EU VIJESTI – REPowerEU: Brz napredak zelene tranzicije

EU VIJESTI – REPowerEU: Brz napredak zelene tranzicije

Objavio: Andrea Beader - 20.05.2022.

”REPowerEU” plan je za brzo smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i brz napredak zelene tranzicije

Europska komisija je predstavila plan REPowerEU, svoj odgovor na poteškoće i poremećaje koje je ruska invazija na Ukrajinu izazvala na globalnom energetskom tržištu – prenosi ec.europa.eu

Preobrazba europskog energetskog sustava hitna je iz dvaju razloga: da bi prestala ovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima, koja se upotrebljavaju kao ekonomsko i političko oružje i koja europske porezne obveznike stoje gotovo 100 milijardi eura na godinu, i da bismo se uhvatili ukoštac s problemom klimatske krize.

Cjeloviti plan REPowerEU može se pronaći i preuzeti na stranicama Europske komisije.

 

REPowerEU

Složnim djelovanjem Europa može ubrzati postupno ukidanje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. 85 % Europljana smatra da bi radi potpore Ukrajini EU trebao što prije smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu i nafti. Mjere iz plana REPowerEU mogu biti odgovor na tu ambiciju, i to uštedama energije, diversifikacijom opskrbe energijom i ubrzanim uvođenjem energije iz obnovljivih izvora kako bi se zamijenila fosilna goriva u kućanstvima, industriji i proizvodnji energije.

Zelenom preobrazbom ojačat će se gospodarski rast, sigurnost i borba protiv klimatskih promjena Europe i naših partnera. Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) temelj je plana REPowerEU jer se njime potiču koordinirano planiranje i financiranje prekogranične i nacionalne infrastrukture te energetskih projekata i reformi.

Komisija je predložila ciljane izmjene Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost kako bi se u postojeće planove država članica za oporavak i otpornost uključila posebna poglavlja koja se odnose na plan REPowerEU, uz velik broj relevantnih reformi i ulaganja već obuhvaćenih planovima za oporavak i otpornost. Taj će se postupak temeljiti na preporukama za države članice u ciklusu europskog semestra 2022.

 

Štednja energije

Štednja energije najbrži je i najjeftiniji način za rješavanje aktualne energetske krize i smanjenje računa. Komisija je predložila poboljšanje dugoročnih mjera energetske učinkovitosti, uključujući povećanje obvezujućeg cilja energetske učinkovitosti s 9 % na 13 % u okviru paketa „Spremni za 55 %” iz europskog zelenog plana.

Štednja energije pomoći će nam da se pripremimo za moguće izazove sljedeće zime. Stoga je Komisija danas objavila i „Komunikaciju EU-a o štednji energije” u kojoj govori o kratkoročnim promjenama ponašanja kojima bi se potražnja za plinom i naftom mogla smanjiti za 5 % te potiče države članice da komunikacijske kampanje usmjere na kućanstva i industriju.

Državama članicama predlaže i primjenu fiskalnih mjera za poticanje štednje energije, npr. snižavanje stope PDV-a na energetski učinkovite sustave grijanja, toplinsku izolaciju zgrada i uređaje i proizvode. Komisija je utvrdila i izvanredne mjere za slučaj ozbiljnog poremećaja u opskrbi, a izdat će i smjernice o kriterijima za određivanje prioriteta za potrošače i omogućiti pripremu koordiniranog plana smanjenja potražnje na razini EU-a.

 

Diversifikacija opskrbe i potpora međunarodnim partnerima

EU već nekoliko mjeseci surađuje s međunarodnim partnerima na diversifikaciji opskrbe te je osigurao uvoz rekordnih količina ukapljenog prirodnog plina i veće isporuke plina iz plinovoda. Novoosnovana energetska platforma EU-a, uz potporu regionalnih radnih skupina, omogućit će dobrovoljnu zajedničku nabavu plina, ukapljenog prirodnog plina i vodika udruživanjem potražnje, optimizacijom upotrebe infrastrukture i koordinacijom informiranja dobavljača.

