DUBROVNIK – Kruzeri će se u Gružu uštekavati u struju

DUBROVNIK – Kruzeri će se u Gružu uštekavati u struju

Objavio: Andrea Beader - 10.11.2022.

Riječ je o osiguranju usluge priključka kruzera na kopnenu strujnu mrežu kako bi kruzeri, dok su u luci, potpuno ugasili sve generatore

Ekološki pristup ili znanstvena fantastika: Kruzeri će se u Gružu uštekavati u struju, a odakle će stizati napon? – prenosi dubrovacki.slobodnadalmacija.hr

Unatoč koroni, industrija kružnih putovanja posluje kao da krize uopće nije bilo niti joj prijeti opasnost recesije. Kruzeri su 2018. godine ugostili 28,5 milijuna turista a tijekom korone flota kruzera se prilično obnovila: stari su brodovi poslani u rezalište a novi, daleko suvremeniji ploveći hoteli tehnološki su vrlo napredni i koriste samoodržive interne sustave.

Ali, ogromna zarada vlasnika i luka koje ih ugošćuju ima i naličje jer kruzeri itekako štete okolišu. Venecija, primjerice, sa 6 milijuna putnika i oko pet puta više kruzera od Dubrovnika, zbog brodova kojima agregati za proizvodnju struje za rasvjetu, klimatizaciju i ostalo, bilježi aeropoluciju od 300 tisuća tona mikročestica čađi godišnje.

 

EKOLOGIJA I KOPNENI PRIKLJUČAK

Iako luka Gruž i sidrište Lokrum imaju zahvalnu ružu vjetrova koji opasne čestice rasprše prema pučini, to ne sprečava dubrovačku Lučku upravu da već sad radi projekt ekološkog rješenja kako to traže sve stroži EU-standardi zaštite okoliša.

Riječ je o osiguranju usluge priključka kruzera na kopnenu strujnu mrežu kako bi kruzeri, dok su u luci, potpuno ugasili sve generatore, što rezultira ne samo čistijim morem i okolišem uopće, nego i znatno većim prihodima. Iako kruzeri još nisu obvezni imati priključak na kopnenu mrežu, u Europi njemački Hamburg i norveški Kristiansand već nude uslugu elektropriključka, ali je ne koriste ni mnogi brodovi s tom mogućnošću.

Stručnjaci za kruzere tvrde da njihovi putnici čine tek 2 posto turista, a avio putnici čak 60 posto, globalni trend očuvanja mora i okoliša sve je izraženiji. Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo o rješenju problema kruzera koji na vezu provedu čak trećinu vremena kruzinga kaže:

-Već godinama razvijamo projekt Priobalnog napajanja elektroenergijom velikih brodova tijekom vezu u luci Gruž te smo uradili Studiju predizvodljivosti projekta, a u suradnji s HEP ODS i HOPS-om i Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja na elektro-mrežu. Kako je riječ o nužnoj snazi 2×15 megawata, treba izgraditi novu trafostanicu u Lapadu, stvoriti tehničke uvjete za priključak na trafostanicu Komolac te izvesti spojne vodove 110/35/10 kV trafostanica Komolac i Lapad.

 

Financiranje iz EU fondova

Iako se vrijednost pripremnih radova procjenjuje na oko 100 milijuna kuna, a oprema za spoj brodova na kopnenu elektro-mrežu te ostale lučke instalacije na još 70 milijuna kuna, projekt glede dobrobiti našeg kraja stavljamo u rang značaja Pelješkog mosta. Tako velike iznose ne možemo sami financirati te ćemo projekt do kraja godine prijaviti za CEF-financiranje iz EU-fondova, a uz pomoć matičnog Ministarstva mora za izradu cjelovite projektne dokumentacije.

CEF (Connecting Europe Facility) je ključni europski instrument za povezivanje i promicanje rasta, zapošljavanja i konkurentnosti, on podržava razvoj visoko efektivnih i održivih transeuropskih mreža prometa, energetike i digitalnih usluga, olakšava putovanja, povećava energetsku sigurnost Europe i uz prekograničnu suradnju omogućuje širu uporabu obnovljivih izvora.

