Energetska zajednica građana je pravna osoba koja se temelji na dobrovoljnom i otvorenom sudjelovanju te je pod stvarnom kontrolom članova ili vlasnika udjela koji su fizičke osobe, lokalna tijela, uključujući općine, ili mala poduzeća
Primarna svrha energetske zajednice građana je pružanje okolišne, gospodarske ili socijalne koristi svojim članovima ili vlasnicima udjela ili lokalnim područjima na kojima djeluje, a ne stvaranje financijske dobiti i koji može sudjelovati u proizvodnji, među ostalim, iz obnovljivih izvora, opskrbi, potrošnji, agregiranju, skladištenju energije, uslugama energetske učinkovitosti ili uslugama punjenja za električna vozila ili pružati druge energetske usluge svojim članovima ili vlasnicima udjela.
.
Građani će moći birati opskrbljivača električnom energijom
Dakle, hrvatska kućanstva moći će kupovati struju od opskrbljivača iz bilo koje druge članice EU. Računi za električnu energiju, osim podataka o potrošnji i troškovima, trebat će sadržavati i druge informacije koje će krajnjim kupcima pomoći da usporede trenutni ugovor s drugim ponudama.
Opskrbljivači moraju pripremiti besplatan alat kojim će biti dostupna usporedba cijena usluga na tržištu kako bi krajnji kupci mogli izabrati za njih najpovoljniju opciju. Krajnjim kupcima se mora omogućiti bolja informacija i kontrola računa za električnu energiju. To su neki od glavnih noviteta Zakona.
Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja još je u ožujku (kada je pokrenuto javno savjetovanje) napisalo da se uvođenjem novog instituta, energetske zajednice građana, svim kupcima nudi mogućnost izravnog sudjelovanja u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije.
.
Inicijative za energetske zajednice građana lociranih u zatvorenom distribucijskom sustavu, prvenstveno su usmjerene na pružanje pristupačne energije posebne vrste, kao što je obnovljiva energija i to svojim korisnicima
Odnosno vlasnicima udjela u proizvodnom i/ili skladišnom objektu, a ne na način ostvarivanja dobiti, kao što rade tradicionalna elektroenergetska poduzeća.
Energijom iz energetske zajednice građana može se unaprijediti i energetska učinkovitost na razini kućanstva. Što pak pomaže u sprečavanju energetskog siromaštva smanjenom potrošnjom i nižim tarifama za opskrbu.
Kupcima iz kategorije kućanstvo potrebno je dopustiti da dobrovoljno sudjeluju u inicijativama za stvaranje energetske zajednice građana. Također da u slučaju izlaska iz nje ne ostaju bez gubitka pristupa mreži kojom upravlja energetska zajednica građana ili bez gubitka prava koja im pripadaju kao kupcima.
Pristup mreži energetske zajednice građana omogućava se uvažavajući poštene uvjete uz nadzor regulatorne agencije na način kako to radi i u pogledu pristupa drugih mrežama.
Što piše u zakonu?
Ministarstvo je ovaj novitet na hrvatskom tržištu električne energije objasnilo:
Ovim se člankom uređuje također novi institut energetska zajednica građana, kao i uvjeti za sudjelovanje i napuštanje energetske zajednice građana. Uređivanja njenog statusa na tržištu električne energije na način da ona može sudjelovati na svim tržištima električne energije izravno ili putem agregiranja u skladu s pravilima koja uređuju pojedina tržišta električne energije. Sva prava i obveze energetske zajednice u odnosu na ostale sudionike na tržištu.
Dakle, institut energetska zajednica građana je novi pravni oblik koji sudjeluje na tržištu energetskih usluga s namjerom da svim krajnjim kupcima omogući sudjelovanje u energetskoj tranziciji. Na način da upravljaju vlastitom potrošnjom električne energije i provodeći mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, s ciljem postizanja ušteda u potrošnji energije.
S obzirom da Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija određuje da se odredbe tog Zakona odnose na domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera, odnosno neprofitne organizacije namjera ovoga članka nije definiranje konkretnog pravnog statusa energetske zajednice građana, nego da ona mora poslovati u skladu s odredbama navedenog Zakona, kao i u skladu s predmetnom odredbom Prijedloga Zakona.
Primjeri iz prakse
U travnju je Zelena energetska zadruga organizirala online diskusiju ‘Građani u energetskoj tranziciji’ na kojoj su se razmjenjivala iskustva u području uključivanja građana i lokalnih zajednica u energetsku tranziciju na obnovljive izvore.
Josh Roberts, viši savjetnik za javne politike REScoop.eu, tada je rekao da su energetske zajednice građana društveni, a ne tehnološki koncept. Koji lokalnoj zajednici donosi 3 do 8 puta više vrijednosti u usporedbi s tradicionalnim investicijama u energetske projekte. Zbog toga pomak građana od točke pasivnih promatrača do aktivnih sudionika treba biti prioritet nacionalnih legislativnih okvira za razvoj obnovljivih izvora energije i oporavak od krize izazvane pandemijom koronavirusa.
Na Njemačku, državu-uzor koji u tome možemo pratiti, podsjetio je na toj online diskusiji i Julije Domac,. Posebni savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu. U Njemačkoj udio u vlasništvu nad obnovljivim izvorima energije ima 33 posto građana i 16 posto lokalnih gospodarstava. Što znači da je pola nacionalnih kapaciteta u vlasništvu građana i lokalnih zajednica. Da do 2050. to može biti slučaj i u cijeloj Europskoj uniji, već nam je poznato. Da bi se to ostvarilo u ovom nam je trenutku ključna prilagodba nacionalnog zakonodavnog okvira.
Primjer Slovenije
Slovenija je u neposrednoj blizini s Hrvatskom. Kao zemlja s usporedivim zakonodavnim nasljeđem i praksom upravljanja mrežom, može ponuditi korisne smjernice za prijenos relevantnih direktiva u hrvatsko zakonodavstvo. U Sloveniji su kolektivna samopotrošnja i zajednice obnovljivih izvora energije definirane Uredbom o samodostatnosti električne energije iz obnovljivih izvora energije (Narodne novine 17/14 i 81/15). Iako se ne radi o formalnom usvajanju REDII i EMD direktiva, uredba definira prava i obveze za kolektivnu samopotrošnju.
Uredba omogućava potrošačima energije iz višestambenih zgrada da uđu u shemu kolektivne samopotrošnje, pod sljedećim uvjetima:
Postrojenje za proizvodnju obnovljive energije povezano je na istu niskonaponsku transformatorsku stanicu kao i svi potrošači u shemi samopotrošnje.
Obračunsko razdoblje je kalendarska godina. Koristi se jednotarifni obračun. Na kraju obračunskog razdoblja, razlika između preuzete i proizvedene energije koristi se kao osnova za izračun troškova za energiju, troškove mreže i ostale troškove koji se naplaćuju potrošaču. Vlasnici postrojenja za proizvodnju obnovljive energije su potrošači ili treća strana. Zajednicu kolektivne samopotrošnje treba registrirati nakon potpisivanja ugovora između potrošača i opskrbljivača te potpisani obrazac predati operateru distribucijskog sustava.
__________
Izvor: zgradonacelnik.hr
Naslovna fotografija: Unsplash.
