Clean Energy for EU Islands Secretariat – Hrvatski otoci kreću u energetsku tranziciju!

Clean Energy for EU Islands Secretariat – Hrvatski otoci kreću u energetsku tranziciju!

Objavio: Paula Bolfan - 02.04.2019.

Tajništvo za EU otoke odabralo 26 otočnih zajednica u Europskoj uniji: Cresko-lošinjski arhipelag, Brač, Hvar i Korčula predvodnici u tranziciji prema čistoj energiji

Tajništvo za čistu energiju na EU otocima objavilo je sredinom veljače popis 26 europskih otočnih zajednica, čime je i službeno pokrenuta njihova tranzicija prema čistim izvorima i oblicima energije – piše Ljubica Vuko za Slobodnu Dalmaciju.

Među 26 izabranih otoka našlo se čak 10 hrvatskih: sedam otoka cresko-lošinjskog arhipelaga (Cres, Ilovik, Lošinj, Male Srakane, Susak, Unije i Velike Srakane) te Brač, Hvar i Korčula.

.
Tajništvo za otoke osnovano je u lipnju 2018. godine, godinu dana nakon što je Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, s dvoje kolega progurao amandman kojim je osigurano dva milijuna eura za njegovo funkcioniranje.

Cilj je Tajništva za čistu energiju na EU otocima pomoći što većem broju europskih otoka da pokrenu i unaprijede svoju energetsku tranziciju na način koji uključuje sve otočne dionike i po principu “odozdo prema gore”.

Čestitajući otočanima, Tonino Picula, koji je i potpredsjednik parlamentarne međuskupine za otoke, izjavio je tom prigodom da otoci postaju sve vidljiviji na europskoj agendi.

– Podrška za 26 otoka diljem Unije važan je korak za otočane, koji mogu postati europski predvodnici u tranziciji na čiste oblike energije. Ovo je prvi, ali iznimno važan korak u osiguravanju stalne europske pomoći otocima – poručio je Picula.

Iz njegova ureda javnosti je priopćeno da je šest otočnih zajednica, a među njima i cresko-lošinjski arhipelag, izdvojeno kao pilot-projekti kojima će Tajništvo izravno asistirati pri izradi planova energetske tranzicije do ljeta 2019. godine. Ostali otoci koji će kao pilot-projekti sudjelovati u inicijativi su Aranski otoci u Irskoj, Sifnos u Grčkoj, Salina u Italiji, La Palma u Španjolskoj i Culatra u Portugalu. Preostalih 20 otoka, uključujući Brač, Hvar i Korčulu, spadaju u kategoriju tzv. pionirskih otoka i planove će imati do ljeta 2020. godine.
.

Unatoč obilju obnovljivih izvora energije, mnogi otoci trenutno ovise o fosilnim gorivima i uvozu energije s kopna.

Tranzicija na čiste izvore energije može pomoći otocima ne samo da postanu samodostatniji i prosperitetniji, nego im može otvoriti i nove mogućnosti zapošljavanja u svojim zajednicama.

Uz podršku lokalnog partnera, Pokreta otoka, mreže otočana i ljubitelja otoka koja potiče preuzimanje odgovornosti za budućnost otoka, Tajništvo za čistu energiju na EU otocima održalo je u ožujku u Malom Lošinju dvodnevnu radionicu energetske tranzicije, na kojoj je sudjelovalo 30-ak predstavnika s Brača, Cresa, Hvara, Korčule i Lošinja. Hrvatski otoci su prvi europski otoci na kojima se održavaju radionice i prvi koji kreću u proces energetske tranzicije uz podršku Tajništva. Na tim radionicama, uz asistenciju stručnjaka, otočani su postavili prve temelje planova energetske tranzicije.
.

Inicijalni susret na Lošinju

.

– Pokretanje inicijative Tajništva za čistu energiju EU otoka smatram povijesnim trenutkom kad su otoci i otočani dobili priliku da svoj razvoj usmjere u održivijem smjeru te kreiraju EU mrežu, preko koje mogu razmjenjivati znanja, iskustva i primjere dobre prakse te se umrežiti s otočanima diljem Europe. S obzirom na to da smo proces uključivanja hrvatskih otoka u inicijativu započeli s Pokretom otoka još prije dvije godine, drago mi je vidjeti da je zasađeno sjeme promjene dobilo i svoj nastavak i zajednički rast s istim ciljem – kreiranjem održivijeg i odgovornijeg društva – kazala je Maja Jurišić, do prije nekoliko mjeseci predsjednica Pokreta otoka, od listopada prošle godine angažirana u Bruxellesu u Tajništvu za čistu energiju na EU otocima.
.

