetski plan Splitsko-dalmatinske županije do 2030., koji se izrađuje u okviru EU projekta PROSPECT2030 čiji je nositelj Energetski institut Hrvoje Požar, dok je Splitsko-dalmatinska županija pridruženi partner. Aktivnim pristupom Županija nastoji povećati broj projekata u provedbi, jačati i educirati svoje kapacitete te biti podrška i pomoć, odnosno jedan od ključnih dionika koji moderira energetski razvoj Županije”, kazao je Čogelja.

Kazao je i kako je u županiji realizirano više od 500 projekata energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije na obiteljskim kućama ukupne vrijednosti ‪12.348.402 kuna.

“Nadalje, Splitsko-dalmatinska županija zalaže se i za energetsku neovisnost te stvaranje okvira koji će rezultirati novim poslovnim i životnim prilikama za sve žitelje otoka s područja županije. Stoga, Županija trenutno izrađuje SECAP za otok Brač te kao pridruženi partner sudjeluje u projektu BLUE DEAL kojim se nastoji jačati potencijal iskorištavanja energije mora, a posebno radimo na jačanju kompetencija malih i srednjih poduzeća koja su ključ provedbe zelene tranzicije”, naglasio je Čogelja.

Istaknuo je i kako je dodatni vjetar u leđa nastojanjima Splitsko-dalmatinske županije za provedbu zelene tranzicije osnivanje županijske energetske agencije. To je već pripremljeno i uskoro će, kako je najavio, ta točka i na Županijsku skupštinu.

 

2700 dana sunca

U ime domaćina Grada Hvara, hvarski gradonačelnik Rikardo Novak pozdravio je okupljene na Danima Sunca naglašavajući kako grad Hvar ima prosječno više od 2700 sunčanih sati u godini.

“Zahvaljujem organizatorima koji su prepoznali potencijale našega otoka te prvu konferenciju ovakve vrste organizirali u našem gradu. Rezultat je to suradnje započete u kolovozu prošle godine kada smo s našim partnerima u Hvaru predstavili Strategiju energetske tranzicije i zacrtali cilj postizanja energetske samodostatnosti do 2035. godine”, kazao je Novak.

Tim dokumentom, koji, kako je pojasnio hvarski gradonačelnik, predstavlja čvrst temelj za daljnji razvoj i napredovanje po pitanju energetske samodostatnosti, započeli su proces tranzicije prema čistim izvorima i oblicima energije.

“U tome sa zadovoljstvom ističem ulogu i zajedništvo lokalnih zajednica na otoku koji su od početka podržali viziju Hvara kao samoodrživog otoka, a vjerujemo i u dobru suradnju s građanima”, istaknuo je Rikardo Novak.

Kazao je i kako se primjer ostvarenja jedne od vizija samoodrživosti nalazi upravo u zgradi Arsenala. “Naime, za hlađenje i grijanje prostora koristi se morska voda iz hvarske luke, putem izuzetno kompleksnog sustava koji se nalazi u potkrovlju ovog objekta, što je jedinstven primer u Hrvatskoj. Rezultat je to kreativnog i maštovitog rješavanja problema na ekološki najprihvatljiviji način koje se trudimo koristiti prilikom izrade projektnih dokumentacija. Iako je u trenutku izgradnje, sustav bio zaista skup, dugoročno gledano pokazao se izuzetno isplativ, jer zbog relativno konstantne temperature mora, troši jako malo električne energije”, kazao je Novak.

Naglasio je kako je prema dosadašnjem iskustvu, tako sa svim projektima kojima žele koristiti prirodne izvore energije.

“Moramo razmišljati dugoročno i okrenuti se budućnosti, i to već danas. Svakim danom moramo mijenjati društvenu svijest i biti strpljivi kako bismo očuvali ono što nam priroda, kao najveća učiteljica strpljivosti, pruža. Baš kao što energiju često definiraju kao djelotvornu silu, odlučnost ili odrješitost, želim da na ovoj konferenciji, ali i nakon nje, svi skupa budemo djelotvorni, odlučni i odrješiti pri provođenju projekata energetske tranzicije i korištenju obnovljivih izvora energije, što nam je zalog za zelenu i održivu budućnost. Na kraju, energija je ta što pokreće sve oko nas, iskoristimo je!”, zaključio je Rikardo Novak.

 

Udruženje OIEH

U ime organizatora, Maja Pokrovac, direktorica OIEH istaknula je kako uređenim tržištem i jačim razvojem solarnih potencijala koristi neće osjetiti samo investitori, već i lokalne zajednice, kao jedni od ključnih dionika.

“I to višestruke koristi, među kojima su i nova zelena radna mjesta. A svako novo radno mjesto je važno i vrijedno! Stoga i ključne teme na konferenciji idu u tom smjeru: novi zakonski okvir za zelenu tranziciju, inovativne solarne tehnologije, primjena solara u gospodarstvu, industriji i poduzetništvu, ekonomsko-financijska održivost projekta te uloga građana i JLS-a u tranziciji. Želimo potaknuti nadležne institucije, ali i širu javnost, u smjeru rješavanja prepoznatih problema i boljeg razumijevanja OIE sektora”, naglasila je Pokrovac.

Ujedno je izrazila uvjerenje kako će rasprave i zaključci konferencije poslužiti kao dobra podloga i za put prema tom cilju te da će to biti tek prvi u nizu događaja koji će postati poligon za upoznavanje ključnih aktera iz područja niskougljičnog gospodarstva te živu raspravu o implementaciji projekata obnovljivih izvora energije.

