Energetska tranzicija Europskih otoka

Energetska tranzicija Europskih otoka

Objavio: Ana Marija Jakas - 29.11.2019.

Šest strategija energetske tranzicije na čistu energiju objavljeno je u sklopu programa četvrtog Otočnog Foruma za čistu energiju Europskih otoka održanog u Splitu i Hvaru, Hrvatska.

.

Dionici otočnih zajednica EU-a sastali su se od 20. do 22. studenog kako bi razgovarali o tranzicijama, tehnologijama i mogućnostima za aktivno uključivanje građana na europskim otocima. Šest “pilot” otoka, među kojima je Cresko-lošinjski arhipelag, svoje je strategije izradilo u prvih pola godine, a predstavili su ih prvog dana ovog otočnog foruma. Strategije su izradili otočni timovi za energetsku tranziciju na otocima uz stručnu i savjetodavnu podršku Tajništva za čistu energiju EU otoka te ih se može pronaći na sljedećoj poveznici.

Korčula, Brač i Hvar su hrvatski otoci uvršteni među 20 europskih otoka “pionira” koji do svibnja 2020. trebaju izraditi strategiju energetske tranzicije. Spremnost ovih strategija će u narednim mjesecima usmjeriti razvoj projekata i jačanje lokalnih strateških okvira kojima se pojačava angažman i uključivanje lokalne zajednice.

Korčula

Ivan Šale, zamjenik gradonačelnika Korčule kazao je da je Grad Korčula nositelj izrade strategije za cijeli otok, ali i u ovom projektu surađuju sve jedinice lokalne samouprave.

– U kolovozu smo potpisali ugovor o izradi strategije. Sada planiramo i prvi sastanak s građanima, posebno iznajmljivačima i OPG-ovima koji mogu koristiti poticaje za fotonaponske sustave na upravo objavljenom pozivu Fonda za zaštitu okoliša i enegetsku učinkovitost. Do svibnja iduće godine imat ćemo popis svih strateških projekata. Energetska tranzicija je izuzetna potreba za otok i sve nadolazeće izazove u turizmu. Izgradnja pelješkog mosta i novih trajektnih pristaništa na otoku i poluotoku Pelješcu, uz brend Marka Pola doprinijet će razvoju turizma. Na to moramo biti spremni jer su nam sustavi ljeti na vrhuncu izdržljivosti. Sada sve funkcionira besprijekorno, ali moramo biti spremni za ono što nas čeka narednih godina – kazao je Šale.

Na Korčuli je 13 polja u županijskom prostornom planu predviđeno za solarne elektrane, a u središtu otoka je uvrštena gospodarska zona koja je, kako ističe Šale, odgovor na izazove kružnog gospodarstva i gospodarenja otpadom.

U okviru zone bi se izgradila solarna elektrana kako bi taj sustav bio energetski neovisan dok bi se višak energije puštao u mrežu čime bi se kompenzirao trošak javne rasvjete i drugih potreba.

– Očekujemo da će ljudi podržati ove projekte, a dobra je stvar i što se otvaraju nova radna mjesta jer netko to treba instalirati i održavati – istaknuo je Ivan Šale.

Brač

Tonči Sanader, predstavnik Grada Supetra i Ana Ivković iz Radne skupine za energetsku tranziciju Brača iznijeli su planove prelaska na čistu energiju na Braču.

Predvidjeli su cijeli niz kratkoročnih i višegodišnjih mjera, te zacrtali ambiciozni plan da Brač, na kojem sve jedinice lokalne samouprave surađuju u ovom projektu, prijeđe idućih desetak godina na čistu energiju.

– Brač ima jako puno potencijala i vjerujemo da je moguće postići taj cilj do 2030. godine – kazali su nam.

Hvar

Kuzman Novak, predstavnik Grada Hvara smatra kako je Strategija predviđena kao okvir za prelazak otoka na čiste i efikasnije izvore energije, za koje vidi kako postoji sluha unutar Europske unije.

– Grad Hvar u svakom slučaju želi biti prvi Grad koji bi svojim građanima omogućio da kupe udio u solarnoj elektrani, čime bi se na potakla diverzifikacija gospodarstva samog otoka.
Također u zgradama u njihovom vlasništvu, kao i u budućim zgrada koje se budu gradile, želja je implementirati toplinske dizalice odnosno sustave hlađenja i grijanja putem geotermalnih izvora. Valja napomenuti kako je takav sustav već instaliran u zgradi Arsenala.
Strategija energetske tranzicije nužan je dokument daljnjeg razvoja, ali ne smije se nikako dozvoliti da se ostane samo na strategijama već će nastojati te ideje i ostvariti. –

 

__________

Autor: Ana Marija Jakas

Slika: www.pixabay.com