U petak navečer, ljetno kino Cine Cres bilo je popunjeno do zadnje stolice, a publika na kraju filma pod dojmom priče nagrađivanog dokumentarca „Plastični ocean“.
Plastični otpad u more dolazi uglavnom s kopna zbog našeg nemara, nedovoljno dobrog sustava gospodarenja otpadom i premalo recikliranja. Plastika u moru i prirodi ostaje godinama, stoljećima. Prvo pluta, zatim se deformira i tone, a na dnu mora situacija je sve gora.
.
Problem, kojim se ovoga ljeta bavi grad Cres uz pomoć udruga Terra Hub i Društva istaživača mora 20000 milja, upravo je zagađenje podmorja te otpad na morskom dnu.
No čišćenje nije rješenje problema. Svake godine dolasci turista na našu i druge obale Sredozemlja povećavaju količine nastalog otpada za 40 %. Nećemo postići ništa ukoliko ne smanjimo dotok nove otpadne plastike u naše more.
Upravo zato, uz financijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, grada Cresa te lučke uprave Cres, uz čišćenje podmorja na tri lokacije u uvalama Tarej, Krušćica i Merag zadnji vikend kolovoza udruga Terra Hub organizirala je i projekciju filma „Plastični ocean“ te info-štand u centru Cresa za edukaciju i komunikaciju s građanima i gostima o plastičnom i ostalom otpadu. Također, u okviru suradnje s najvećom europskom zajednicom za klimatske inovacije EIT Climate-KIC i projekt Bl.EU provodi se i istraživanje turističke potražnje u području održivog razvoja s posebnim naglaskom na plastiku u moru.
.
.
Edukacija i uvođenje strožih mjera u nautičkom turizmu
Marko Capek, ronilac, aktivist i organizator akcije ispred Terra Hub-a rekao je: Pregledali i čistili smo tri lokacije – jednu uvalu s naplavnom plastikom koju redovno donose morske struje, zatim mali ribarski porat sa većinski ribarskim otpadom, i jednu uvalu poznatu u nautičkom turizmu. Na svakoj lokaciji je bilo puno otpada, a ovo nam ukazuje na potrebu jače kontrole i strožih kazni, puno, puno edukacije i lokalnog stanovništva i ciljano ribara, a i uvođenja strožih mjera u nautičkom turizmu. Otpad je većinski plastika. Pozivam građane da se malo zapitaju jer Homo sapiens ili “Pametna vrsta”, naziv koji toliko ponosno nosimo, nije u skladu s onime kako živimo. Bez prestanka konzumacije plastike ovaj problem će se samo pogoršavati. A mi ne stignemo čistiti toliko koliko u more ulazi.
.
Marko Capek: Mi ljudi smo i uzroci problema, ali isto tako i dio rješenja. Svi smo mi potrošači i zagađivači. Zato je najgore što možemo samo slegnuti ramenima i ne učiniti ništa jer „to nije moj posao“ i jer je „problem toliko velik i složen, plastika je svuda oko nas, ne znam odakle da krenem“…
.
Ono što možemo jest krenuti korak po korak u akciju, a kao podsjetnik pripremili smo za građane Cresa i njihove goste mali priručnik „Kuharica do održivog otoka“ s jednostavnim savjetima o tome što svatko od nas može učiniti da smanji svoj plastični otisak te upute za pravilno odvajanje otpada i korištenje otpadomjera. Priručnik je dostupan na hrvatskom i na engleskom jeziku.
.
.
Ono što sigurno svatko od nas može jest svjesno birati što kupujemo i odbiti ono što ne trebamo.
Možemo ponovno upotrebljavati ono što već imamo, ponovno puniti i koristiti ambalažu kao posude, popravljati stvari, mijenjati ih s prijateljima, reciklirati. Tek na kraju, samo mali dio onog što koristimo doista jest smeće i mjesto mu je u kanti. No zapamtimo – to što je kanti, ne znači da će nestati, a posebno ne plastika.
Zato izbjegavajmo kupnju i korištenje plastike, posebno one za jednokratnu upotrebu kada god možemo. Odmorite se od plastike!
Osobe za kontakt:
.
- Marko Capek 098 9770 898 i
- Sandra Vlašić 091 7847 5338
.
O Terra Hub-u
Terra Hub je nevladina neprofitna udruga koju je 2016. osnovala grupa multidisciplinarnih stručnjaka i praktičara koji dijele strast prema razvoju koji je dobar za ljude i prirodu.
Naša specijalnost, stručna znanja i iskustvo je u integriranom pristupu. Stalno istražujemo moguća rješenja i inovativne modele niskougljičnog razvoja te održivog gospodarenja resursima kako bi zajedno dostigli viziju koju ocrtava Agenda 2030 i Sporazum o klimi iz Pariza. U 2018. godini pokrenuli smo inicijativu Adriatic Plastic Challenge iz koje je proizašao i projekt „Za Zlarin bez plastike“, a ovo je treća godina kako organiziramo akcije čišćenja i edukacije na Cresu.
Cres i Zlarin naši su pilot-projekti rada na sistemskoj promjeni u zajednici prema društvu bez emisija ugljika i kružnom gospodarstvu. Koordinator smo zajednice za klimatske inovacije Europskog Instituta za inovacije i tehnologije EIT Climate-KIC Hub u Hrvatskoj.
Za dodatne informacije www.terrahub.eu
___________
Izvor: Terra Hub
Naslovna fotografija: Terra hub
