KRK – Bašćanska ploča u kompleksu crkve sv. Lucije

KRK – Bašćanska ploča u kompleksu crkve sv. Lucije

Objavio: Andrea Beader - 21.04.2021.

Općina Baška je službeno prijavila svoju glasovitu jurandvorsku crkvicu svete Lucije u program Europske komisije kojim se odabiru lokaliteti i tematske cjeline, nositelji oznake europske baštine 2021. godine

 

»Izvorište višejezičnosti – Bašćanska ploča u kompleksu crkve sv. Lucije« službeni je naziv bašćanske prijave na poziv za kandidaturu budućih nositelja Oznake europske baštine – European Heritage Label. Glavni cilj oznake je jačanje osjećaja pripadnosti europskih građana Europskoj uniji. Odnosno izgradnja i njegovanje osjećaja koji se temelje na zajedničkim vrijednostima, elementima europske povijesti i valoriziranja kulturne baštine, poštovanju nacionalne i regionalne raznolikosti te jačanju uzajamnog razumijevanja i međukulturnog dijaloga.

“Očekujem da će članstvo u ovoj europskoj mreži pridonijeti promociji povijesti pismenosti te da će uvelike pomoći i brendiranju ovog kompleksa kao centra europske pismenosti te europskoj valorizaciji glagoljaštva kao spomenika začetka europske povijesti opismenjavanja”, kaže bašćanski načelnik Toni Juranić.

Odazivajući se javnom pozivu koji je još početkom prosinca prošle godine bio upućen iz Ministarstva kulture i medija, Općina Baška nedavno je i službeno prijavila svoju glasovitu jurandvorsku crkvicu svete Lucije u program Europske komisije kojim se odabiru lokaliteti i tematske cjeline, nositelji oznake europske baštine 2021. godine.

Spomenuta će se »markica«, doznajemo od Bašćana, dodijeliti lokalitetima na području Europske unije sa snažnom simboličkom europskom vrijednosti, a sve slijedom postupka vrednovanja pristiglih prijava.

Treba reći da je prijavljeni lokalitet crkvica sv. Lucije na otoku Krku nedavno, od nacionalne komisije imenovane unutar Ministarstva kulture i medija, i službeno odabran i formalno potvrđen već u prvom kandidaturnome krugu. Ono što sad slijedi postupak je proučavanja, valoriziranja i formalnog ocjenjivanja tako potvrđenih prijava od panela nezavisnih stručnjaka.

Uzavršnici predviđenog postupka odabira budućih nositelja »Oznake europske baštine«, stručnjaci će odabrati po jedan, takvog naslova »dostojan« lokalitet u svakoj državi članici. Nakon provedenog evaluacijskog procesa, Europska komisija će već početkom 2022. godine i službeno imenovati lokalitete kojima se dodjeljuje takva oznaka.

Sama Oznaka europske baštine, valja i to reći, dodjeljuje se bijenalno od 2013. godine, i to u okviru programa Europske unije »Kreativna Europa«. Tijekom proteklih sedam godina istu je takvu oznaku ponijelo četrdeset i osam lokaliteta sa svih strana Starog kontinenta, redom onih obilježenih snažnom europskom dimenzijom.

Republika Hrvatska prvi je put u tom programu participirala još 2015. godine kad je takva Oznaka dodijeljena za sada jedinom hrvatskom nositelju – Muzeju krapinskih neandertalaca i nalazištu Hušnjakovo. Hoće li se toj vrijednoj i prestižnoj »sveeuropskoj« listi, sad i međunarodno prepoznatih baštinskih lokaliteta uskoro pridružiti i zasigurno najpoznatiji takav lokalitet otoka Krka tek ostaje za vidjeti.

Ono što je već danas ipak sigurno i nedvojbeno jest da su Bašćani, »zagrijani« za ideju da tome uistinu tako i bude, učinili baš sve što je u njihovoj moći kako bi taj znameniti kulturno-povijesni spomenički kompleks sv. Lucije, onaj na kojemu je pronađena glasovita Bašćanska ploča, i na ovakav simboličan način »uklesali« na popis najvećih europskih baštinskih vrednota.

 

Sv. Lucije

Crkva sv. Lucije, kandidat za Oznaku europske baštine / Foto TZ Baška

Kompleks opatije svete Lucije svjedoči o povijesti hrvatske glagoljice i glagoljskog pisma. Naime, Hrvati su bili jedini narod u Europi koji je u vrijeme nastanka Bašćanske ploče imao posebno dopuštenje Pape za uporabu vlastitog jezika i pisma u liturgiji.

U tom je smislu Bašćanska ploča još važniji i posebniji trag višejezičnosti u Europi, posebice uzme li se u obzir činjenica da je liturgija na narodnim jezicima formalno odobrena tek u 20. stoljeću, na Drugom vatikanskom koncilu, rekao je obrazlažući nam razloge i motive spomenute kandidature bašćanski općinski načelnik Toni Juranić.

Već i zbog toga Jurandvor i njegova opatija sv. Lucije imaju važno mjesto u europskoj povijesti razvoja pismenosti i obrazovanja, nastavlja naš sugovornik. U bašćanskoj je dolini glagoljično pismo imalo posebno mjesto zaslugom obrazovanih redovnika i popova glagoljaša.

Dok su se ovdje stoljećima izmjenjivale tuđinske vlasti, upravo njihova upornost u pisanju i služenju liturgije na vlastitom jeziku uvelike je pridonijela očuvanju tog jezika, ali i osjećaja nacionalne pripadnosti. Glagoljica je čuvala narav jezika, bila je pismo svetih crkvenih knjiga, književnih tekstova, legendi, romana, ali i pravnih dokumenata.

