ENERGETIKA – Velika prepreka za OIE – piključenje na mrežu

ENERGETIKA – Velika prepreka za OIE – piključenje na mrežu

Objavio: Andrea Beader - 14.11.2022.

Velika prepreka za obnovljive izvore energije je priključenje projekata na elektroenergetsku mrežu

Velika prepreka s kojom se ulagači susreću vezana je za priključenje OIE projekata na elektroenergetsku mrežu. Operator sustava je od listopada 2021. godine obustavio sva priključenja, a nakon dugotrajnog rada na metodologiji koju donosi HERA, a koja je temelj za novu cijenu priključka, još uvijek nije poznat iznos te nove cijene – prenosi oie.hr

 

Problemi priključenja OIE na mrežu

Još uvijek nisu donesena pravila o priključenju operatora prijenosnog i distribucijskog sustava. HEP ODS i HOPS još uvijek nisu uskladili svoje pravilnike i procedure s novim zakonskim odredbama. Čekanje pripadajuće metodologije zapreka je i za donošenje ostalih potrebnih podzakonskih akata kojima je ona uvjet pa je jasno da time dolazi do dodatnog usporavanja. Bez toga ne može profunkcionirati ni sustav izdavanja energetskih odobrenja.

HERA je nedavno objavila kako će organizirati radionicu na kojoj će obrazložiti Prijedlog odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na mrežu. OIEH je kao jedan od ključnih dionika izrazio interes za sudjelovanje u radionici, no samo dan prije zakazanog održavanja radionica je otkazana. Uz OIEH, dolazak na radionicu prijavio je još samo jedan sudionik, što također pokazuje neozbiljnost sektora o važnosti donošenje odluke o cijeni priključenja.

 

Prijedlog odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na mrežu

Već godinu dana projekti OIE su zaustavljeni, i to u godini kad je imperativ EU micati prepreke i ubrzati razvoj OIE. Stoga je OIEH odlučio javno objaviti svoje primjedbe na Prijedlog odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na mrežu, kako slijedi:

“Dokumenti koje su izradili operatori sustava nemaju adekvatnu stručnu podloge za određivanje jedinične naknade za priključenje. Simulacije tokova snage i opterećenja pojedinih elemenata i dalje se izrađuju s nerealnim scenarijima za koje je opće prihvaćeno da ne odražavaju stvarno stanje mreže. Korištenje krajnjih, malo vjerojatnih i kratkotrajnih događaja za planiranje investicija čije troškove ne snosi operator već korisnici mreže nije prihvatljiv pristup. Niti za jedan prijedlog investicije nije prikazana društvena cost-benefit analiza (CBA) i potpuno je neshvatljivo da se predlažu investicije prije nego što je sagledan društveni i ekonomski učinak takvih investicija. Nadalje, sustavne investicije u prijenosnu i distribucijski mrežu koje bi bile usklađene s ciljevima energetske tranzicije u potpunosti su zapostavljene. Općenito ne postoje značajne investicije u mrežu u zadnjih dvadesetak godina. Desetogodišnji planovi operatora sustava izrazito su skromni i neambiciozni, te se i kao takvi ne provode.

Dokumenti operatora sustava i prijedlozi HERA-e ne pokazuju na koji način će takav negativni trend biti zaustavljen te kako se namjerava osigurati da se potrebni elementi mreže grade pravovremeno u transparentnim uvjetima. Ne postoji mehanizam koji bi garantirao da će sredstva prikupljena kroz naknadu za priključenje biti iskorištena ciljano za investicije u prijenosnu i distribucijsku mrežu.

Sve to nažalost pokazuje da se nastavlja trend da operatori sustava prebacuju i izbjegavaju svoje obaveze razvoja mreže, a HERA slabo i nemotivirano vrši svoju obavezu regulacije energetskog sektora. Hrvatska je zbog nedostatnih domaćih proizvodnih kapaciteta već desetljećima neto uvoznik električne energije, a ta situacija će se neminovno u budućnosti još i pogoršati.

Zbog sličnih trendova i u susjednim državama Hrvatska će se naći u još težem okruženju, a da pri tom mora provesti sveobuhvatnu elektrifikaciju društva. Ovisnost o uvozu energije i energenata posebno dolazi do izražaja u aktualnoj energetskoj krizi.

 

Strateški planovi RH i EU

EU plan govori o smanjenju ovisnosti o ruskim isporukama fosilnih energenata, REPowerEU je jasno i ambiciozno izložen 8. ožujka 2022., a usvojen 18. svibnja 2022. Namjera je za dvije trećine smanjiti ovisnost EU o ruskom plinu već do kraja godine, a u potpunosti i prije kraja 2027. godine. Planom se predviđa povećanje učešća obnovljivih izvora s 40% na 45%, ušteda energije s 9% na 13%, 10 Mt zelenog vodika te znatno brža dinamika izgradnje VE i SE.

U središtu plana je načelo da je korištenje OIE od prevladavajućeg javnog interesa i da služi javnoj sigurnosti. Iz tog razloga, kada se važu različiti interesi, OIE treba promatrati kao prioritetni interes sve dok se ne postigne neutralnost stakleničkih plinova. Hrvatska ima vlastite mogućnosti da osigura postizanje ciljeva dekarbonizacije, smanji ovisnost o uvozu energije i energenata te postane otporna na globalne poremećaje na područje energetike.

Nažalost postupci HERA-e i operatora sustava usmjereni su suprotno interesima i strateškim planovima RH i EU.”

Još uvijek imamo znatno manje realiziranih OIE projekata u odnosu na potencijal koji Hrvatska ima i još uvijek uvozimo energiju. U današnjim okolnostima krize sigurnost opskrbe i vlastita proizvodnja energije nisu samo pitanje cjenovne konkurentnosti nego i strateško pitanje sigurnosti. EU je to naglasila proglasivši OIE pitanjem prevladavajućeg javnog interesa i energetske sigurnosti.

 

__________
Izvor: oie.hr
Naslovna fotografija: Pexels