Maja Jurišić: U proces tranzicije mora se uključiti cijela zajednica

– Smatramo da se energetska tranzicija neće i ne može dogoditi samo činjenicom da imamo dostupne prirodne resurse za proizvodnju energije, inovativne tehnologije i financijske instrumente, nego će proces biti uspješan isključivo ako se u njega uključi cijela zajednica, kako predstavnici vlasti tako i predstavnici poduzetnika, akademske zajednice i građanskih inicijativa. Promjena se mora dogoditi na svim razinama da bi bila uspješna. Stoga je upravo i umrežavanje, okupljanje i osnaživanje pojedinaca, kao temeljna postavka Pokreta otoka, dobilo priliku da se razvije kao koncept i u drugim europskim državama koje u svojem sastavu imaju otoke – ističe Maja Jurišić.

Dodaje da hrvatski otoci i otočani imaju priliku u idućem periodu pokazati da su zreli za novo održivije i zelenije doba te, sukladno dosadašnjim uspješnim suradnjama na svim razinama vlasti i društva, kreirati primjer dobre prakse koji će pokazati način uključivanja cijele zajednice u daljnji proces tranzicije.

– No, važno je da promjena dođe sa svih razina, a uvijek se vraćamo na onu – važno je da promjena dođe od svakog pojedinca, od nas samih, kako bi se kao val prelila u sve ostale pore društva. Fokus nam ne smije biti samo na proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, nego i na racionalnom i efikasnijem korištenju energenata te edukaciji zajednice, s osobitim naglaskom na djecu i mlade – naglašava Maja Jurišić.
.

CRES Kristijan Jurjako: Želimo biti prvi zbog mladih koji ostaju na otoku

Grad Cres je od samog početka pokretanja inicijative “Čista energija za EU otoke” uključen u razne aktivnosti kojima se pripremao izbor otočnih zajednica koje će biti predvodnice u tranziciji prema čistoj energiji, kazuju u uredu creskoga gradonačelnika.

Kad su u listopadu 2018. predstavnici Tajništva Maja Jurišić i Achim Woyte posjetili Cres, održano je prvo predstavljanje inicijative za sve dionike otoka Cresa, kao i otoka Lošinja. Tom je prigodom zaključeno da je svrhovitije da se tranzicija provede na cijelom arhipelagu koji u energetskom, ali i mnogim drugim aspektima djeluje kao cjelina. Predloženo je da koordinaciju inicijative preuzme Otočna razvojna agencija OTRA, koja je u siječnju 2019. godine Tajništvu dostavila prijavu na poziv za iskazivanje interesa za primanje tehničke pomoći, nakon čega je 18. veljače 2019. godine potvrđen izbor cresko-lošinjskog otočja među šest pilot-otoka u EU-u.

– Otkad sam gradonačelnik, već deset godina ponavljam da su suradnja i zajedništvo preduvjet napretka. Drago mi je da nas je Tajništvo za otoke EU-a prepoznalo da budemo pilot-projekt. Ne želimo čekati, jer lakše je čekati i učiti na greškama drugih. Želimo biti prvi. Idemo k tome da budemo najbolji u održivom gospodarenju otpadom, da smanjujemo emisiju ugljikova dioksida, da smanjimo potrošnju električne energije i održivo gospodarimo energijom.

Moramo i možemo biti prvi u energetskoj tranziciji zbog mladih koji žele ostati na otoku, zbog naše djece i njihove djece, ostavimo im otoke održive i ugodne za život! – kazao je Kristijan Jurjako, gradonačelnik Cresa.
.

OTRA je već okupila “energetski tim” u kojem su i predstavnici gradova Cresa i Malog Lošinja te predstavnik zajedničkog komunalnog društva.

U izradu Plana tranzicije uključit će sve relevantne dionike iz javnog poslovnog civilnog i akademskog sektora, a surađivat će i s nekoliko energetskih stručnjaka s nacionalne razine. Predstavnici cresko-lošinjskog otočja sudjelovat će sredinom svibnja u Stockholmu i Mariehamnu na trećem Forumu čiste energije za EU otoke, koji organizira Tajništvo za otoke.

