ENERGETIKA – Rastući trend prelaska na solarnu energiju

ENERGETIKA – Rastući trend prelaska na solarnu energiju

Objavio: Andrea Beader - 09.11.2022.

Otkako je Vlada najavila ukidanje PDV-a na opremu za fotonaponsku i solarnu opremu, moglo se očekivati da će potražnja eksplodirati, uz ionako rastući trend prelaska na solarnu energiju,

Odluku o ukidanju PDV-a na fotonaponsku i solarnu opremu od 1. listopada donijela je Vlada, izmijenjen je već i dopunjen Zakon o porezu na dodanu vrijednost, a sad se još čeka Pravilnik da razjasni što će sve biti obuhvaćeno tom odlukom. Investicije su možda nakratko zamrznute, predugo se čeka priključenje na mrežu, ali potražnja za solarima i dalje gori. Uskoro bi mogla eksplodirati. – prenosi lidermedia.hr

 

Nulta stopa PDV-a na isporuku i ugradnju solarnih ploča

Vladina odluka provedena je Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojima se, među ostalim, regulira obračun i plaćanje PDV-a na isporuku i ugradnju solarnih ploča, tako da se od 1. listopada 2022. PDV obračunava i plaća po stopi od nula posto na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade kojima se koristi za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada.

Detalji o tome koja će oprema i prateće usluge biti obuhvaćeni tom odlukom definirani su pratećim pravilnikom koji je u djelokrugu Ministarstva financija, a koji svi željno iščekuju prije nego što se upuste u ‘solarne investicije‘. Kako kažu u Poreznoj upravi, Pravilnik će prije donošenja biti objavljen na javnom savjetovanju.

Međutim, velika navala na solare traje još od početka godine, i prije ukidanja PDV-a. Kako kažu u HEP-u, HEP ODS bilježi velik porast interesa građana već od početka aktualne energetske krize i globalnog rasta cijena energije i energenata. Povećani interes, kako građana, tako i tvrtki, bilježi se u čitavoj Europskoj uniji.

– Na porast broja zahtjeva za priključenje utječu i mjere subvencioniranja troškova ugradnje sunčanih elektrana, koje se provode putem javnih natječaja državnih institucija i jedinica lokalne samouprave. S obzirom na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u prema kojem se PDV obračunava i plaća po stopi od nula posto na isporuku i ugradnju solarnih ploča, očekuje se da će se njegov učinak snažnije osjetiti u idućem razdoblju – ističu u HEP-u.

 

Višestruko povećanje zahtjeva

Broj zahtjeva se u 2022. višestruko povećao u odnosu na prošlu godinu, u prvih šest mjeseci za više od 600 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine.

– Takvo povećanje obujma posla HEP ODS nije mogao planirati, a što je utjecalo na rokove rješavanja zaprimljenih zahtjeva za priključenje, odnosno prekoračenje zakonskog roka od 15 dana. Napominjemo da se rokovi u pojedinim slučajevima znaju produljiti i zbog nepotpune predane dokumentacije uza zahtjev za priključenje. Unatoč velikom pritisku, HEP ODS sve zahtjeve korisnika nastoji riješiti u najkraćem mogućem roku. Već u trećem kvartalu 2022. više je nego udvostručen broj izdanih potvrda za trajni pogon u odnosu na prethodni kvartal, a intenzivno se radi na ubrzanom rješavanju preostalih neriješenih predmeta i skraćivanju rokova realizacije budućih zahtjeva – napominju u HEP-u.

 

Treba još poticaja

Aljoša Pleić, generalni direktor tvrtke Acciona Energia, pozdravlja odluku Vlade i smatra da je neobračunavanje PDV-a važna stavka jer se odnosi na cjelokupni paket za ugradnju solara, ne samo na panele kako se u početku mislilo.

– To je odličan korak naprijed, jer svako rasterećenje treba pozdraviti. Po meni treba gledati drugu vrstu benefita i integrirati sve u cjelinu, gdje onaj koji ulaže u OIE ili energetsku učinkovitost mora imati neke benefite i kod poreznih prijava, možda popuste na komunalne usluge, odnosno, ako je riječ o poduzetniku, imati u pravom smislu prednosti ili dodatne bodove kod javnih natječaja, koji bi morali biti ‘zeleni‘. Jako je veliki prostor daljnjih poticaja, vjerujem da će i zakonodavac i na nacionalnoj i lokalnoj razini to primijeniti u skoroj budućnosti – ističe Pleić.

Vladimir Sabo, direktor Odjela Customer Solutions Retail u tvrtki E.ON Hrvatska kaže da u njegovoj tvrtki također očekuju povećani broj zahtjeva s obzirom na ukidanje PDV-a, no smatra da bi glavni okidač bilo skraćivanje vremena od potpisa ugovora do instalacije i puštanje elektrane u pogon.

– Pretpostavke za to su agilniji pristup HEP ODS-a i bolja segmentacija procesa. E.ON-ova operativna izvrsnost je nešto što su kupci prepoznali i što nas diferencira od konkurencije. Trenutačni broj zahtjeva dolazi podjednakom dinamikom, bez obzira na ograničavanje cijena električne energije za obje kategorije kupaca – napominje Sabo.

