EU VIJESTI – Upoznajte inicijativu ”Koncept pametnih sela”

EU VIJESTI – Upoznajte inicijativu ”Koncept pametnih sela”

Objavio: Andrea Beader - 20.11.2021.

”Pametna sela čine ljudi koji pokreću lokalne inicijative, traže praktična rješenja za probleme i izazove u svojim sredinama, grade ih na vlastitim resursima, a sve lokalne posebnosti shvaćaju kao priliku za svoj rast.”

Koncept pametnih sela relativno je nova EU inicijativa, ali o njoj se sve više govori kako u svjetlu razvoja novih tehnologija tako još i više zbog problema razvoja ruralnih sredina i izazova s kojima se danas svijet suočava. Usvojio ga je Europski parlament 2019. godine, a od tada se puno učinilo na njegovu razvoju – za jutarnji.hr govori dr. Marin Kukoč.

.
‘Pametna sela čine ljudi koji pokreću lokalne inicijative i traže rješenja za izazove‘

U rezoluciji Europskog parlamenta od 25. ožujka 2021. o kohezijskoj politici i regionalnim strategijama za okoliš u borbi protiv klimatskih promjena istaknuta je važnost koncepta pametnih sela u suočavanju s izazovima povezanima s klimatskim promjenama u Uniji. Parlament pozdravlja njegovo uključivanje u buduću zajedničku poljoprivrednu politiku te kohezijske i regionalne politike.

Također ustraje u tome da države članice uključe pristup pametnih sela u svoje programe za provedbu kohezijske politike EU-a na nacionalnoj i regionalnoj razini, kao i u svoje nacionalne strateške planove u okviru ZPP-a, što će iziskivati pripremu strategija pametnih sela na nacionalnoj razini. Nadalje, Parlament ističe ulogu pristupa LEADER/CLLD pri provedbi strategija pametnih sela, koji bi trebao biti snažno usmjeren na digitalizaciju, održivost i inovacije.

O temi pametnih sela pričao je dr.sc. Marin Kukoč, dipl. ing. agr., osnivačem konzultantske tvrtke “Spartium Consulting” koja je specijalizirana za pružanje savjetodavnih usluga vezanih uz područje poljoprivrede i ruralnog razvoja. Uz to, Marin ima i dugogodšnje iskustvo rada na EU fondovima vezanim uz ruralni razvoj.

.
Problem depopulacije i zaostajanja ruralnih naspram urbanih područja prisutan je u cijeloj Europi

Na početku razgovara dr. Kukoč kazuje kako je problem depopulacije i zaostajanja ruralnih naspram urbanih područja prisutan ne samo u Hrvatskoj nego i u većini EU. Iako, sela u Hrvatskoj značajno zaostaju za selima u razvijenim državama članicama EU, pa bi koncept pametnih sela koji razvija EU trebao smanjiti taj jaz.

Pojašnjava kako se inicijativa za pametna sela dogodila u rujnu 2016. godine kada se 340 predstavnika ruralnog područja okupilo u Corku, u Irskoj, i stvorilo viziju budućnosti ruralnih područja EU-a. Donesena je, kaže, takozvana Deklaracija iz Corka 2.0 pod nazivom „Bolji život u ruralnim područjima”. Deklaracija se temelji na sveobuhvatnom pristupu ruralnom razvoju, a polazne točke trebali bi biti prioriteti pojedinih država članica, odnosno regija.

– Pametna sela kao koncept je usvojio Europski parlament na sjednici u ožujku 2019. godine, a od tada se puno učinilo na njegovu razvoju. Možda najvažnija jest odluka o financiranju istog s najmanje 2,4 milijarde EUR-a u razdoblju 2021. – 2027. koji su osigurani iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, s mogućnošću uključivanja ostalih fondova, tako i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj – pojašnjava dr. Kukoč.

.
Pametno selo je puno više od ‘pristupa 5G mreži’

Iako pojam pametnog sela automatizmom vežemo uz digitalne tehnologije, pristup širokopojasnom internetu, 5G mreži, pametno selo je, naglašava, puno više od toga.

– Definicija pametnih sela podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrede, ekonomiju dijeljenja (poput zajedničke uporabe poljoprivrednih strojeva, znane i kao „Strojni prsten“), kružnu ekonomiju, digitalne platforme koje mogu zamijeniti osnovne usluge (e-zdravlje, e-uprava…), korištenje obnovljivih izvora energije, dopunske djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu i brojne druge.

Ono najbitnije, pametna sela čine ljudi koji pokreću lokalne inicijative, traže praktična rješenja za probleme i izazove u svojim sredinama, grade ih na vlastitim resursima, a sve lokalne posebnosti shvaćaju kao priliku za svoj rast – ističe dr. Marin Kukoč.

Ukazuje i na činjenicu kako posljednjih godina sve više mladih obitelji napušta urbana područja, velike gradove poput Splita ili Zagreba i sele u okolicu gdje daleko povoljnije rješavaju svoje stambeno pitanje i pronalaze mir za sebe i svoju obitelj.

