CRES / LOŠINJ – Program tranzicije prema čistoj energiji

CRES / LOŠINJ – Program tranzicije prema čistoj energiji

Objavio: Andrea Beader - 30.05.2022.

Grad Cres, zajedno s Gradom Malim Lošinjem, jedan je od prvih hrvatskih gradova koji je donio Program tranzicije prema čistoj energiji i taj dokument nije ostao u nekoj ladici, već se dosljedno provodi

Programom tranzicije prema čistoj energiji je predviđeno da gradovi potpišu Sporazum gradonačelnika koji okuplja lokalna tijela vlasti koja su se dobrovoljno posvetila ostvarivanju i premašivanju klimatskih i energetskih ciljeva Europske unije – prenosi novilist.hr

 

Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka

Gradonačelnik Kristijan Jurjako potpisao je 2020. godine Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju. Kako bi svoj politički angažman prenijeli iz teorije u praktične mjere i projekte, potpisnici Sporazuma obvezali su se na izradu i usvajanje Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka (SECAP). To je ključni dokument gradske razine koji na temelju prikupljenih podataka o zatečenom stanju daje precizne odrednice za provedbu projekata i mjera energetske učinkovitosti, korištenje obnovljivih izvora energije te prilagodbu učincima klimatskih promjena.

SECAP se usredotočuje na dugoročne utjecaje klimatskih promjena na područje lokalne zajednice. Uzima u obzir energetsku učinkovitost te daje mjerljive ciljeve i rezultate vezane uz smanjenje potrošnje energije i emisija CO2. Glavni cilj SECAP-a jest postići da predložene mjere rezultiraju smanjenjem emisije CO2 za najmanje 40 % do 2030. godine i povećanjem otpornosti prema klimatskim promjenama. SECAP Grada Cresa izrađen je u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar.

Partneri na projektu bili su još Državni hidrometeorološki zavod iz Zagreba i Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita. Krajem prošle godine SECAP je prihvatilo Gradsko vijeće Cresa i on sadrži Referentni inventar emisija za praćenje aktivnosti ublažavanja učinaka klimatskih promjena (2019. godina), Analizu rizika i procjene ranjivosti pojedinih sektora na utjecaje klimatskih promjena, Mjere ublažavanja učinaka klimatskih promjena do 2030. godine te Mjere prilagodbe klimatskim promjenama.

 

Ublažavanje i prilagodba

Analiza je kao posebno značajne prepoznala sljedeće prijetnje, tj. opasne klimatske događaje na administrativnom području Grada Cresa:
.

  • suša,
  • toplinski val,
  • ekstremne oborine i povećanje razine mora,
  • smanjenje ulova i uzgoja riba,
  • povećanje broja i intenziteta šumskih požara,
  • nepovoljni klimatski uvjeti za bioraznolikost.

Izravno ili neizravno će utjecati na devet sektora:
.

  • ribarstvo,
  • šumarstvo,
  • poljoprivreda,
  • prirodni ekosustavi,
  • turizam,
  • zdravstvo,
  • vodoopskrba
  • upravljanje obalnim pojasom.

Rezultati su pokazali visoki rizik utjecaja toplinskog vala na turizam i zdravstvo, naglašeni rizik utjecaja suše sektoru poljoprivrede i šumarstva (prijetnja šumskih požara), kao i utjecaj promjene klime na bioraznolikost.

.
SECAP – Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka

SECAP Grada Cresa donosi ukupno devet mjera ublažavanja klimatskih promjena i 25 mjera prilagodbe na klimatske promjene koje će se provoditi od 2022. do 2030. godine. Primjer mjera za ublažavanje jesu aktivnosti kojima se postiže smanjivanje emisija plinova štetnih za okoliš, a mjere prilagodbu su primjerice sadnja više drveća zbog porasta temperature ili gradnja sustava za obranu od poplava zbog porasta razine mora.

Neke od predviđenih konkretnih mjera za ublažavanje klimatskih promjena su:
.

