CRES/LOŠINJ – Zadruga i razvojna agencija pokreću energetsku tranziciju

CRES/LOŠINJ – Zadruga i razvojna agencija pokreću energetsku tranziciju

Objavio: Andrea Beader - 25.10.2022.

Energetska zadruga Apsyrtides koja pokriva cresko-lošinjski arhipelag te razvojna agencija OTRA pokreću energetsku tranziciju na ovom području

U Cresko-lošinjskom arhipelagu razvijaju se zanimljivi projekti, kreiraju se nove ideje. Franjo Toić, upravitelj novoosnovane Energetske zadruge Apsyrtides koja pokriva spomenuto područje te Ugo Toić, direktor Razvojne agencije OTRA govorili su o novom smjeru kojim se kreću – prenosi zgradonačelnik.hr

Energetska zadruga Apsyrtides osnovana je na području Cresko-lošinjskog arhipelaga u travnju 2021. godine. Zadruga trenutno ima najveći fokus na projektu solarne elektrane Filozići (‘SEF’) jer se radi o većoj investiciji odnosno o 500 kW solarnoj elektrani za koju su nedavno prikupljali dodatne uloge.

Franjo Toić, upravitelj Energetske zadruge Apsyrtides, ispričao je svoje ideje i viziju:

Ostali smo poprilično iznenađeni brzinom prikupljanja te iznosom od 100.000 eura što nam daje veliku motivaciju za naše dalje aktivnosti. U prvom krugu prikupljanja fokusirali smo se najviše na stanovnike našeg arhipelaga jer smatramo da je najbitnije uključiti lokalnu zajednicu u ovakve projekte.

 

Aktivnosti i projekti

Naše otočno stanovništvo je već djelomično svjesno svoje uloge u energetskoj tranziciji jer bez tranzicije pojedinca ne možemo govoriti o tranziciji društva. Osim ovog, trenutno nama najvećeg projekta, fokusirani smo u suradnji s drugim partnerima i na solarne elektrane na objektima u kojima bi i zadrugari mogli imati koristi te samim time izrađujemo investicijske studije koji su financirani kroz razne nacionalne ili međunarodne projekte.

Ono što nam je svakako najbitnije i što nastojimo promovirati u svakodnevnom životu je daljnje osvještavanje društva oko nas jer energetska tranzicija nije samo način kako ćemo doći do električne energije već su to neke banalne ali bitne sitnice poput odvajanja otpada, izbora hrane i pića ili načina prijevoza. Kroz suradnju s raznim udrugama, zadrugama i institucijama iz Europe razmjenjujemo iskustva i nove spoznaje te su upravo te činjenice vrlo bitne za daljnji razvoj teme energetske tranzicije na našem arhipelagu.

 

Energetska tranzicija u zgradarstvu

Surađujemo s nekoliko privatnih osoba na postavljanju fotonaponskih panela na krovove zgrada te smo u početnoj fazi. O nekoj masovnijoj kampanji povezanoj sa zgradarstvom trenutno ne razmišljamo jer smo ograničeni s ljudskim resursima te o samoj volji i namjeri vlasnika pojedinih zgrada na našem otočju. Pojedine zgrade koje su nam zanimljive jer nisu pod zaštitom konzervatora nažalost nisu iskoristive jer nemaju riješene imovinsko-pravne odnose ili ne postoji zajednički interes svih suvlasnika.

Nadamo se da će se to u budućnosti poboljšati jer su krovovi na našem području zbog dobre insolacije neiskorišteni potencijal. Ako se misli na energetsku učinkovitost zgrada, zadruga nema namjeru za sada ići u tom smjeru, no ako se u budućnosti ukaže potreba za time, svakako ćemo se orijentirati i na taj segment.

 

E-mobilnost

Temu e-mobilnosti provodimo s drugim otočnim akterima u energetskoj tranziciji, prvenstveno s Otočnom razvojnom agencijom (OTRA) koja je svojevrstan ‘hub’ ideja i inicijativa te uz podršku dvije jedinice lokalne samouprave koje raspolažu s potrebnom infrastrukturom na našem arhipelagu. Nadamo se da će u idućih nekoliko godina zaživjeti i biti u funkciji ne samo turista već i domaćeg stanovništva kako bi im se olakšao transport po otočju.

