ENERGETIKA – Imamo sunce, vjetar i investitore, ali i birokraciju

ENERGETIKA – Imamo sunce, vjetar i investitore, ali i birokraciju

Objavio: Andrea Beader - 15.11.2022.

Poznato je već dulje vrijeme da Hrvatska ima veliki potencijal u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora i da ga ne iskorištava zbog birokracije

U ovom kontekstu fokus je ponajprije na proizvodnji iz energije vjetra i sunca budući da je proizvodnja temeljena na hidro-potencijalu, u čemu glavnu riječ vodi HEP, već odavno prisutna i često se koristi kao statistički dokaz da se Hrvatska snažno oslanja na obnovljive izvore. No, priča je sasvim drugačija kad je o vjetru i suncu riječ – prenosi hr.bloombergadria.com

 

Obnovljivi izvori energije

Hrvatska se Vlada deklarativno zauzima za što veća ulaganja u vjetroelektrane i solarne elektrane, poglavito nakon što je zbog aktualne energetske krize postalo još razvidnije da je potrebno što više diverzificirati izvore energije i u tome bitno povećati oslanjanje na one obnovljive prirode.

Dokinut je PDV na ulaganja u solarne panele, a Vlada je u rujnu ministarstvima gospodarstva i održivog razvoja te prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine naložila da poduzmu korake s ciljem ubrzanja investicija u solarne elektrane, a to se prije svega odnosi na pojednostavljivanje i ubrzanje postupaka za dobivanje potrebnih dozvola.

Prema podacima dostupnim Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS), u prošloj je godini proizvodnja vjetroelektrana u Hrvatskoj iznosila 2071,42 gigavat-sati što je udio od 11,39 posto.

Kod solarnih elektrana ta je brojka minimalna, tek 85,06 gigavat-sati ili 0,47 posto udjela u opterećenju sustava.

U prvih devet mjeseci ove godine vjetroelektrane su proizvele 1851,51 gigavat-sati ili 12,65 posto, a solarne elektrane 87,89 gigavat-sati ili 0,6 posto udjela u opterećenju sustava.

Uglavnom, ako se pridodaju sunčane elektrane koje su izravno na distribucijskom sustavu, proizvodnja električne energije iz sunca u Hrvatskoj sudjeluje s tek oko jedan posto.

 

Struktura izvora električne energije u 2021. godini za HEP/Izvor: HEP

 

Pa u čemu je problem? Gdje zapinje kad je o investicijama u energiju vjetra i sunca riječ?

Kako ističu u profesionalnom gospodarskom udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), dobro je što je država uvela mehanizam za upravljanje energetskim sektorom kroz donošenje Zakona o tržištu električne energije i Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.

“Kao prvi korak u razvoju projekata postavljeno je ishođenje energetskog odobrenja i skraćen je rok za realizaciju projekata s deset na pet godina. No, ono što nedostaje za provedbu su podzakonski akti. Inicijativa Europske unije (EU) je da se administrativne procedure pojednostave i skrate te je s tim ciljem nastao europski projekt RES Simplify. Sljedeći taj primjer OIEH će izraditi ‘pOIEdnostavi’ – pregled ključnih prepreka i uskih grla za razvoj obnovljivih izvora u Hrvatskoj te ponuditi prijedlog njihova rješenja”, navode u OIEH, gospodarskom udruženju koje okuplja, kako naglašavaju, energetske tvrtke s ukupno 80 posto instaliranog kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj.

 

Velika prepreka s kojom se ulagači susreću vezana za priključenje na elektroenergetsku mrežu

“Operator sustava je od listopada 2021. godine obustavio sva priključenja, a nakon dugotrajnog rada na metodologiji, koja je temelj za novu cijenu priključka, još uvijek se čeka iznos te nove cijene. Čekanje pripadajuće metodologije zapreka je i za donošenje ostalih potrebnih podzakonskih akata kojima je ona uvjet, pa je jasno da time dolazi do dodatnog usporavanja. Bez toga ne može profunkcionirati sustav izdavanja energetskih odobrenja”, kažu u OIEH.

Nadalje, ambiciju i želje investitora usporava sporo donošenje županijskih prostornih planova i njihova neusklađenost, kao i trajanje pojedinih postupaka poput procjene utjecaja zahvata na okoliš koja umjesto zakonom propisanih 60 dana u prosjeku traje osam mjeseci.

“Izuzetno je sporo i ishođenje lokacijskih i građevinskih dozvola. Zakonski je rok 30 dana, a u praksi je to i više od godinu dana”, upozorava OIEH. Dodaju kako je put do realizacije projekata neprimjereno kompliciran i dug bez obzira na to jesu li investitori iz privatnog sektora ili pak gradovi i općine.

 

Energija sunca i vjetra

Trenutačno u suncu i vjetru Hrvatska ima instaliranih kapaciteta nešto više od 1.100 megavata, a potencijal je takav da bi do 2030. godine taj kapacitet mogao biti praktično i šest puta veći. Time bi se zapravo osigurala samodostatnost u proizvodnji električne energije. Iz perspektive današnje situacije dostizanje tog cilja ravno je više nego čudu.

Koliko je, međutim, važno postići vidljiv napredak pokazuje i podatak da je cilj u EU do 2030. dostići udio obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije od 45 posto.

 

Hrvatska formalno dobro stoji u udjelu obnovljivih izvora zbog hidro-energije/ Izvor: EU

 

“S državne razine treba propisati maksimalne uvjete koje prostorni planeri moraju uvažiti kod izrade prostornih planova, ići na učinkovitije korištenje prostora u smislu dvojnog korištenja istih površina za gospodarsku i energetsku svrhu gdje je to god moguće i nije zabranjeno te dopustiti izgradnju obnovljivih izvora energije svugdje gdje nije zabranjeno, vodeći računa o zaštiti prostora, prirode i okoliša”, navode iz OIEH.

 

__________
Izvor: hr.bloombergadria.com
Naslovna fotografija: Pixabay