Kao sljedeći korak, s istom ambicijom kao i kod zajedničkog programa nabave cjepiva, Komisija će razmotriti uspostavu „zajedničkog mehanizma nabave” koji će pregovarati i ugovarati kupnju plina u ime država članica sudionica. Komisija će razmotriti i zakonodavne mjere kojima bi se od država članica zahtijevalo da s vremenom diversificiraju opskrbu plinom. Ta će platforma omogućiti i zajedničku nabavu vodika iz obnovljivih izvora.

.
”Vanjskom energetskom strategijom EU-a olakšat će se energetska diversifikacija i izgradnja dugoročnih partnerstava s dobavljačima, pa i suradnja u području vodika i drugih zelenih tehnologija”

U skladu sa strategijom Global Gateway prioriteti su globalna zelena i pravedna energetska tranzicija EU-a, povećanje ušteda energije i energetske učinkovitosti radi smanjena pritiska na cijene, jačanje razvoja u području energije iz obnovljivih izvora i vodika te jačanje energetske diplomacije. Glavni koridori za vodik bit će sagrađeni u Sredozemnom i Sjevernom moru.

Unatoč ruskoj agresiji, EU će pomoći Ukrajini, Moldovi, zemljama zapadnog Balkana i zemljama Istočnog partnerstva, kao i našim najugroženijim partnerima. Nastavit ćemo suradnju s Ukrajinom kako bismo osigurali pouzdanu opskrbu i funkcionalnost energetskog sektora, a istovremeno pripremili teren za buduću trgovinu električnom energijom i vodikom iz obnovljivih izvora i obnovili energetski sustav u okviru inicijative REPowerUkraine.

 

Brže uvođenje obnovljivih izvora energije

Veliko povećanje i ubrzavanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u proizvodnji energije, industriji, građevinarstvu i prometu ubrzat će našu neovisnost, potaknuti zelenu tranziciju i s vremenom smanjiti cijene. Komisija predlaže povećanje glavnog cilja za 2030. za obnovljive izvore energije s 40 % na 45 % u okviru paketa „Spremni za 55 %”. Takvim ukupnim povećanjem cilja stvorit će se okvir za druge inicijative, među kojima su:
.

  • Namjenska strategija EU-a za solarnu energiju kojoj je cilj udvostručenje solarnih fotonaponskih kapaciteta do 2025. i ugradnja 600 GW do 2030.
  • Inicijativa Solarni krovovi s postupnim uvođenjem pravne obveze ugradnje solarnih ploča na nove javne i poslovne zgrade i nove stambene zgrade.
  • Udvostručenje stope korištenja toplinskih pumpi i mjere za integraciju geotermalne i solarne toplinske energije u modernizirane regionalne i komunalne sustave grijanja.

Preporuka Komisije za rješavanje problema sporog i kompliciranog izdavanja dozvola za velike projekte u području obnovljivih izvora energije i ciljana izmjena Direktive o energiji iz obnovljivih izvora kako bi se obnovljiva energija prepoznala kao važan javni interes.

Države članice bi trebale uspostaviti posebna područja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, sa skraćenim i pojednostavnjenim postupkom izdavanja dozvola, u područjima s manjim rizicima za okoliš. Da bi ubrzala identifikaciju takvih područja, Komisija na raspolaganje stavlja svoje podatke o ekološki osjetljivim područjima kao dio svojeg digitalnog alata za mapiranje za geografske podatke povezane s energijom, industrijom i infrastrukturom.

 

Proizvodnja vodika

Postavljanje cilja domaće proizvodnje 10 milijuna tona vodika iz obnovljivih izvora te uvoza daljnjih 10 milijuna tona, do 2030., kako bi se u industrijama i prometnim sektorima koje je teško dekarbonizirati zamijenili prirodni plin, ugljen i nafta. Suzakonodavci bi trebali postići dogovor o povećanju podciljeva za određene sektore da bi se brže ojačalo tržište vodika.

Kako bi proizvodnja sigurno vodila do neto dekarbonizacije, Komisija objavljuje i dva delegirana akta o definiciji i proizvodnji vodika iz obnovljivih izvora. Da bi se ubrzali projekti u području vodika, za istraživanja je izdvojeno dodatnih 200 milijuna eura, a Komisija se obvezala do ljeta dovršiti procjenu prvih važnih projekata od zajedničkog europskog interesa.

