Bratovštine i Vela setemana u Korčuli

Objavio: Pokret Otoka - 14.04.2017.

Veliki tjedan, ili kako ga Korčulani zovu “Vela setemana”, zasigurno je jedan od najbogatijih događaja kršćanske liturgijske godine u Korčuli. Započinje na “Nediju od palama”, odnosno Cvjetnicu, a završava na Uskrs.

Bogatstvu i značaju korizmenih običaja u Korčuli, svakako doprinosi postojanje triju bratovština: Svih Svetih (1301.), Sv. Roka (1575.) i Blažene Djevice Marije od Utjehe – Pojasa (1603.)

Bratovštine su se osnivale kao vjerske udruge ravnopravnih građana, bez ikakve klasne podjele; svi pučani i plemići  bili su samo – braća, najrazličitijih zvanja i položaja. Važne odluke su se donosile tajno. Skupština bratovštine se naziva balotacjun, što dolazi od talijanske riječi balotta, u značenju lopta, kuglica. Taj naziv zapravo opisuje način glasovanja koje se vršilo ubacivanjem kuglica u glasačku kutiju zvanu bosolo.

Temeljna misija bratovština bila je karitativna i socijalna. Ako je neki bratim bio u nevolji, ostali su bili dužni pomagati ga materijalno i duhovno. Bolesnika se svakodnevno posjećivalo, prikupljenim novcem se pomagala obitelj ili udovice, opremala se siročad i davali mirazi za kćeri. Siromašne članove se pokapalo u zajedničke grobnice na trošak bratovštine, a za epidemija su vršili dezinfekciju i pokapali mrtve. Treba istaknuti da se osim za bratime skrbilo i za druge siromahe i beskućnike.

Za povijest umjetnosti, bratovštine su zanimljive kao naručitelji djela likovnih umjetnosti, sakupljači umjetničkog blaga, čuvari baštine, običaja i tradicije. Neosporna je zasluga bratovština i u razvoju pučke književnosti. Sve molitve, pobožnosti i pjesme bile su isključivo na hrvatskom jeziku. Najstarija hrvatska crkvena pjesmarica pripada bratovštini Svih Svetih i još je u upotrebi.  

Bratovštine više nisu organizacije javnog i pravnog karaktera kao u neka stara vremena, ali njihova tradicija za Korčulu i korčulane ima neprocjenjiv značaj. Aktivni bratimi imaju obveze kroz cijelu godinu i običajnik sasvim detaljno propisuje način sudjelovanja u liturgijskom životu.

U Veloj setemani svaki je dan doživljaj za sebe. Teško je izdvojiti; Muka, Soline, Lamentacjuni, Učenici, Priko gora, Redentur.. Ili procesija na Veli petak kad se iz bratimskih dvorana iznosi veli vosak – torci, cereferali, križi i sav oni sjajni liturgijski nakit koji bratovština ima. Kad u noći bljeskaju svijeće stotina bratima u tonigama koji u pokorničkoj povorci obilaze grad pjevajući prastare napjeve u slavu Kristove muke…

Vela setemana u Korčuli – arhaična, mistična i tako izvorna, jedan je od najimpresivnijih uskršnjih običaja uopće.

“Jer Vela setemana, a posebno Veli petak je za svakega pravega korčulanina ništo posebno što se ne može opisat. Kroz Velu setemanu od Nedije od palama pa do Uskrsa u Korčuli je nika druga arija. Korčula i judi su drukčiji i sve je puno lipše i mističnije.”

 




 

Tekst: Claudia Tarle

Fotografije: Andrea Tedeschi / Karmen Škaro