  • zamjena energenta u osnovnoj školi,
  • integralna energetska obnova zgrada,
  • zamjena primarnog energenta za grijanje prostora u kućanstvima,
  • razvoj e-mobilnosti,
  • uvođenje električnih autobusa,
  • poticanje ugradnje fotonaponskih sustava u kućanstvima te na javnim parkiralištima.

Za prilagodbu klimatskim promjenama predviđene su sljedeće mjere:
.

  • izgradnja sustava za skupljanje, čuvanje i dopremu vode u poljoprivredi,
  • produženje turističke sezone na cijelu godinu (izbjegavanje ljetnih vrućina),
  • jačanje otpornosti turističke infrastrukture na različite vremenske ekstreme,
  • uvođenje termalnih kamera te senzora detekcije dima i korištenje bespilotnih letjelica za analizu rizičnih područja od šumskih požara,
  • obnova postojećih i izgradnja novih protupožarnih prometnica
  • uređenje šumskih putova,
  • jačanje svijesti javnosti, a posebice osjetljivih skupina o prevenciji toplinskog udara, jačanje zelene infrastrukture te instalacija meteo-oceanografske postaje.

Analizom podataka utvrđeno je da su emisije CO2 ne području Grada Cresa u 2019. godini iznosile 7.652,8 tona.

Provedbom mjera predviđenih Planom do 2030. godine emisije CO2 bi se smanjile za 47% tj. na 4.037,9 tona.

 

Konkretni potezi

I prije donošenja SECAP-a Grad Cres proveo je jednu značajnu mjeru, a to je zamjena kompletne javne rasvjete štedljivim LED lampama. Protekle zime završen je projekt zamjene starog centralnog grijanja u zgradi gradske uprave energetski učinkovitijim sustavom koji se sastoji od dizalica topline zrak-voda ukupne toplinske snage 48 kW, novih instalacija i ventilatorskih konvektora. Jednostavnom usporedbom potrošnje električne energije prije (7454 kW) i nakon ugradnje novog sustava (4935 kW) očito je da se sada troši za trećinu manje struje, što kao posljedicu ima i manju emisiju CO2.

Krajem travnja Grad Cres je predao dokumentaciju na natječaj Fonda za zaštitu okoliša za sufinanciranje postavljanja solarne elektrane snage 20 kW na zgradu dječjeg vrtića Girice. Time bi se značajno smanjili računi za struju, a povrat investicije očekuje se u svega nekoliko godina. Nakon tog razdoblja creski vrtić imat će praktički besplatnu struju i to iz obnovljivih izvora energije. Zamjena centralnog grijanja i ugradnja solara na vrtić projekti su koje Fond sufinancira sa 60%.

.
Infrastruktura za punjenje električnih vozila i proširenje sustava iznajmljivanja e-bicikala

Program tranzicije prema čistoj energiji cresko-lošinjskog otočja predviđa da se u sustavu cestovnog prometa provedu još dvije strategije. Proširenje sustava iznajmljivanja e-bicikala s otoka Krka na cresko-lošinjsko otočje te izgradnja infrastrukture za punjenje električnih vozila.

Grad Cres uspješno je prijavio projekt CLINEMI Krk-Cres-Lošinj (CLImate – NEutral Mobility Islands Krk-Cres-Lošinj, tj. Klimatski neutralna mobilnost na otocima Krk-Cres-Lošinj). Dobivenih 60.000 eura iskoristit će se za izradu strateške dokumentacije za gradove i općine s triju kvarnerskih otoka, koja će omogućiti daljnje investicije u sektoru ekološki prihvatljivog prometa.

Primjerice, identificirat će se najbolja dostupna tehnologija i koncepti, poput mreže mikro-energetskih sustava u privatnim objektima koji će biti u funkciji punjenja električnih vozila i skladištenja viškova iz obnovljivih izvora energije, rješenja za elektrifikaciju parkirališta, korištenja sustava javne rasvjete kao punionice bicikala i slično.

