SESTRUNJ | Gdje nema života, nema ni jezika: Rječnik govora otoka Sestrunja

SESTRUNJ | Gdje nema života, nema ni jezika: Rječnik govora otoka Sestrunja

Objavio: Otok Korcula - 23.11.2017.

“Ljudi umiru i više neće biti nikoga tko će znati naš dijalekt, a to je kao da nas nije ni bilo”.

Govorio je pokojni dr. Svetko Fatović, Sestrunjac, autor Rječnika govora otoka Sestrunja, koji je godinu dana nakon njegove smrti objavljen u izdanju Ogranka Matice hrvatske Zadar, gdje je upriličeno i predstavljanje toga iznimno vrijednog djela. Prikupio je i obradio više od 5000 riječi, a kako je na predstavljanju kazao recenzent, prof. dr. sc. Josip Lisac, “najveća vrijednost ovog rječnika jest u tome što je čovjek koji je tako govorio prije smrti sve zabilježio. Da nije, nitko drugi to ne bi napravio. Sestrunjci su cakavci, ne čakavci, no u velikoj su mjeri izgubili svoj govor. Jer, gdje nema života, nema ni jezika”.

Rječnik govora otoka Sestrunja iznimno je djelo ne samo regionalnog, lokalnog, značaja, nego je riječ o knjizi koja je obogatila nacionalnu kulturu baštinu. Unatoč životu i radu u Zagrebu, ljubav za rodni otok bila je važan i prepoznatljiv dio osobnosti dr. Fatovića. Bio je prvi stanovnik Sestrunja s diplomom Medicinskoga fakulteta i drugi po redu sa završenom visokoškolskom izobrazbom.

Po odlasku u mirovinu 1998. godine počinje pisati knjigu o Sestrunju, o njegovoj povijesti i običajima, no kasnije se sve više okreće prikupljanju riječi i dijalektu.Projekt rječnika razvijao je polako, bojeći se neprestano da kao medicinar nije dovoljno stručan za njegovu konačnu realizaciju.

Žveljarin – utrka sa vremenom

– Rječnik mog oca završava riječju “žveljarin”. Žveljarin znači sat, budilica. I doista, ta oznaka za vrijeme na neki je način stavila ne samo točku na kraj rječnika, nego je ona cijelo vrijeme prožimala ovaj projekt. Kad pogledam unatrag, pisanje ovog rječnika bila je svojevrsna utrka moga oca s vremenom. Počeo ga je pisati kad je već bio poprilično narušenoga zdravlja. Često mi je govorio da nema još puno vremena, da se mora požuriti jer ako ne završi, to će biti kao da nas Sestrunjaca nije ni bilo… Uza sav liječnički posao koji je radio cijeli život, mislim da je Rječnik govora otoka Sestrunja zapravo njegovo remek-djelo, kazala je na predstavljanju u Zadru dr. Stella Fatović-Ferenčić, kćerka pokojnog.dr. Svetka Fatovića, koji je umro 7. kolovoza 2016. godine, ali, srećom, svoje je djelo priveo kraju.
A ono će zasigurno, istaknuli su to i recenzent prof. dr. sc. Ivica Vigato i priređivač i urednik prof. Filip Matijević, ostati primjer njegove neraskidive povezanosti sa Sestrunjom i njegove želje da rodni govor ne ostane zaboravljen.
Bio je otočanin, ali ne i otok, jer njegove riječi zavičajnoga govora povezuju sve one kojima je upisan u postojanje, čuvajući taj mali dio kopna zauvijek.