Dani otvorenih vrata udruga 2019.: Autentičnost, upornost i emocija su pokretači razvoja civilnog društva

Dani otvorenih vrata udruga 2019.: Autentičnost, upornost i emocija su pokretači razvoja civilnog društva

Objavio: Antonia Dobrota - 23.05.2019.

Pokret otoka sudjelovao je na konferenciji «Budućnost civilnog društva: aktivan doprinos građana društvenim promjenama». Konferencija je održana 16. i 17. svibnja u sklopu manifestacija Dani otvorenih vrata udruga 2109.

Svibanj svake godine donosi Dane otvorenih vrata udruga koje organizira Ured za udruge Vlade RH. Dani otvorenih vrata udruga 2019. su održani od 16. do 18. svibnja, kada su hrvatski građani imali priliku upoznati više od 300 inicijativa civilnog društva u svojem okruženju.

Tih dana svibnja, udruge diljem Hrvatske pojačaju svoje aktivnosti te, kroz radionice, prezentacije, akcije i druge inovativne prakse, predstavljaju svoje društveno angažirane i korisne programe. Tako pozivaju građane na aktivan doprinos i volontiranje u svojoj zajednici.

U Zagrebu, 16. i 17. svibnja 2019., u Tehničkom muzeju «Nikola Tesla», održana je i konferencija «Budućnost civilnog društva: aktivan doprinos građana društvenim promjenama» a u sklopu prethodno opisane manifestacije.

 

Dani otvorenih vrata udruga 2019.

Dani otvorenih vrata udruga 2019. – Helena beus, ravnateljica Ureda za udruge Vlade RH

 

Niz panela i rasprava je otvorila Helena Beus, ravnateljica Ureda za udruge. Dodijeljene su nagrade društveno korisnim programima udruga, a potpisana je i deklaracija o suradnji gradova/županija i organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj.

 

Više od 52 tisuće udruga u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je u 2014. godini djelovalo više od 52 tisuće udruga (52.450). Bilo je 11 tisuća zaposlenih samo u udrugama i 22 tisuće ukupno u neprofitnom sektoru. Svježije podatke imamo za financiranje pa će se tako, prema planu za ovu godinu, udrugama dodijeliti oko milijardu i pol kuna kroz 105 različitih programa.

To su neke od ključnih brojki kojima se opisuje djelovanje organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, no brojke nisu ono što motivira ljude na uključivanje u rad udruga.

A što je osnovni motiv, pokušavali smo dokučiti na uvodnom panelu «Kako motivirati građane za sudjelovanje u razvoju lokalne zajednice».

 

Dani otvorenih vrata udruga 2019.

Dani otvorenih vrata udruga 2019. – panel «Kako motivirati građane za sudjelovanje u razvoju lokalne zajednice»

.
Sudionici panela «Kako motivirati građane za sudjelovanje u razvoju lokalne zajednice»

Na panelu je sudjelovala i Antonia Dobrota iz Udruge Pokret otoka, uz Đordanu Barbarić iz splitske Udruge «Most», Jelenu Veljaču iz Inicijative «Spasi me», Dražena Šimlešu s Instituta društvenih znanosti «Ivo Pilar» i Božu Skoku s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Kako motivirati građane, posebno mlade, na uključivanje u rad volonterskih organizacija u svojem okruženju? Zbog čega je to uopće važno?

E pa, to je važno onoliko koliko je važan zdrav i aktivan civilni sektor kao jedan od tri stupa snažnog demokratskog društva. Civilno društvo potiče odgovornost i angažman u zajednici za dobrobit svih njenih članova. Civilno društvo ima neposredan uvid u probleme zajednice i jedino je zaista kompetentno za pronalaženje rješenja.

Organizacije civilnog društva moraju biti spona između članova zajednice i institucija, za kvalitetan zakonodavni i provedbeni okvir zdravog društva.

 

Koliko su društveno angažirani Hrvati?

Na konferenciji je spomenuto kako je razina volonterstva u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno visoka. Ista je uglavnom najviša u razvijenijim europskim zemljama. Preko 40 % odraslih Austrijanaca, Nizozemaca, Šveđana i Britanaca je uključeno u volonterske aktivnosti, uz 30 do 39 % Danaca, Nijemaca i Luksemburžana. Najmanje volontiraju Grci, Bugari, Talijani i Litvanci, tek 10-ak % građana.

