EU VIJESTI – Hrvatski otoci na Konferenciji o budućnosti Europe

EU VIJESTI – Hrvatski otoci na Konferenciji o budućnosti Europe

Objavio: Andrea Beader - 08.11.2021.

Hrvatski otoci su biseri koje treba brusiti kroz revitalizaciju demografske slike i mjerama pomoći za povećanje energetske neovisnosti, rečeno je na Konferenciji o budućnosti Europe održanoj u Splitu

U Hrvatskoj na otocima živi oko 132 tisuće ljudi koji se suočavaju s brojnim poteškoćama. Glavni je cilj panel-rasprave, održane 6. studenog 2021., o hrvatskim otocima  u Europskom zelenom planu bio da oni iznesu svoje probleme među kojima su, istaknuto je, najveći starenje stanovništva i odlazak ljudi mlađe životne dobi – prenosi eu.hina.hr

.
Želja organizatora je vratiti mlade ljude na otok

“Želimo da se mladi ljude vrate na otoke iako trendovi odlaska nisu jedinstveni problem Hrvatske, nego problem koji se događa u cijeloj Europskoj uniji”, kazala je hrvatska europarlamentarka Sunčana Glavak (HDZ, EPP), organizatorica konferencije.

Osim toga, “u tom novom načinu života na otocima, trebalo bi smanjiti emisiju ugljičnog dioksida i raditi na tome da otoci budu bez plastike”, dodala je Glavak.

To je dio ciljeva Europskog zelenog plana kojeg je Europska komisija iznijela u prosincu 2019. godinu i kojim se gospodarstvo Unije treba učiniti klimatski i ekološki održivim, a do 2050. neto emisiju stakleničkih plinova svesti na nulu.

Potpredsjednica EK Dubravka Šuica, zadužena za Konferenciju o budućnosti Europe, videolinkom je ustvrdila da “otoci i ruralna područja imaju ključnu ulogu u postizanju ciljeva Europske unije o održivom razvoju” i naglasila da se trebaju iskoristiti sve europske mogućnosti kako bi se radilo na oživljavanju otoka sa stanovništvom starije životne dobi.

.

Život na otocima

Svim mogućim resursima potrebno je razvijati kvalitetu života na otocima, kazala je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak naglašavajući kako je Hrvatska jedina članica Unije koja ima svoj Registar otoka u kojem su popisani i kategorizirani svi otoci – 1244 otoka, otočića i hridi.

“Bioraznolikost i ekosustav u moru vrlo su važni za kvalitetu života ljudi na otoku u budućnosti i moramo u svakom razvojnom projektu posebnu pozornost posvetiti otocima i načinima kako prestati činiti štetu okolišu. Obnovljivim izvorima energije najbolje se pridonosi energetskoj samodostatnosti i energetskoj neovisnosti otoka”, rekla je Tramišak.

U ožujku su čelnici triju institucija EU-a, Komisije, Europskog parlamenta i Europskog vijeća potpisali zajedničku deklaraciju o Konferenciji o budućnosti Europe koja je zamišljena kao javni forum u kojem će građani država članica reći kakvu Europsku unije žele.

Konferencija će nakon godinu dana završiti usvajanjem zaključaka, uključujući i ovih splitskih, na temelju kojih bi institucije Europske unije trebale djelovati.

 

Vis i Supetar s pozitivnim priraštajem

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u rujnu je objavilo tri poziva za dostavu projektnih prijedloga u programu “Energija i klimatske promjene”. Više od 1,5 milijuna eura osigurano je za pilot projekte i pred-investicijske studije za ugradnju sustava dizalica topline s morskom vodom za grijanja i hlađenja.

Splitsko-dalmatinska županija, poručio je župan Blaženko Boban, u sinergiji s lokalnom samoupravom provodi mjere za otvaranje zelenoj tranziciji i metode za demografsku revitalizaciju ističući otočne gradove Vis i Supetar koji su imali pozitivan prirodni prirast u prošloj godini.

“Otoci nisu samo deklarativno biseri, nego zaista to i jesu, ali ih trebamo brusiti, ponajviše kroz energetsku neovisnost”, izjavio je Boban, ponovno spominjući Vis na kojem je početkom rujna prošle godine u rad puštena sunčana elektrana.

Vis je, tako, postao energetski neovisan u zimskom periodu”, dodao je župan splitsko-dalmatinski. U završnoj je fazi, izvijestio je Boban, izgradnja sunčane elektrane u Vrlici, a u razvoju su slični projekti na otoku Hvaru i drugim lokacijama.

__________
Izvor: eu.hina.hr
Naslovna fotografija: Pixabay.