Ugo Toić, direktor Razvojne agencije OTRA govorio je o budućnosti:

‘Smart city’ aktivnosti na području Grada Cresa i Grada Malog Lošinja
Ako se pod ‘smart city’ aktivnostima smatra korištenje suvremenih informacijsko-komunikacijsko-tehnoloških rješenja onda ih nema mnogo. Najznačajnije je svakako rješenje koje je opisano u donjem odgovoru, a odnosi se na korištenje elektroničkih kartica kojima se otvaraju kontejneri za miješani komunalni otpad i bilježi količina odloženog otpada pojedinog kućanstva / poslovnog subjekta.

Može se još navesti da je grad Cres drugi grad u Hrvatskoj koji je omogućio plaćanje usluga korištenjem kripto valute bitcoin.

Početkom godine omogućeno je plaćanje komunalne naknade putem KEKS Pay aplikacije.

 

Odvajanje otpada – prednosti i problemi

Odgovor se odnosi na Grad Cres, ali isto vrijedi i za Grad mali Lošinj jer je sustav isti.

Uslugu organiziranog skupljanja i zbrinjavanja neopasnog otpada s područja Grada Cresa i okolnih naselja pruža komunalna tvrtka ‘Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o.’ iz Cresa.

Izgradnjom pretovarne stanice ‘Pržić’ odlagalište otpada je zatvoreno te je zaustavljeno odlaganje komunalnog otpada. Otpad se pretovaruje u poluprikolice na pretovarnoj stanici te se odvozi u ŽCGO ‘Marišćina’ na zbrinjavanje. Prijevoz komunalnog otpada s pretovarne stanice u Cresu u županijski centar ‘Marišćina’ započeo je 17. studenog 2017. godine.

 

Sustav gospodarenja otpadom

Sustav postupanja s komunalnim otpadom podrazumijeva pojačano odvojeno prikupljanje papira i kartona te stakla kao i vrtno kompostiranje. Na javnim površinama uz kontejnere za otpad, postavljeni spremnici za papir i karton, spremnici za staklo te spremnici za plastiku.

Mnogi spremnici su s vremenom zamijenjeni polu podzemnim spremnicima koji su ukopani na javnim površinama. Na svakoj lokaciji nalaze se minimalno četiri polupodzemna spremnika (miješani komunalni otpad, papir, staklo, plastika) zapremina 5 i 3 m3 . Na nekim lokacijama postavljeni su samo polupodzemni spremnici za miješani komunalni otpad.

Odlukom o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Cresa koja je usvojena na sjednici Gradskog vijeća Grada Cresa 30.1.2018. utvrđeno je da se izračun cijene javne usluge vrši temeljem volumena otpadomjera i broja korištenja otpadomjera u obračunskom razdoblju, iznimno, ugovorenog spremnika i volumena i broja pražnjenja istoga za korisnike koji samostalno koriste spremnik otpada, a na načelu ‘onečišćivač plaća’.

Sustav je usklađen sa zakonskim odredbama, ali u praksi su uočeni nedostaci u svim dijelovima lanca oporabe otpada. Na samom početku lanca, u inicijalnom koraku odvojenog prikupljanja otpada pojavljuje se problem odlaganja glomaznog, odnosno miješanog komunalnog otpada pored kontejnera.

To komplicira njegov odvoz, a prostor pored kontejnera izgleda neuredno (ponekad životinje u potrazi za hranom trgaju vrećice s miješanim otpadom). Glomazni otpad se odlaže jer je reciklažno dvorište izvan naselja pa mnogima odvoz takvog otpada vlastitim vozilima predstavljam ‘napor’ koji nisu spremni napraviti, dok neke osobe ne posjeduju vozilo.

 

Problemi odlaganja komunalnog otpada

Miješani komunalni otpad uz kontejnere odlažu uglavnom turisti koji nemaju karticu za otvaranje kontejnera ili ugovorni korisnici koji karticu imaju, ali su ju zaboravili kod kuće ili ne žele plaćati naknadu (svako otvaranje kontejnera košta dvije kune). Problem se pojavljuje i nakon što su različite frakcije otpada sakupljene i dovezene u područje za privremeno skladištenje. Naime, dio lanca za oporabu određenih vrsta otpada ne postoji (primjerice plastični otpad), dok se odvoz određenih vrsta otpada koji se smatraju reciklažnom sirovinom (papir, staklo,…) mora dodatno platiti jer njegova vrijednost ne pokriva ni troškove odvoza s otoka.

Problem miješanog komunalnog otpada ogleda se u potkapacitetu ŽCGO ‘Marišćina’, što uvjetuje smanjenje njegove profitabilnosti i posljedično povećanje cijena njegovih usluga.

 

__________
Izvor: zgradonačelnik.hr
Naslovna fotografija: Unsplash.