 

Tranzicija prema čistoj energiji

Maja Jurišić ispred Pokreta otoka naglasila je kako tranzicija u kojoj se nalazimo obuhvaća sve dionike i sve su razine jednako važne – od nacionalnih do lokalnih. Gradovi diljem Europe, istaknula je, postali su glavni pokretači zelene tranzicije kako bi smanjili utjecaj i prilagodili se klimatskim promjenama te osigurali održive uvjete života za lokalne zajednice.

“Preko 10.000 gradova obvezalo se smanjiti emisije CO2 i pristupilo Europskom Sporazumu gradonačelnika. Ovaj trend bilježimo i diljem Hrvatske, a posljednjih nekoliko godina i na otocima. Primjer su izrađeni objedinjeni SECAPI – akcijski planovi za prilagodbu klimatskim planovima za otoke Brač i Korčulu u kojima je i Splitsko dalmatinska županija imala važnu ulogu, kao i izrađene strategije za prelazak na čistu energiju za Cresko-lošinjski arhipelag, Hvar, Brač i Korčulu”, kazala je Jurišić.

Istaknula je i kako jedinice lokalne samouprave imaju mogućnost sudjelovati još aktivnije u narednom periodu. Osim informiranja građana i promocije korištenja obnovljivih izvora energije, izrade strategija, planova i prikupljanja relevantnih podataka te razvoja projekata u lokalnim zajednicama, mogu aktivno sudjelovati u investicijama, doprinijeti razvoju zajedničkih ulaganja s građanima te na taj način upravljati resursima i od ovakvih projekata imati konkretne pogodnosti koje će pozitivan utjecaj imati upravo na zajednice kojima upravljaju.

Nadalje, Jurišić je navela kako veliki Europski gradovi poput Barcelone, Parisa i Ghenta, obnovljive izvore energije smatraju javnim dobrom te podrazumijevaju da od ovakvih projekata i investicija pogodnosti treba imati zajednica kao cjelina što je u konačnici i definicija održivog razvoja koji osim financijskih u obzir jednako uzima okolišne i društvene aspekte.

“Primjer gradova koji su u Hrvatskoj već krenuli ovim putem su Križevci – Križevački solarni krovovi i Vrgorac Solar City, kao i Grad Hvar koji osniva odbor za energetsku tranziciju, gradovi Cres i Mali Lošinj koji su suosnivači energetske zadruge Apsyrtides. Upravo je osnivanje nove otočne energetske zadruge na Cresu kao i reaktivacija zadruge na Korčuli pokazatelj da svijest otočana o potencijalima obnovljivih izvora energije raste te da se nalazimo na prekretnici gdje će se sve više građana uključiti i ravnopravno sudjelovati u energetskoj tranziciji. Upravo uključenje građana smatramo ključnim za provedbu tranzicije na čistu energiju što će značajno doprinijeti lokalnom razvoju, oporavku gospodarstva te postizanju ciljeva Europskog zelenog plana “, naglasila je Maja Jurišić.

 

Solar Power Europe

Walburga Hemetsberger, direktorica, SolarPower Europe obratila se video vezom skupu u Hvaru istaknuvši kako je solar pokazao veliku otpornost u pandemiji, te je tehnologija danas i troškovno najprihvatljivija. Prema njezinim riječima očekuje se veliki rast solarne energije u narednih pet godina, a već od 2023. instalirat će se više od 30 GW godišnje.

“Osim smanjenih troškova, solarna energija je i najbrži kreator novih radnih mjesta. Očekuje se više od pola milijuna direktnih i indirektnih poslova do 2024. u EU. Uz veću zaposlenosti, benefiti su i u razvijanju proizvodnje u Europi, solarnih modula i ćelije”, navela je Hemetsberger ocjenjujući kako Hrvatska tu može igrati veliku ulogu i pokrenuti jaču proizvodnju. No, sav taj potencijal treba i regulatorni okvir koji će to omogućiti.

 

Primjena solara

O primjeni solara uvodno je govorio prof. dr. sc. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

“Sija li Sunce uopće u državi Hrvatskoj”, upitao je na početku svoje prezentacije.

 

Kako je kazao prof. Duić, samo na krovovima ima mjesta za 4 GW solara koji bi mogli zadovoljiti 25 posto sadašnjih potreba za električnom energijom. Površina krovova u Hrvatskoj iznosi 70 km2 od kojih polovica ima potencijal za solare. No, iako je broj krovnih instalacija od 2019. do 2020. udeseterostručen, još uvijek je taj broj mali – ispod 1000 sustava godišnje, a treba nam 100.000 krovnih sustava godišnje.

“Cijena električne energije iz solara je danas niža nego ikad. Budućnost je solarna obnovljiva. Na sjeveru to treba kombinirati s energijom vjetra. Ali u Hrvatskoj solarni sektor ide jako sporo. Treba ubrzati procedure, educirati ljude”, naglasio je prof. Duić.

Dodajmo kako su sva nastojanja na povećanju korištenja obnovljivih izvora energije i uključivanja građana u energetsku tranziciju na tragu politika Europske unije kako bi se do 2050. ostvario ambiciozni cilj da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent, te da se do 2030 smanje emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto. Za ostvarenje tih ciljeva potreban je veći udio energije iz obnovljivih izvora i veća energetska učinkovitost.

Europskim propisom o klimi, koji je Europski parlament odobrio u lipnju ove godine, politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara se u obvezu.

__________
Izvor: jutarnji.hr
Naslovna fotografija: Unsplash.