Pa, iako nam brojke kažu kako u RH dolazi jedna udruga na svakih 82 građana, stvarnost je drugačija. Od 52 tisuće udruga, mnoge su neaktivne, vjerske ili interesne. Mnoge su udruge koje ne odgovaraju nužno altruističkim principima niti se bave društveno korisnim aktivnostima.

 

Emocija kao pokretač društvenih promjena

A one koje jesu, motivirane su emocijama. Ključ sudjelovanja u razvoju lokalne zajednice jesu emocije i duboka želja za korjenitim promjenama društva, i države. To je zaključak panela i nit vodilja konferencije.

Emocija pokreće inicijative, poput one #spasime, ali i daje snagu pojedincima koji udruge «guraju» i vode, da ustraju u svojim ciljevima. Nema uspješne udruge bez upornosti i strpljenja njenih članova. Primjer je Udruga «Most» koja djeluje od 1998. godine i pomaže splitskim beskućnicima, ovisnicima i mladima s problemima u ponašanju.

Upornost i ustrajnost daje rezultate, a vidljivi rezultati su još jedan motiv ljudima koji se uključuju u volontiranje za razvoj lokalne zajednice. Osim toga, nužna je i autentičnost ciljeva udruge i jedino iskrenost naših motiva može dovesti do temeljnih promjena kakve priželjkujemo.

Istaknuta je važnost sustavne edukacije mladih i rano obrazovanje o vrijednostima aktivnog članstva u lokalnoj zajednici. Uključivanje mladih u sve faze djelovanja i odlučivanja je prepoznato kao ključno za rad svake udruge i razvoj civilnog društva uopće.

 

Dani otvorenih vrata udruga 2019.

Dani otvorenih vrata udruga 2019. – plakat

 

A što mi imamo od volontiranja?

Iako nismo pronašli znanstveno potkrijepljene činjenice niti statistike, navodno su blagotvorni učinci volontiranja na sreću i zdravlje pojedinaca neosporni.

Možete li zamisliti kako bi vam bilo kada ne biste govorili «plaćam institucije za to» ili «imam dovoljno svojih briga» i pri tom se nastavili ljutiti na čitav svijet zbog toga što se ništa ne rješava? Pokušajte zamisliti ovih 9 blagodati aktivnog sudjelovanja u zajednici:

  1. Povezivanje s drugima – volontiranje i rad u udrugama je druženje. Povezuje vas sa susjedima ili istomišljenicima, čini vas cijenjenim, pa i voljenim, članom zajednice.
  2. Duševni mir – iz nekoliko razloga. Prvo jer ste se uhvatili ukoštac s nekim problemom i učinili sve što je u vašoj moći da se problem riješi, a drugo jer vam nudi šansu da svoje probleme stavite malo sa strane i da se fokusirate na nešto drugo, makar to bilo samo par sati tjedno.
  3. Drugačija perspektiva vremena – iako se to može činiti kontradiktorno, poklanjanje vremena nam daje osjećaj da slobodnog vremena imamo više. Ako ne vjerujete, poklonite vrijeme pa provjerite.
  4. Više empatije, više zadovoljstva – empatija je ključ socijalnih promjena, a pozitivne promjene su ključ zadovoljstva.
  5. Volontiranje diže samopouzdanje – kao i sve ono što nas tjera da izađemo iz svoje zone komfora, sve ono drugačije što u životu povremeno napravimo, izazovi koje savladamo.
  6. Donosi optimizam – teško bismo se uključili u rad neke udruge da ne vjerujemo da možemo donijeti pozitivne pomake u društvu. Ti pomaci nisu fikcija, oni se događaju zbog optimizma volontera koji potiču promjene.
  7. Poboljšava zdravlje – aktivan doprinos zajednici reducira stres – ključni faktor za razvoj mnogih kroničnih stanja u funkciji narušavanja zdravlja.
  8. Pomaže u karijeri – posebno mladima koji volontiranjem stječu vrijedna iskustva koja mogu upisati u svoje CV-je ili upotrijebiti u različitim situacijama u profesionalnom životu.
  9. Volontiranje je zabavno.

 

Razmislite o aktivnom sudjelovanju u nekoj od udruga u vašoj zajednici ili inicijativi čija stajališta dijelite. Na stranici UdrugeInfo možete saznati više o udrugama u Hrvatskoj, a Pokretu otoka se možete pridružiti na poveznici: Postani pokretač.

Uvijek nešto fali, možda ti? Budi promjena koju želiš vidjeti!

__________
Autorica: Antonia Dobrota
Fotografije: Ured za udruge Vlade RH