Više je razloga zbog kojih je grad Cres spreman za energetsku tranziciju. Kako navodi gradonačelnik Jurjako, među prvima na Jadranu i u Hrvatskoj uveli su suvremen i sa zakonskim propisima usklađen sustav gospodarenja otpadom temeljen na polupodzemnim spremnicima, na Cresu je izgrađena prva pretovarna stanica u Primorsko-goranskoj županiji i to je prvi hrvatski otok na kojem se ne deponira otpad. Na području grada Cresa već se 45 posto otpada prikuplja odvojeno i taj postotak stalno raste, a na prostoru nekadašnjeg deponija smeća grade suvremeni centar sa svim potrebnim sadržajima.

U tijeku je projekt zamjene javne rasvjete vrijedan 4,8 milijuna kuna, zamijenit će se svih 1225 rasvjetnih tijela na području grada Cresa energetski učinkovitom LED rasvjetom. Ove godine na Cresu počinje izgradnja najveće solarne elektrane u Hrvatskoj, koja će godišnje proizvoditi oko 8,5 GWh, što odgovara potrošnji otprilike 2000 kućanstava. Na otoku je u planu izgradnja još dviju sunčanih elektrana.

.
HVAR Rikardo Novak: Suradnja s HEP-om u razvoju solarne elektrane

Otok Hvar je zajedno s Bračem i Korčulom jedan od srednjodalmatinskih otoka koji je odabran za program energetske tranzicije.

– U ovom razvojnom razdoblju izrade strategije očekujemo sondiranje postojećeg stanja, kao i iznalazak mogućih rješenja drugih oblika energije na našem otoku, konkretno u ovom slučaju za područje grada Hvara. Mogu reći kako imamo dobru suradnju s HEP-om u vidu razvoja solarne elektrane od 10 MW, koja bi bila adekvatna za potrebe grada Hvara. Idemo k smjeru da u taj projekt uđemo partnerski, na način da i Grad Hvar omogući svojim građanima mogućnost da kupe udio u projektu i na taj način pridonesu razvoju obnovljivih izvora energije – kazuje nam hvarski gradonačelnik Rikardo Novak i dodaje kako jednom, u ne tako dalekoj budućnosti, žele vidjeti i crpne stanice za električne automobile, kao i autobuse na električni pogon.

– Što se tiče morskog dijela, mišljenja sam kako trebamo ići u smjeru kojim je išao NP Mljet, gdje su angažirali hrvatsku tvrtku koja proizvodi brodove na električni pogon te bismo takvo što mi mogli implementirati za razgledavanje Paklenih otoka. U ovom trenutku najviše očekujem da se dobro pripremimo za novo programsko razdoblje Europske unije kako bismo, kada jednom dođu prilike za sufinanciranje navedenih i sličnih projekata, bili spremni te projekte i realizirati – ističe Novak.

.
Brač Ivana Marković: Ključno je okupiti sve dionike

– U projektu za otok Brač sudjeluju sve jedinice lokalne samouprave s otoka, LAG “Brač”, Splitsko-dalmatinska županija, Fakultet elektrotehnike i računarstva iz Zagreba, Institut “Hrvoje Požar”, uz suradnju udruga iz civilnog sektora i predstavnika gospodarskog sektora – kazuje Ivana Marković, gradonačelnica Supetra.

Cilj projekta je izraditi plan prijelaza otoka na čistu energiju, a u tom procesu, naglašava naša sugovornica, ključno je okupiti dionike koji će pomoći oblikovati i unaprijediti tranziciju čiste energije na otoku Braču. Tajništvo za otoke nudi tehničku podršku, organizaciju radionica te razmjenu iskustava otoka. Za izradu plana potpisuje se memorandum o razumijevanju svih dionika, te se definira zajednički tim za izradu plana, u koji su uključeni predstavnici lokalne vlasti, privatnih investitora te akademskih zajednica koji će aktivno raditi na razvijanju plana. Obveza je izraditi plan u roku od 12 mjeseci od potpisivanja memoranduma.

Od pokrenutih mjera gradonačelnica ističe izgradnju sunčane elektrane na području općine Pučišća, energetsku obnovu dječjeg vrtića “Mrvica” u Supetru, operativni plan razvoja pametnog grada “Smart City Supetar 2019. – 2023.”, a razmotrit će se ideje izgradnje sunčanih elektrana s baterijskim sustavom, ugradnje solarnih panela na krovove javnih i privatnih objekata (škole, proizvodni pogoni, hoteli, privatne kuće…), razvoj elektromobilnosti na otoku, mjere za unaprjeđenje javne rasvjete, projekti iz područja Smart Grid i Smart City, energetska obnova javnih objekata (škola, vrtića…) i edukativne mjere.
.