Glagoljaška tradicija u nas je k tome očuvana i kao nematerijalno kulturno dobro, u obliku glagoljaškog pjevanja te umijeća čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice, a koje je upisano u Registar kulturnih dobara RH. Stoga je i epigrafski spomenik Bašćanske ploče pronađen na tom lokalitetu iznimno vrijedan i važan jer se veoma malo naroda u Europi može pohvaliti tako opsežnim pisanim spomenikom na svom jeziku, a koji bi datirao iz 11. stoljeća.

.

Dokument državnosti

Vrijednost Bašćanske ploče može se tumačiti na tri načina – kao arheološkog spomenika, kao jezičnoga spomenika, koji svjedoči prelasku s oble na uglatu glagoljicu te o postupnom prodoru latiničnog pisma u staroslavenski jezik, ali i kao našeg najstarijeg književnog djela na narodnom, hrvatskome jeziku, djela od kojeg polazi svako istraživanje hrvatskog jezika i književnosti.

– Bašćansku ploču možemo smatrati i prvim dokumentom hrvatske državnosti jer je na njoj prvi put na hrvatskom jeziku zapisano hrvatsko nacionalno ime. Što se pak problematike upoznavanja javnosti s tom lokacijom i njenim značajem tiče, a što je također važan smisao i cilj ovog programa, usudio bih se reći i da će se njime tematika europskog razvoja pismenosti približiti lokalnim, nacionalnim i međunarodnim skupinama posjetitelja.

Kompleks svjedoči o europskoj i nacionalnoj povijesti od početka 4. stoljeća do danas, s posebnim naglaskom na povijest razvoja i širenja pismenosti kroz liturgijske svečanosti vođene na staroslavenskom jeziku. Jedinstveni položaj Hrvata u dalekoj prošlosti predstavlja važan segment razmatranja europske povijesti pismenosti. Stoga je glavni cilj ovog projekta upoznavanje javnosti o europskom značaju tog kompleksa te promocija povijesti pismenosti, ali i bogatstva različitih jezika na području Europe.

Upoznavanje europske javnosti s tim segmentom povijesti našeg kraja utjecat će i na vrednovanje arhaičnih pisama i jezika u cijelosti te pridonijeti sveeuropskome povezivanju kroz različitost. Planirana opća strategija tog projekta, a koja također čini sastavnicu naše prijave i plana budućih aktivnosti predviđa i potrebu za inovacijom i novom prezentacijom tog lokaliteta koja će stvoriti jaču prepoznatljivost Jurandvora kao kulturnog središta europske baštine.

U planiranim aktivnostima jačanja vidljivosti naglasak će pak biti stavljen na kvalitetnoj interpretaciji ovog lokaliteta, njegovoj boljoj promociji, uz ostalo i kroz međunarodnu organizaciju dana glagoljice i pismenosti u EU-u, kao i kroz jačanje međunarodne suradnje kroz sudjelovanje naših predstavnika u projektima i programima posvećenim povijesti europskih jezika, pisama i pismenosti, nastavlja Juranić.

.

Ulazak u 21. stoljeće

Bašćanski općinski načelnik uvjeren je i da će uspješno odrađena kandidatura, a za nadati se i dobivanje Oznake europske baštine za 2021. godinu dati novi impuls nastojanjima uvođenja naše kulturno povijesne baštine u 21. stoljeće, uz ostalo i kroz korištenje digitalnih tehnologija i suvremenih komunikacijskih alata.
– Važan doprinos očuvanju, predstavljanju i promociji važnosti i značaja tog kompleksa, ali i Bašćanske ploče dalo bi već i samo naše članstvo u mreži nositelja te oznake. U tom kontekstu očekujemo da će se Bašćanska ploča dobiti priliku predstaviti kao »dragi kamen« europske povijesti i značajan čimbenik u interpretaciji kulturalne jedinstvenosti europskog prostora koji je ujedno i temelj ideje europskih integracija. Očekujem da će članstvo u toj europskoj mreži pridonijeti promociji povijesti pismenosti te da će uvelike pomoći i brendiranju ovog kompleksa kao centra europske pismenosti te europskoj valorizaciji glagoljaštva kao spomenika začetka europske povijesti opismenjavanja, završio je Toni Juranić.

.

Konkurencija

Valja napomenuti i da uz bašćansku, odnosno jurandvorsku crkvicu, mjesta pronalaska »krsnog lista« hrvatske pismenosti i kulture, za istu oznaku ove godine iz Hrvatske još konkurira i Muzej vučedolske kulture, odnosno arheološki lokalitet Vučedol.

A uz ta dva hrvatska kulturno-povijesna i arheološka lokaliteta, za istu se EU markicu još »bore« i lokaliteti Velikog zapovjedništva Alden Biesen i Migratie Museum Migration u Belgiji, bugarski Muzejski centar »Tračka umjetnost u istočnim Rodopima«, Fulda i Petersberg – središta karolinške obrazovne reforme kao i Oderbruch – krajolik koji su stvorili ljudi u Njemačkoj, grčko Arheološko nalazište Nemeja, španjolski rudarski park Almadén, Seminaarinmäki Campus u Finskoj, Nacionalno svetište Mariapocs u Mađarskoj, talijanski kompleks Ventotene kao i prostor delte rijeke Po i Venecije, luksemburški Echternach – baština Sv. Willibrorda, Povijesno središte Turaide u Latviji, brdo Lech s katedralom Gniezno u Poljskoj, linije Torres Vedrasa u Portugalu, ASTRA Muzej tradicionalne narodne civilizacije te Palača Europske komisije na Dunavu u Rumunjskoj kao i srednjovjekovno zidno slikarstvo u regijama Gemer i Malohont u Slovačkoj.

 

 

__________
Izvor: novilist.hr
Naslovna fotografija: Pixabay.