ANATOMIJA OTOKA | Ekonomska rezistentnost hrvatskih otoka

ANATOMIJA OTOKA | Ekonomska rezistentnost hrvatskih otoka

Objavio: Dijana Šabić - 12.11.2019.

Pokret Otoka donosi vam sažetke izlaganja održanih na simpoziju Anatomija otoka koji je od 29. rujna do 1. listopada održan na Lastovu, pod naslovom “Otoci u fokusu: Od naracija ranjivosti do naracija osnaženja”. Organizatori simpozija su udruga Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj s Visa te udruga za promicanje kulture i umjetnosti Dobre Dobričević s Lastova, dok su suorganizatori Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba te Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. Simpozij je mjesto susreta stručnjaka iz različitih područja, a čija je zajednička nit vodilja upravo otok.

Pregled izlaganja sa simpozija započet ćemo jednim ekonomskim istraživanjem čije potpune i recenzirane rezultate željno iščekujemo, jer će dati uvid u jedan statistički provjeren i testiran način razumijevanja rezistentnosti otoka, što može (i treba!) igrati važnu ulogu u budućim razvojnim politikama otočnih jedinica lokalne samouprave.

Josip Grgić, s Ekonomskog fakulteta u Splitu, predstavio je rezultate istraživanja koje je obuhvatilo 50 otočnih jedinica lokalne samouprave u razdoblju od 2006. do 2017. godine (ovisno o raspoloživosti podataka), kojim se analiziralo kako prirodne barijere i udaljenost od administrativnih i gospodarskih središta djeluju na ekonomsku rezistentnost perifernih regija tj. otoka u RH. S obzirom na to kako još uvijek nemamo dovoljno teorijskog ni empirijskog znanja zašto pojedine regije bolje upravljaju ekonomskim šokovima od drugih, ovo istraživanje značajan je korak naprijed u razumijevanju determinanti koje utječu ili ne utječu na ekonomsku rezistentnost hrvatskih otoka.

Istraživače je prije svega zanimalo ima li prostorna izoliranost utjecaj na ekonomsku rezistentnost otoka (u uvjetima krize), koja osim izoliranosti, ima niz drugih determinanti, između ostalog, industrijsku i poslovnu strukturu, uvjete na tržištu rada, administrativni ustroj i način donošenja odluka, financijski aranžman i načini upravljanja i dr.

Istraživanjem su određene 4 grupe rezistentnosti sukladno indeksima osjetljivosti i oporavka: visoka/niska osjetljivosti, brz/spor oporavak, a u koje su se na temelju ova dva indeksa potom klasificirali analizirani hrvatski otoci.

Izoliranost se u ovim istraživanjem definira pomoću dva kriterija: udaljenost u minutama od regionalnih centara (središta županije) te prosječno čekanje u minutama na trajektnu vezu, izračunatu na osnovi broja trajektnih linija u 24 sata. Indeksi osjetljivosti i oporavka se definiraju kretanjima broja zaposlenih u JLS u odnosu na RH, a gleda se prosječna vrijednost u 6 godina, odnosno u razdoblju trajanja krize.

Kontrolne varijable u sklopu istraživanja bile su prosječan broj visokoobrazovanih, prosječna starost, prosječni dohodak po stanovniku, prosječan izvor prihoda po stanovniku, prosječan broj noćenja te struktura gospodarstva.

Rezultati istraživanja* govore nam kolika je vjerojatnost da se JLS, koja je klasificirana u najlošiju skupinu, (visoka osjetljivost/spor oporavak) klasificira u najbolju skupinu (niska osjetljivost/brz oporavak) s promjenom neke od determinanti. Primjerice, kako će se odraziti povećanje broja turističkih noćenja na vjerojatnost klasifikacije općine/grada A iz najlošije u najbolju skupinu.

Dobiveni rezultati su i očekivani i iznenađujući. Pa je tako utjecaj izoliranosti značajan, govoreći nam da će se s povećanjem izoliranosti za jednu minutu smanjiti vjerojatnost klasifikacije JLS u najbolju skupinu za 1%. Prilikom tumačenja značaja ovog rezultata treba voditi računa da je prikaz u minutama, pa bi smanjenje izoliranosti za 30 minuta povećalo vjerojatnost očekivane klasifikaciju za 30%.