Nova saznanja iz izrađene strateške dokumentacije omogućit će poticanje e-mobilnosti, tj. kretanja uz što manji utjecaj na okoliš i klimu. Bit će to veliki korak prema dekarbonizaciji otočnog prometnog sustava, koji će u konačnici zadovoljavati potrebe lokalnog voznog parka električnih vozila i privući turiste veće platežne moći, obzirom na trenutnu cijenu električnih i hibridnih vozila.

 

Prilika za iznajmljivače

Za otočane, posebno one koji se bave iznajmljivanjem turističkih kapaciteta, posebno je zanimljiva informacija da su u sklopu projekta CLINEMI Krk-Cres-Lošinj od iznajmljivača prikupljene informacije o njihovoj zainteresiranosti za postavljanje električnih punionica u sklopu njihovih objekata. Takve investicije privući će turiste veće platežne moći, a njihovi objekti bolje istaknuti na kanalima za oglašavanje, gdje već postoje tražilice za pretragu objekta koji posjeduju električnu punionicu.

U 2021. godini u Hrvatskoj su registrirana 3.054 električna vozila, dok je na području EU-a registrirano 873.560 potpuno električnih te 865.595 plug-in hibridnih automobila. Sljedećih godina očekuje se još veći porast broja električnih automobila i vlasnicima će biti potrebni punjači za punjenje prilikom dolaska na godišnje odmore.

– Ovo je prilika i izazov da Cres na vrijeme pripremi infrastrukturu za punjenje i postane EV friendly destinacija. Apartmani koji imaju tu mogućnost, odgovarajuću utičnicu za punjenje električnih vozila, imat će komparativnu prednost u odnosu na druge iznajmljivače. Kao što su nekad prednost imali apartmani s bežičnim internetom, što je danas sasvim uobičajen sadržaj svakog apartmana, tako će u budućnosti svi trebati imati utičnice, smatra dr. Ugo Toić, direktor Otočne razvojne agencije koja za gradove Cres i Mali Lošinj priprema i provodi većinu europskih projekata. OTRA upravo radi na prethodnoj studiji izvodljivosti projekta natkrivanja nekih od javnih parkirališta solarnim panelima čime bi se ostvarila dvostruka korist – s jedne strane bi vozila bila u hladu, a u isto vrijeme bi se proizvodila struja koja se može odmah koristiti za punjenje električnih automobila.

 

Nagrada za solarne panele

Osim na javne zgrade, Grad će poticati postavljanje malih sunčanih elektrana na obiteljske kuće. Grad će već ove godine uvesti sufinanciranje postavljanja solarnih panela na obiteljske kuće i to kao svojevrsnu nagradu onima koji se za to odluče. Naime, Grad neće unaprijed davati sredstva za ugradnju solara, već će onim kućanstvima koja to učine (a pritom će moći koristiti sredstva Fonda za zaštitu okoliša) po dovršetku projekta isplatiti dodatnu financijsku nagradu.

 

Pionirski projekt sa zelenim vodikom

U posljednje vrijeme intenziviraju se aktivnosti vezane uz tehnologije na bazi vodika. U Planu tranzicije spominje se vodik kao pogonsko gorivo za trajekte koji su također veliki onečistači, a s lokalne razine ta je ideja uvrštena u nacionalni plan tranzicije. Na Cresu se priprema pionirski projekt u kojem će se zeleni vodik koristiti se za rješavanje organskog otpada.

U planu je izgradnja pogona za proizvodnju čistog vodika koji će kao pogonsko gorivo koristiti plastični otpad (osim povratne PET ambalaže) i rezidualnu biomasu čime bi se otpad odmah na otoku pretvarao u energiju i ne bi ga trebalo prevoziti na kopno. Sustav gospodarenja otpadom postao bi jeftiniji za otočane. Od vodika bi se mogla proizvoditi električna energija, a smanjila bi se emisija ugljičnog dioksida na otočju.

__________
Izvor: novilist.hr
Naslovna fotografija: Pixabay