Slaže se s Pleićevom tezom da, ako je energetska strategija države prelazak na obnovljive izvore energije, što i jest, onda bi se moglo razmotriti porezno rasterećenje i drugih proizvoda i usluga. Kao primjer je naveo proizvode poput dizalica topline, punionica za električna vozila, sama električna vozila i sve ostalo što može pridonijeti bržoj energetskoj tranziciji.

 

Povrat investicije

Postoji još čitav niz prepreka koje koče tu tranziciju, od velike sporosti ishođenja lokacijskih i građevinskih dozvola (procedure za njihovo dobivanje znaju trajati više od godine iako je zakonski rok 30 dana) do sporog donošenja prostornih planova te njihova neusklađenost, što je rezultat vrlo različitih pristupa prostornim planovima među županijama.

No bez obzira na još uvijek brojne zakonske i administrativne izazove, solarna energija trenutačno pruža iznimno atraktivne stope povrata na uloženi kapital, najčešće u razdoblju od tri do pet godina, što ovisi o veličini sagrađene elektrane. Za proizvodne tvrtke kojima se računi za struju kreću u milijunima kuna i deset posto uštede na godišnjoj razini ima velik utjecaj na troškove poslovanja. Kad smo o ugradnji solara pisali prije tri mjeseca, porast potražnje iznosio je 300 posto u odnosu na prošlu godinu, da bi se u iduća tri mjeseca, odnosno u šest mjeseci, udvostručila na 600 posto.

Građani, poduzetnici, obrtnici, OPG-ovi svakodnevno se po svim mogućim institucijama raspituju koje sve korake moraju poduzeti i koje im opcije stoje na raspolaganju kako bi smanjili svoje režijskih troškove. Najveći je porast interesa među manjim tvrtkama, za manjim elektranama od 100 kWp i to za projekte prema principu ‘ključ u ruke‘. Velike tvrtke su znatno ranije pokrenule investicije u takve projekte jer imaju dovoljno internog znanja.

 

Projekt solarne elektrane

Partneri Matej Stipeljković i Matija Sučić, vlasnici tvrtke MS2 Energo, koja proizvodi solarnu opremu, posao sa solarnom energijom započeli su prije dvije godine i potvrdili vidljive promjene u potražnji u posljednjih godinu dana.

– Do prije nekoliko mjeseci pravne osobe su investirale u solarne elektrane uglavnom uz poticaje ili zagarantiranu otkupnu cijenu električne energije. Danas to nije slučaj: jednom prosječnom poduzetniku solarna elektrana isplati se u tri-četiri godine ako su sva uložena sredstva njegova – tvrdi Stipeljković, dodajući da su proizvodni kapaciteti solarne opreme popunjeni do siječnja 2023. godine. Njegovoj se tvrtki javljaju uglavnom manje i srednje tvrtke, a najveća potražnja je za on-grid solarnim elektranama za samopotrošnju. Stipeljković je za Lider svojedobno objasnio koje glavne korake poduzetnici moraju poduzeti kada ulaze u investiciju:

– Za početak tvrtka treba ishoditi u lokalnom HEP-u ‘energetsku karticu‘ te ‘15-minutnu krivulju potrošnje‘. Nakon što dobijemo navedene dokumente dajemo okvirne cijene za projektiranje, opremu i izvođenje. Najprije izrađujemo idejni projekt koji šaljemo HEP-u kako bismo dobili suglasnost za spajanje elektrane na mrežu. HEP u pravilu u roku 30 dana izdaje suglasnost i uvjete priključenja i tek uvidom u dobivene dokumente možemo dati konačnu ponudu za izradu glavnog projekta, izvođenje i potrebna mjerenja za puštanje u pogon.

Sama projektna dokumentacija znatno je manji trošak od opreme i izvođenja i u pravilu stoji oko 30 lipa po jednom vatu predviđene instalirane snage elektrane. Ulaganje u elektrane isplati se u manje od 10 godina svakome tko ima cijenu električne energije i pripadajućih dodatnih troškova (mrežarina, dodaci i sl.) u visokoj tarifi veću od 90 lipa/kWh. Tko god ima manju cijenu od navedene, znači da još ima važeći ugovor prema starom cjeniku i uskoro će imati i do 350 posto veću cijenu struje. Dakle, elektranu se isplati instalirati svakom poduzetniku, nekima odmah, jer im je cijena električne energije već narasla, a nekima će tek narasti – istaknuo je Stipeljković.

 

Za 600 tisuća krovova

Hrvatska prema nekim procjenama ima potencijal postavljanja fotonapona na barem 600 tisuća krovova, a sada je prema broju instalacija među zadnjima u Europi. Istodobno je prema preprekama za razvoj OIE projekata Hrvatska na visokom trećem mjestu na razini EU.

Iako se ‘solarno tržište‘ razvija dosta brzo, prateći veliku potražnju, jedna od glavnih prepreka za brži razvoj i svih ostalih usluga koje se vežu uz OIE je nedostatak radne snage, naročito inženjera energetike, tehničara odnosno električara, koji su se dobrim dijelom iselili iz Hrvatske i sada osjećamo nedostatke koje je teško nadomjestiti.

 

__________
Izvor: lidermedia.hr
Naslovna fotografija: Pexels.