Logičan utjecaj ima kretanje prosječne stope nezaposlenosti, koji govori kako povećanje prosječne stope nezaposlenosti u JLS, u odnosu na RH, smanjuje vjerojatnost klasifikacije u najbolju iz najlošije grupe za skoro 19%.

Neočekivan rezultat, s obzirom na teoretski okvir, je mali utjecaj kvalitete ljudskog kapitala. Naime, utjecaj udjela visokoobrazovanih na rezistentnost otoka je toliko mali da je njegovo tumačenje jako nepouzdano.

Utjecaj turizma kao općenitog pojma procijenjen je s dvije varijable. Jedna je udio zaposlenih u turističkom sektoru, a druga varijabla je broj ostvarenih turističkih noćenja. Udio zaposlenih u turističkom sektoru nema statistički značajan utjecaj na rezistentnost, dok se s povećanjem broja noćenja (za samo jedno noćenje) povećava vjerojatnost klasifikacije u grupu s najboljim performansama za 3%. Ovakvi oprečni rezultati nam govori o važnosti obiteljskog smještaja, koje ne uzrokuje veliku razinu zaposlenosti, ali značajno pridonosi rezistentnosti otoka. Na ovom mjestu treba nešto važno istaknuti, a to je da se, a kada je riječ o turizmu kao gospodarskoj grani, mora itekako povesti računa o gospodarskoj monokulturi otoka, koja je otoke početkom dvadesetog stoljeća dovela na prag izumiranja, od čega se otoci nikad u potpunosti nisu oporavili. Drugim riječima, mudro bi bilo povući pouke i iz povijesnog konteksta razvoja otoka, što je istaknuo dr.sc. Nenad Starc, umirovljeni znanstvenik s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Utjecaj starosne strukture stanovništva je također dala iznenađujuće rezultate. Teorijski okvir, pa i sama logika, nalaže kako je mlađa populacija agilnija te kako izazove krize može prebroditi lakše i bezbolnije. Međutim, rezultati istraživanja pokazali su suprotno. Pokušaj smislenog opravdanja dobivenih rezultata može usmjeriti na promišljanje o važnosti stabilnog zaposlenja. Naime, za očekivati je da stariji pojedinci imaju stabilnije radno mjesto, pa se stoga povećanje prosječne starosti reflektiralo pozitivno na gospodarsku rezistentnost u uvjetima krize.

Jedina varijabla u ovom istraživanju, a koja nije statistički značajna je fiskalni kapacitet JLS, odnosno prihod po stanovniku nije značajan u kontekstu rezistentnosti.

Možda bi na koncu trebalo istaknuti kako se većina otoka koje pripadaju najboljoj grupi (niska osjetljivost i brz oporavak) nalaze se na sjeveru Jadrana. Otoci koji su najmanje izolirani su oni koji imaju cestovnu povezanost sa kopnom, pa ta geografska razlika dolazi do izražaja.

Treba imati na umu da su rezultati istraživanja još uvijek radni materijal, a potpuni rezultati istraživanja, koje ćemo objaviti čim budu dostupni, može koristit svim izrađivačima razvojnih dokumenata na otocima, jer će pokazati na koje elemente valja utjecati kako bi se unaprijedila rezistentnost i ubrzao oporavak otoka ili otočne jedinice lokalne samouprave u uvjetima ekonomske krize.

O IZLAGAČU | Josip Grgić diplomirao je 2007. godine na studiju “Ekonomija” na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Od listopada 2008. godine zaposlen je na Ekonomskom fakultetu u Splitu, gdje je radio kao stručni suradnik. Od travnja 2015. radi na istoj instituciji kao stručni savjetnik za potporu znanstvenoistraživačkom radu, na raznim kompetitivnim projektima. Godine 2018. završio je poslijediplomski specijalistički studij “Ekonomija” s obranom teme “Dugoročni učinci prometne infrastrukture na lokalni razvoj – studija slučaja Dalmacija”. Fokus interesa su mu prometna infrastruktura i lokalni razvoj. U posljednjem razdoblju intenzivno je uključen u planiranje lokalnog i regionalnog razvoja.

Na istraživanju rade i dr. sc. Blanka Šimundić te dr. sc. Vinko Muštra, s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

__________________

* Istraživanje je provedeno multinomijalnom regresijskom analizom, pa se rezultati istraživanja tumače kroz vjerojatnost realizacije određenog događaja.

AUTORI | Dijana Šabić, Josip Grgić

FOTOGRAFIJA | Dijana Šabić

GRAFIKE | Josip Grgić