KORČULA Andrija Fabris: U planu solarna elektrana

– Cres i Lošinj ogledni su primjer, a mi s Brača, Hvara i Korčule pridružili smo se kako bismo iskoristili priliku i uključili se u ovaj hvalevrijedan projekt. Prije je potrošnja električne energije bila najveća zimi, ali to se promijenilo. Sad se najviše električne energije troši ljeti s obzirom na turistički priljev. Potrebe su velike, dobrim dijelom za hlađenje i rad klima-uređaja. Za razliku od nekih drugih otoka, mi osim turizma imamo i druge gospodarske subjekte, a Korčula je najbrojnija i po stanovnicima, tako da nam je energetska tranzicija dobrodošla – kazao je Andrija Fabris, gradonačelnik Korčule.

Ističe kako Grad Korčula ima dobru suradnju s ostalim jedinicama lokalne samouprave, a zajedno su i u ovom projektu energetske tranzicije od kojega će svi stanovnici otoka Korčule imati koristi.

– Na Korčuli ne možemo imati vjetroelektrane zbog preleta ptica, ali otok je pogodan za instaliranje sunčanih kolektora. Na tome dosta radimo. Primjerice, na gradskom bazenu imamo fotonaponski sustav za dogrijavanje vode i za proizvodnju električne energije. Sada ćemo na središnjem dijelu otoka izgraditi solarnu elektranu, a to je korisno za cijeli otok – rekao je za Slobodnu Andrija Fabris.
.

Tonino Picula: Otočani moraju iskoristititi više od milijardu eura iz EU fondova

Od 1244 otoka koje je Hrvatska kao članica unijela u Europsku uniju, na njih 50 naseljenih živi 130 tisuća ljudi. U cijeloj Uniji, na otocima živi 23 milijuna. Naši otočani objektivno žive puno teže od ljudi na kopnu, njihov jedan euro vrijedi zapravo jedva sedamdeset centa, a oni moraju biti ravnopravni građani Republike Hrvatske, moraju imati pravo na jednak pristup svim uslugama koje im pripadaju u skladu s našim Ustavom i zakonima.

No, hrvatski otočani u Uniji po tom principu nisu posebnost. Do osnivanja Međuskupine za otoke Europskog parlamenta i kasnijeg Tajništva za otoke Europske komisije, na čemu sam radio u prethodnome mandatu u Europskom parlamentu, posebnost otoka i životnih uvjeta otočana Europska unija nije priznavala.

Danas Hrvatska na raspolaganju iz fondova EU-a za otoke ima više od milijardu eura u budžetu do 2020. godine. Taj novac mi jednostavno moramo iskoristiti za projekte vodne infrastrukture i energetske tranzicije na otocima, kako bismo omogućili da otočani ne oskudijevaju u energiji i vodi, kako bi kvaliteta života na otocima, u smislu javnih usluga, bila jednaka kvaliteti na kopnu.

Novac koji smo osigurali kroz osnivanje Tajništva i tzv. Facility, ukupno 12 milijuna eura, moraju naši otoci iskoristiti kako bi naučili raditi i prijavljivati velike projekte koji će biti isfinancirani iz ovih milijardu eura.

.
Zašto je energetska tranzicija na otocima iznimno važna i za EU?

EU je jako puno investirao u energetsku tranziciju jer je veliki potrošač energije, ali nema dovoljno izvora energije. A ono što ima, politički je u svakom slučaju osjetljivo, jer zapravo gotovo sav plin koji dolazi u EU dolazi s prostora Ruske Federacije. Politička odluka je bila da se napravi diverzifikacija, kako se ne bi ovisilo samo o jednom dobavljaču, nego da se prije svega razviju kapaciteti same Europske unije za proizvodnju energije. Odlučeno je da pilot-projekti proizvodnje energije budu, ne iz obnovljivih, nego iz čistih izvora, dakle, snage mora i sunca, i da to budu otoci.

Tu sam vidio priliku da pokrenem europske mehanizme da otoci dobiju doista puno pravo građanstva, kao teritoriji koji se neće tretirati kao socijalni slučajevi, nego kao prostori koji će se izjednačiti u kvaliteti života s ostatkom EU-a.

__________
Autorica: Ljubica Vuko
Izvor: Slobodna Dalmacija
Naslovna fotografija: Pixabay