Akcijskim planom za biometan utvrđeni su instrumenti, uključujući novi industrijski savez za biometan, i financijski poticaji da bi se do 2030. proizvodnja povećala na 35 milijardi m3, među ostalim u okviru zajedničke poljoprivredne politike.

.
Smanjenje potrošnje fosilnih goriva u industriji i prometu

Zamjenom ugljena, nafte i prirodnog plina u industrijskim procesima smanjit će se emisije stakleničkih plinova i ojačati sigurnost i konkurentnost. Štednjom energije, energetskom učinkovitošću, zamjenom goriva, elektrifikacijom i pojačanim uvođenjem korištenja vodika iz obnovljivih izvora, bioplina i biometana u industriji moglo bi se do 2030. uštedjeti do 35 milijardi m3 prirodnog plina, dodatno uz uštede iz prijedloga „Spremni za 55 %”.

Komisija će uvesti ugovore za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik kako bi potaknula uvođenje zelenog vodika u industriji i namjensko financiranje plana REPowerEU u okviru Inovacijskog fonda, koristeći prihode od trgovine emisijama kako bi poduprla oslobađanje od ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Komisija daje i smjernice o sporazumima o energiji iz obnovljivih izvora i kupnji električne energije, a u suradnji s Europskom investicijskom bankom osigurat će tehnički savjetodavni instrument.

 

Obnovljivi izvori energije

Kako bi se zadržao ili ponovno stekao vodeći položaj u području tehnologije i industrije u područjima kao što su solarna energija i vodik te kako bi se pružila potpora radnoj snazi, Komisija predlaže osnivanje Saveza EU-a za solarnu industriju i opsežnog partnerstva za vještine. Komisija će pojačati i rad na opskrbi kritičnim sirovinama te pripremiti zakonodavni prijedlog.

Kako bi se povećale uštede energije i učinkovitost u prometnom sektoru te ubrzao prijelaz na vozila s nultom stopom emisija, Komisija će predstaviti paket mjera za ekologizaciju prijevoza tereta. S ciljem bitnog povećanja energetske učinkovitosti u tom sektoru, te razmotriti zakonodavnu inicijativu da se poveća udio vozila bez emisija u javnim i korporativnim voznim parkovima. Komunikacija EU-a o štednji energije sadržava i brojne preporuke gradovima, regijama i nacionalnim tijelima kako učinkovito doprinijeti zamjeni fosilnih goriva u prometnom sektoru.

 

Pametna ulaganja

Za ostvarenje ciljeva plana REPowerEU potrebna su do 2027. dodatna ulaganja od 210 milijardi eura. To je akontacija za neovisnost i sigurnost. Smanjenjem uvoza ruskih fosilnih goriva možemo i uštedjeti gotovo 100 milijardi eura na godinu. Ta su ulaganja nužna i u privatnom i u javnom sektoru, na nacionalnoj i prekograničnoj razini te na razini EU-a.

Za potporu planu REPowerEU već je dostupno 225 milijardi eura u zajmovima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Komisija je danas donijela propis i smjernice za države članice o tome kako izmijeniti i dopuniti svoje planove za oporavak i otpornost u kontekstu plana REPowerEU.

Osim toga, Komisija predlaže da se financijska omotnica Mehanizma za oporavak i otpornost poveća za 20 milijardi eura bespovratnih sredstava od prodaje emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijama koje se trenutačno drže u rezervi za stabilnost tržišta, i koje bi bile prodane na dražbi, na takav način da se ne narušava tržište. Kao takav, sustav za trgovanje emisijama smanjuje emisije i upotrebu fosilnih goriva, a prikuplja i potrebna sredstva za postizanje energetske neovisnosti.

Aktualnim VFO-om već je predviđeno da se u okviru kohezijske politike podupiru projekti dekarbonizacije i zelene tranzicije sredstvima u iznosu do 100 milijardi eura i to ulaganjem u obnovljivu energiju, vodik i infrastrukturu. Još 26,9 milijardi eura iz kohezijskih fondova moglo bi se staviti na raspolaganje dobrovoljnim prijenosima u Mehanizam za oporavak i otpornost.