Ekologija je prioritet, ali naša gradska mreža ne omogućuje struju snage nužne za opskrbu i samo jednog broda! Uz nepovratna EU-sredstva moguće je tu infrastrukturu dovesti u Dubrovnik ne samo za kruzere, nego i za grad koji još nema potpuno stabilnu elektroopskrbu- kaže Pezo i dodaje:

 

ANGAŽIRANI I LOBISTI

– Preduvjet projekta bio je i Pelješki most te sad dovoljno jaku struju možemo “povući” iz doline Neretve, gdje je najbliža velika trafostanica. Već imamo dvije mjerne stanice za praćenje kvalitete zraka i kretanja čestica potencijalno opasnih po zdravlje, što je sukladno EU-direktivama. Podaci se ažuriraju svakih 60 minuta i dostupni su na našoj web-stranici. Zbog ruže vjetrova svi su podaci unutar limita, a uzrok tražimo kad mu se približe.

To je uglavnom za jutarnje i popodnevne prometne špice jer na aerozagađenje utiče i blizina gradske prometnice. Znanstvenici na našem Sveučilištu upravo rade na analizi podataka prikupljenih od 2019 godine do danas i sa zanimanjem očekujemo rezultate njihove analize i zaključke o utjecaju prometa u luci na kvalitetu zraka – ističe Pezo koji o aktualnoj fazi projekta naglašava:

– EU-fondovi su dostupni, a od HEP ODS i Elektrojuga doznat ćemo koridore kojima može doći jaka struja- kopnom ili podmorjem Koločepskog kanala od Tri sestrice do Gruža. Elektrojug ovim projektom želi dugoročno riješiti kvalitetnu elektropskrbu juga Hrvatske i objeručke su prihvatili našu inicijativu. Za logistiku smo već angažirali brojne stručnjake i sposobne lobiste jer ovaj vrlo skupi projekt želimo progurati kao prioritet.

 

Zaštita okoliša

Uz dostupna bespovratna EU-sredstva ta je cijena prihvatljiva, a projekt osigurava elektroopskrbu i zaštitu čistog modrozelenog okoliša u srcu Europe. To je ogroman benefit, jamči nam ekološku samoodrživost i tako kvalitetno rješavamo problem preopterećenosti gradske elektromreže na koju se zbog velike izgradnje sve više priključuju novi hoteli, stambeno-poslovni objekti i ostali korisnici. Podsjećam da se projekti rade još od prije korone i benefit su za sve.

Od HEP-a smo već ishodili dozvolu za priključak, a CEF nam uz bespovratna sredstva nudi financijsku potporu kroz inovativne financijske instrumente kao što su jamstva i projektne obveznice. Ti instrumenti stvaraju značajnu polugu u korištenju proračuna EU-a i djeluju kao katalizator za privlačenje novih sredstava iz privatnog i javnog sektora- ističe Pezo na temu nove radske kapitalne investicije.

 

Dobitnici svi osim građana i okoliša

Deutsche Welle ističe da “kruzeri ne mogu ni u luci jednostavno ugasiti sve motore jer su generatori nužni za klima uređaje, ventilaciju, rasvjetu i sve potrebno za život tisuće putnika na brodu. U europskim obalnim vodama brodovi ne smiju ploviti na mazut, posebno ga ne smiju koristiti u luci, već “obični” dizel koji “nije mnogo bolji”.

Ističu da golema većina od oko 300 kruzera još plovi na najprljavije gorivo uopće, mazut koji je zapravo ostatak procesa rafiniranja nafte i mnogo je prljaviji od dizela jer sadrži mnogo sumpora i teških metala, prašine i ugljičnog dioksida. Stoga su “naftne kompanije sretne da nađu kupca za mazut, a brodari još sretniji što im je gorivo jeftino te su na dobitku svi – osim okoliša i stanovnika gradova uz obalu”.

 

__________
Izvor: dubrovacki.slobodnadalmacija.hr
Naslovna fotografija: Pexels