.
Potrebno je svoriti barem približno jednake uvjete života onima u urbanim sredinama kako bi život na ruralnim područjima bio ugodan

– Da bi im život bio ugodan, na ovim je područjima potrebno stvoriti uvjete za život koji će biti barem približno jednaki onima u gradovima, bilo da se radi o prometnoj povezanosti, brzom internetu i sl. Uz sve ovo treba vezati i brigu o okolišu, na kojeg uvođenje novih tehnologija ne bi smjelo ostaviti negativan utjecaj – ističe naš sugovornik.

Govoreći o pametnim selima u Hrvatskoj, kaže kako s konceptom pametnih sela život u ruralnom području treba učiniti još privlačnijim, što je prvenstveno zadaća lokalne i regionalne samouprave. Ovaj koncept, pojašnjava, prepoznaje i Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine koja predviđa povećanje investicija u javnu infrastrukturu i usluge uključujući i širokopojasni internet na ruralnim područjima što bi trebalo dodatno pridonijeti zaustavljanju iseljavanja, stvaranju novih radnih mjesta i povećanju socijalne uključenosti.

.
Modernizacija poljoprivrede, digitalizacija i obnova društvene infrastrukture

– S obzirom da se i sam bavim ruralnim razvojem, moram reći kako su i tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. mnoga ulaganja financirana iz sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj doprinijela modernizaciji poljoprivrede, digitalizaciji, kako su velika sredstva uložena u obnovu društvene infrastrukture u našim selima, što je na mnogim područjima postavilo dobre temelje za daljnji razvoj pametnih sela – naglašava dr. Kukoč.

Sada se ide i korak dalje. Pojašnjava kako su u postupku izrade Nacionalnog strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike za koji se drugi krug konzultacija sa zainteresiranom javnošću provodi ovih dana diljem RH, definirane intervencije i mjere koje bi trebale doprinijeti razvoju i jačanju „pametnih sela“ u Republici Hrvatskoj.

Također kazuje kako se u novom programskom razdoblju dodatno stavlja naglasak na digitalizaciju, korištenje obnovljivih izvora energije, razvoj infrastrukture i prometne povezanosti (sela i otoka) te održivi razvoj i prelazak na kružnu ekonomiju.

.
Ruralna područja sve više prepoznaju digitalni nomadi, mlađi visokoobrazovani ljudi koji mogu doprinijeti povratku mladih

Dodaje i kako ruralna područja koja našim mladima nisu atraktivna, sve više prepoznaju digitalni nomadi, koja u takvim sredinama pronalaze idealne prostore za rad, ali i kvalitetan život u netaknutoj prirodi.

– Digitalni nomadi, uglavnom mlađi, visokoobrazovani ljudi, svojim primjerom sigurno mogu doprinijeti povratku mladih u ruralna područja. I zato je jako dobro što je Hrvatska među prvima u EU riješila pitanje boravka digitalnih nomada, koji sve više otkrivaju naša ruralna područja – ističe.

Pitan je i o primjerima u Hrvatskoj na što odgovara da iako se na razvoju koncepta pametnih sela radi već nekoliko godina, možda je najdalje dogurala Zagrebačka županija koja o pametnim selima promišlja još od 2018. godine predstavljajući ovaj koncept na brojnim događanjima i panel raspravama.

– Županija je izradila i Program razvoja pametnih sela na svom području do 2030. godine, ključan dokument koji bi trebao pomoći razvoju pametnih sela u nadolazećem razdoblju. Ovaj primjer slijede i mnoge druge općine, no rekao bih još uvijek nedovoljno aktivno. Sada je pravo vrijeme da se pri izradi strateških dokumenata da jasna vizija razvoja pametnih sela – napominje Marin Kukoč.

.
Pravo je vrijeme da se pri izradi strateških dokumenata da jasna vizija razvoja pametnih sela

Pri tom naglašava da preduvjet za povlačenje sredstava neće biti usko specijalizirana strategija razvoja pametnih sela neke općine, grada ili županije, već je bitno da osmišljavanje aktivnosti pametnog sela bude sadržano u Razvojnoj strategiji određenog područja, primjerice Županijskoj razvojnoj strategiji. U takvoj je strategiji, napominje, potrebno definirati financijski instrument iz kojeg će se neka aktivnost financirati, raspoloživi proračun, pravila, područja primjene, korisnici i aktivnosti prihvatljive za (su)financiranje nacionalnim i sredstvima EU.

dr. Kukoč ističe kako je važno znati da razvojni projekti, poduhvati i druge aktivnosti ne moraju biti odobrene ili financirane iz javnih izvora da bi ih svrstali u inicijativu pametna sela.

-Svaka aktivnost ili projekt koji je u seoskoj zajednici pokrenuo pojedinac ili skupina, a namijenjen je rješavanju problema ili poboljšanju uvjeta rada i života lokalnog stanovništva, i za to koristi pametna rješenja, može se nazvati projektom iz inicijative “Pametna sela” – naglašava dr.Kukoč.

__________
Izvor: jutarnji.hr
Naslovna fotografija: Unsplash