.
Iz zajedničke poljoprivredne politike dobrovoljnim prijenosima u Mehanizam za oporavak i otpornost na raspolaganje je stavljeno još 7,5 milijardi eura

Komisija će ove jeseni udvostručiti (na oko tri milijarde eura) sredstva dostupna za Poziv na podnošenje prijedloga za velike projekte u okviru Inovacijskog fonda za 2022.

Transeuropske energetske mreže (TEN-E) pridonijele su stvaranju otporne i međusobno povezane plinske infrastrukture EU-a. Ograničena dodatna plinska infrastruktura, a procjenjuje se da za nju treba oko 10 milijardi eura ulaganja, nužna je dopuna postojećeg popisa projekata od zajedničkog interesa da bi se u potpunosti nadoknadio budući gubitak uvoza ruskog plina.

Potrebe koje se odnose na zamjenu goriva u sljedećem desetljeću mogu se zadovoljiti bez ovisnosti o fosilnim gorivima, stvaranja neupotrebljive imovine ili ugrožavanja klimatskih ambicija. Za prilagodbu elektroenergetske mreže našim budućim potrebama bit će nužno ubrzati projekte od zajedničkog interesa u području električne energije. Tomu će pridonijeti Instrument za povezivanje Europe, a Komisija danas objavljuje novi poziv na podnošenje prijedloga s proračunom od 800 milijuna eura, a idući će objaviti početkom 2023.

 

Kontekst

Zbog ruske invazije na Ukrajinu Komisija je 8. ožujka 2022. predložila nacrt plana prema kojem bi Europa postala neovisna o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030. Na sastanku Europskog vijeća 24. i 25. ožujka čelnici EU-a postigli su dogovor o tom cilju i od Komisije zatražili da predstavi detaljni plan REPowerEU koji je danas donesen. Nedavni prekidi opskrbe Bugarske i Poljske plinom dokaz su potrebe da se hitno riješi problem nepouzdanosti opskrbe energijom iz Rusije.

Kao odgovor na rusku agresiju na teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i sve brojnije zločine protiv ukrajinskih civila i gradova, Komisija je donijela pet opsežnih i dosad nezabilježenih paketa sankcija. Uvoz ugljena već je obuhvaćen režimom sankcija, a o Komisijinim prijedlozima da se do kraja godine postupno ukine uvoz nafte sada raspravljaju države članice.

.
Europski zeleni plan dugoročni je plan rasta EU-a, kako bi do 2050. Europa postala klimatski neutralna

Taj je cilj utvrđen u europskom propisu o klimi, kao i pravno obvezujuća obveza smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. Za provedbu tih ciljeva Komisija je u srpnju 2021. predstavila zakonodavni paket Spremni za 55 %; tim bi se prijedlozima potrošnja plina do 2030. već smanjila za 30 %, a više od trećine te uštede ostvarilo bi se ispunjavanjem cilja energetske učinkovitosti EU-a.

Europsko vijeće pozvalo je 25. siječnja 2021. Komisiju i Visokog predstavnika da pripreme novu vanjsku energetsku strategiju. Strategija povezuje energetsku sigurnost s globalnim prelaskom na čistu energiju putem vanjske energetske politike i diplomacije, što je odgovor na energetsku krizu izazvanu ruskom invazijom na Ukrajinu i na egzistencijalnu prijetnju klimatskih promjena.

EU će i dalje podupirati energetsku sigurnost i zelenu tranziciju Ukrajine, Moldove i partnerskih zemalja u svojem neposrednom susjedstvu. Ta strategija potvrđuje da ruska invazija na Ukrajinu ima globalni učinak na energetska tržišta te posebno utječe na partnerske zemlje u razvoju. EU će i dalje podupirati sigurnu, održivu i cjenovno pristupačnu energiju diljem svijeta.

__________
Izvor: ec.europa.eu
Naslovna fotografija: Pixabay.